BANJALUKA, SARAJEVO – Od ukupnog uvoza prošle godine, samo iz Hrvatske i Srbije stiglo je više od 10 milijardi KM proizvoda, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Tako je, prema ovim podacima, iz Hrvatske 2025. godine stiglo robe u vrijednosti od 5,9 milijardi KM, dok je iz Srbije u istom periodu stigla roba u vrijednosti od 4,17 milijardi KM.
Bosna i Hercegovina je prošle godine Hrvatskoj prodala robu za oko pet milijardi KM, a Srbiji za 1,75 milijardi KM.
Kada su u pitanju ostale zemlje regiona, BiH je prošle godine iz Slovenije uvezla robe za 2,6 milijardi KM, dok je u ovu zemlju prodala za 495,6 miliona KM.
U Crnu Goru smo isporučili proizvoda za 346,9 miliona KM, dok smo iz ove zemlje uvezli robe za 206,6 miliona KM.
Iz Albanije smo uvezli robe za 208,1 milion KM, dok smo tamo izvezli proizvoda za 51,6 miliona KM.
Prošle godine smo iz Sjeverne Makedonije uvezli robe za 231,3 miliona KM, au istom periodu plasirali smo proizvoda za 99,5 miliona KM.
To znači da je Bosna i Hercegovina, među zemljama regiona, prošle godine ostvarila suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni samo sa Crnom Gorom, dok je deficit ostvaren sa Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Ekonomista Igor Gavran kaže da veliki dio uvoza uopće nije roba porijeklom iz Hrvatske i Srbije.
“Recimo da se 2024. godine od ukupnog uvoza koji je u BiH stigao iz Hrvatske samo 38 posto odnosilo na robu porijeklom iz te zemlje, a oko 74 posto ukupnog uvoza iz Srbije. Dakle, preko ovih susjednih zemalja je te godine uvezeno preko četiri milijarde KM iz trećih zemalja, a vjerovatno je sličan odnos ostao i 2025. godine. Hrvatska, a uz to “Srbija ima znatno manji deficit nego što pokazuje statistika za zemlju razmene, odnosno isporuku robe”, objašnjava Gavran.
Prema njegovim riječima, to ne umanjuje činjenicu da se veliki dio tog uvoza, bez obzira na porijeklo, odnosi na proizvode koji nam nisu potrebni.
“Oni direktno konkuriraju proizvodima koje proizvodimo ili možemo sami proizvesti. To se prije svega odnosi na prehrambene proizvode, ali i na mnoge druge. U tim oblastima morali bismo biti konkurentniji i razvijati svijest potrošača kako bismo povećali prodaju na domaćem tržištu i time zamijenili barem dio tog uvoza. S druge strane, veliki dio uvoza se ne odnosi i na ostale proizvode koje teško proizvodimo, a to su naši naftni derivati koje teško proizvodimo. smanjenje Mogli bismo, na primjer, pokrenuti rafineriju nafte u Bosanskom Brodu i tako značajno smanjiti vrijednost uvoza prelaskom na uvoz sirove nafte i domaću preradu, a mogli bismo razvijati i domaću logistiku u smislu povećanja udjela direktnog uvoza u BiH umjesto tolikog uvoza preko posrednika iz susjedstva, ali u nekim slučajevima to nije realno, jer jednostavno nemamo vlastitu distribuciju, a mnoga regionalna luka imamo izvan BiH. Gavran.
BiH je prošle godine ostvarila ukupan uvoz od 31,65 milijardi KM, dok je izvoz iznosio 17,54 milijarde KM.
Datum i vrijeme objave: 14.01.2026 - 06:41 sati
