Da li je decembar posljednje poluvrijeme za evropski put naše zemlje? Kada će zakoni o Sudu i VSTV-u ugledati svjetlo dana? Zašto Schmidtov zamjenik okuplja državne parlamentarce? Može li razgovor iznjedriti dogovor? Šta će na dosadašnji rad, ali i nerad, kazati PIC? Gosti emisije Plenum bili su Davor Bunoza i Predrag Kojović.
Bunoza: Dvije godine se ne možemo dogovoriti — je li Sarajevo, je li Banja Luka
Ministar pravde BiH Davor Bunoza ističe da je svjestan političkih prepreka koje često zaustavljaju reformske zakone.
„Bez obzira na to, ja sam svjestan da moramo raditi, vjerojatno nije prvi ni zadnji put da ćemo nešto pripremiti, a da zbog političkih razloga ne dobijemo potporu. To je, nažalost, možda postala i tradicija u zadnjih godinu-dvije, ali ja sam uvjeren da ćemo možda na sljedećoj sjednici usvojiti ova dva važna zakona.“
Najavljuje da će naredna sjednica biti održana u ponedjeljak. Bunoza potvrđuje da je to realnost političkog sistema.
„Dakle, mi smo svjesni te činjenice. Svjesni su da se to dešava, jednostavno napuste sjednicu. Jer je to legalan način? A to svi rade. Dakle, je li to dobro? Ne mislim da je dobro… Ne podržavam, da se razumijemo, ali svjesni smo da se to desi.“
Dodaje da današnje napuštanje sjednice nije prvi slučaj i da takvo ponašanje postoji dugi niz godina.
„Evo, mi već svjedočimo tome godinu dana i duže. Bila je doista teška rasprava. Međutim, oni su rekli da im treba još vremena da prouče zakon. Zakon o sudu je bio toliko jednostavan zakon i bio bi velik iskorak za Bosnu. Neopravdano je što su to učinili.“
Postavlja se pitanje da li koalicijski sporazum može biti iznad zakona, a ministar obrazlaže svrhu tog dokumenta.
„Treba da se napiše koalicijski sporazum da znamo što je naš program. Ali glavni problem je postojanje mogućnosti blokade u Domu naroda. Cilj HDZ-a je evropski put, evropski zakoni, da se dogovaramo, razgovaramo i da iznalazimo teška rješenja.“
Tema se zatim prebacuje na imenovanje glavnog pregovarača za EU integracije. Na pitanje može li to biti neko iz SNSD-a, ministar odgovara:
„Glavni pregovarač mora biti neko ko je evropski orijentiran. Iz koje stranke — ja to ne znam. Ali činjenica je da je postojao dogovor da bi ta pozicija trebala pripasti SNSD-u.“
Ipak, naglašava da je trenutno razočaran ponašanjem te stranke, ali i da bez razgovora nema napretka.
„Danas sam razočaran. Ali sam prinužen i da razgovaram sa svima ako želim da zakoni prođu. Meni su potrebne ruke u Parlamentu.“
Odbacuje mogućnost da HDZ uvjetuje podršku zakonima dobijanjem glavnog pregovarača.
„Nisam nikad čuo da je HDZ uvjetovalo. Mi samo želimo da se odnosti zasnivaju na dogovoru, a ne na uvjetovanju.“
Ministar potom podsjeća na ranije nekonzistentnosti pojedinih partnera u vlasti, uključujući i Trojku.
„Bio sam razočaran kad ste VSTV podržali u Vijeću ministara, pa ga rušili u Domu naroda.“
U nastavku prelazi na Zakon o sudu BiH, podsjećajući da se dvije godine ne mogu usaglasiti oko lokacije apelacionog odjela.
„Dvije godine se ne možemo dogovoriti — je li Sarajevo, je li Banja Luka.“
Bunoza obrazlaže i šta je Ministarstvo pravde pokušalo uraditi izmjenama.
„Prvi put smo izdvojili stvari za koje smo smatrali da su dovoljne da BiH nastavi evropski put.“
Posebno se osvrće na pitanje etničkih kvota, koje je izazvalo najviše polemika.
„U sadašnjem zakonu imate kvotu 100%. Venecijanska komisija traži 50%. Svi koji kažu ‘ukinimo kvote’, ja pitam — kako ćemo osigurati različitost BiH?“
Objašnjava da je novi prijedlog značajno smanjio kvote.
„U zadnjoj verziji zakona prvih 10 članova bira se bez ikakvih ograničenja. Kvota sada faktički iznosi 20%.“
Ističe da su tražili optimalno rješenje koje zadovoljava i EU i domaće institucije.
„Još nijednom nisam dobio prijedlog kako ispuniti uvjete Venecijanske komisije.“
Naglašava da je samo jedan član zakona vezan za kvote, dok ostatak donosi velike iskorake u transparentnosti.
„Zakon donosi transparentniji izbor članova VSTV-a, jače disciplinske mehanizme, karijerni sistem.“
Ističe da je preuzeo odgovornost da zakon bude upućen na glasanje.
„Najlakše bi bilo reći ‘ne možemo se dogovoriti’, ali ja sam preuzeo odgovornost.“
Kojović: Ako do 18. decembra ne ispunimo uslove, sljedeća prilika je tek 2027.
Nakon neuspjele sjednice Vijeća ministara, evropski zvaničnici ponovili su poruku da BiH mora hitno imenovati državnog portparola koji će govoriti „jednim glasom“, te usvojiti ključne evropske zakone.
Predrag Kojović iz Naše stranke smatra da takvo rješenje u praksi djeluje gotovo neizvodivo, zbog dubokih političkih podjela.
Govoreći o zahtjevu da portparol predstavlja sve institucije, podsjeća da je predsjedavajući Predstavničkog doma već izjavio da organi iz RS-a ne bi sarađivali s portparolom izabranim iz Parlamenta. „A ako bi portparol bio iz SNSD-a, mislite li da bi organi iz Federacije sarađivali? To je suština problema“, kazao je Kojović.
On navodi da su pregovori sa SNSD-om uvijek bili najteži dio evropskog zakonodavnog procesa: „To vam je kao da izvlačite drvo s korijenom iz zemlje. Popuštali su samo pod snažnim pritiskom i prijetnjama sankcijama.“
Podsjeća da je i ministar pravde imao slična iskustva u pregovorima o Zakonu o sukobu interesa, evropskom zakonu o kontroli granica i drugim reformskim procesima.
U poređenju s tim, kaže, pregovori s HDZ-om i Trojkom bili su racionalniji: „Kada god je riječ bila o nečemu što nas vodi prema Evropi, mi smo to prihvatali, bez obzira na političke razlike.“
Govoreći o rješenjima u novom nacrtu zakona o VSTV-u, Kojović kaže da Evropska unija očekuje da se etnički element u izboru članova VSTV-a postepeno izbaci, ali ne tek danom ulaska u EU, kako piše u prijedlogu Ministarstva pravde.
„To je previše daleko. EU je jasno rekla da se to mora desiti tokom pregovora, u klasteru koji se odnosi na vladavinu prava. Najlogičnije bi bilo da etničke kvote prestanu važiti čim završimo to poglavlje.“
Dodaje da razumije osjetljivost različitosti u BiH, ali ističe da institucije ne mogu funkcionirati po matematičkom modelu popisa: „Da li to znači 10 Bošnjaka, četiri Srbina, tri Hrvata i jedan ostali? To je besmisleno. Treba naći profesionalni, evropski princip.“
Kojović najavljuje da će upravo taj element pokušati doraditi i ugraditi u svoj prijedlog.
Nakon današnjeg sastanka visokog predstavnika s ambasadorima PIC-a i parlamentarcima, potvrđeno je da će trojka ubrzati slanje zakona u proceduru, a Kojović kaže da će u naredna 24–48 sati pokušati formirati paket zakona koji ima punu podršku Evropske unije.
„Ako do 18. decembra ne ispunimo uslove, sljedeća šansa je proljeće 2027. Ne odgađamo za mjesec nego za više od dvije godine. To bi bila ogromna greška.“
Dodaje i da geopolitički kontekst neće još dugo biti povoljan za BiH:
„Čim dođe do mira između Rusije i Ukrajine, interes EU za Zapadni Balkan će pasti. Fokus će biti na obnovi Ukrajine i njenom putu ka EU. Ako sada propustimo priliku, teško da će se vrlo brzo vratiti.“
Osvrnuo se i na ponašanje SNSD-a u evropskom procesu: „Vidite i danas – blokada, napuštanje sjednica, ucjene. Oni očekuju da će Evropska unija odmah trčati u Banja Luku da ih moli da puste zakone. A mi već godinama znamo da s Dodikom nema stvarnog napretka.“
Kojović je potvrdio da je nakon sastanka razgovarao sa Sabinom Ćudić i drugim učesnicima, naglasivši da je ona imala „vrlo dominantnu ulogu“ u današnjim razgovorima.
Datum i vrijeme objave: 02.12.2025 – 23:58 sati
