Lekcije iz 1995. se ne smiju zaboraviti. Mir nije naslijeđe koje se samo od sebe održava, poručeno je sa međunarodne konferencije povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma održane u Zagrebu. Upućene su i neke kontroverzne poruke, a najviše pažnje izazvala je tvrdnja Maxa Primorca da je, zbog položaja Hrvata u BiH, jedino realno rješenje formiranje trećeg entiteta.
U organizaciji Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske u Zagrebu Međunarodna konferencija – 30 godina nakon Dejtona, otvaranje puta lokalnim rješenjima. Dejtonski sporazum, poručeno je, zaustavio je rat i postavio jasnu ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine, utemeljenu na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i ravnoteži individualnih i kolektivnih prava.
„Kada se taj okvir poštovao, Bosna i Hercegovina je napredovala. Kada se počeo narušavati, što su najviše osjećali Hrvati, došlo je do blokada i političke disfunkcionalnosti“, poručio je Andrej Plenković, premijer Republike Hrvatske.
Hrvatska, dodao je, nema u Bosni i Hercegovini skrivenu agendu, a cilj je, kaže, isti kao i, kako tvrdi Plenković, onaj iz devedesetih: stabilna, funkcionalna i prosperitetna država.
Šef diplomatije Hrvatske ističe da je njegova zemlja istinski zagovarač evropskog puta BiH.
„Bosna i Hercegovina treba biti i zaslužuje da bude dio Evropske unije. Ta vrata će biti moguća samo ako legitimni predstavnici tri konstitutivna naroda udruže snage. Ovo bi trebalo odgovoriti na sve potrebe funkcije u Bosni i Hercegovini. Na putu je ka evropskim integracijama i, ako smijem dodati, i transatlantskim težnjama“, naglasio je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova Hrvatske.
Američka ambasadorica u Hrvatskoj Nicole McGraw istakla je da je Dejtonski sporazum bio prekretnica za sigurnost BiH i cijele regije. Smatra da je u našoj zemlji neophodan dijalog lokalnih političara koji imaju podršku, kako kaže, naroda u BiH, a ne rješenja nametnuta sa strane.
„Nedavni pozitivan napredak u vezi sa južnim interkonekcijskim plinovodom pokazuje šta je moguće kada se lokalni lideri obavežu na pozitivne ishode, a ne na politiku“, kazala je ona.
Max Primorac, lobist blizak Trumpovoj administraciji, iznio je, najblaže rečeno, niz kontroverznih stavova. Osim opservacije unutrašnjeg uređenja BiH ustvrdio je da je u našoj zemlji samo jedan narod proevropski.
„Mislim da je, za opstanak hrvatskog stanovništva, jedino rješenje imati vlastiti entitet. Oni su jedini istinski prozapadni konstitutivni narod tamo i mogu služiti kao vrlo važna veza između Srba i Bošnjaka“, poručio je Primorac, član konzervativnog američkog think-tank Heritage Foundation.
Primorac ocjenjuje da bi treći entitet učvrstio koncept entitetskog ustrojstva i umirio strahove Srba od centralizacije, dok bi za Bošnjake, tvrdi, smanjio stalne tenzije sa Srbima i Hrvatima. Prema Primorcu, to je put ka stabilizaciji.
Na ranije iznesene stavove reagovao Konaković
Na konferenciji u Zagrebu učestvuje i Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH. Izlaganje će imati tokom večeri. Međutim, Konaković se povodom ranije iznesenih stavova Maxa Primorca, oglasio saopćenjem u kojem je Primorčeve stavove nazvao činjenično netačnim i obmanjujućim, te je, između ostalog, poručio:
„Gospodin Primorac je konstitutivne narode u BiH naveo kao “Srbe, Hrvate i Muslimane“. Ova terminologija je netačna i u suprotnosti je s Ustavom BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao i diplomatskom praksom Sjedinjenih Američkih Država i svih međunarodnih partnera“.
Datum i vrijeme objave: 13.12.2025 – 07:37 sati
