Švedska se dugo smatrala globalnim liderom u oblasti rodne ravnopravnosti i slobode izražavanja, no najnoviji izvještaji ukazuju na ozbiljan problem: sve veći broj prijetnji, zastrašivanja i nasilja prema ženama u politici ozbiljno ugrožava njihovu sigurnost i prisiljava ih na autocenzuru. Prema švedskoj Agenciji za rodnu ravnopravnost, ovaj trend predstavlja “veliku prijetnju demokraciji”.
Odlazak liderke zbog prijetnji i mržnje
Problem je dobio posebnu pažnju u oktobru 2025. godine, kada je Anna-Karin Hatt podnijela ostavku na mjesto liderke Švedske Centralpartiet nakon samo pet mjeseci na funkciji. Hatt je navela da su razlozi njenog odlaska mržnja i prijetnje koje je dobijala.
“Stalno osjećati da morate gledati preko ramena i ne osjećati se potpuno sigurno, čak ni kod kuće… utječe na mene mnogo dublje nego što sam mislila,” izjavila je Hatt prilikom odlaska.
Njena odluka dolazi tri godine nakon što je muškarac osuđen za ubistvo Ing-Marie Wieselgren, koordinatorice za psihijatriju švedskih općina i regija, te za planiranje atentata na tadašnju liderku Centralne partije, Annie Lööf, tokom festivala demokracije na otoku Gotland. Lööf je izrazila poštovanje prema Hattinoj odluci, dodajući da razumije “stvarnost koju opisuje” i kako se takav pritisak osjeća.
Politička atmosfera sve neprijateljskija
Javni djelatnici i istraživači u Švedskoj ističu da je politička klima u zemlji – kao i drugdje u svijetu – posljednjih godina postala polariziranija i više neprijateljska. To je, kako tvrde, dovelo do autocenzure u javnoj debati i utjecalo na donošenje zakona. Line Säll, šefica odjela za analizu i praćenje u Švedskoj Agenciji za rodnu ravnopravnost, upozorava da trenutna klima “odražava mnoge grupe i tjera mnoge žene da dvaput razmisle o političkom angažmanu”.
“Za nas koji radimo na politici rodne ravnopravnosti, ovo ide u pogrešnom smjeru u odnosu na ciljeve vlade i parlamenta – da žene imaju istu moć i utjecaj kao muškarci nad društvom i vlastitim životima,” dodala je Säll. Säll naglašava da mnoge žene, posebno mlađe, osjećaju ogromnu ranjivost dok obavljaju političke funkcije, što utiče na njihovu sposobnost da normalno rade i vode život. “To je vrlo velika prijetnja demokraciji,” rekla je.
Podaci o prijetnjama i autocenzuri
Prema Istraživanju sigurnosti političara 2025, koje je provela Švedska Nacionalna komisija za prevenciju kriminala: 26,3% žena izabranih na političke funkcije prijavilo je da su prošle godine bile izložene prijetnjama i zastrašivanju zbog svoje pozicije. Kod muškaraca, taj je procenat bio 23,6%. Kada je riječ o osjećaju ranjivosti, razlika je još veća: 32,7% žena prijavilo je osjećaj ugroženosti, u odnosu na 24% muškaraca. Osobe stranog porijekla, neovisno o spolu, imale su veći osjećaj ranjivosti (31,5%) u odnosu na one iz švedske sredine (24,1%).
Najčešće posljedice prijetnji bile su ograničavanje aktivnosti na društvenim mrežama, zatim neangažiranje u određenim pitanjima ili neiznošenje stavova o rizičnim temama.
Posljedice na javnu debatu i zakonodavstvo
Säll upozorava da je problem žena koje šute i povlače se iz javnog života zahtijevao jasan politički fokus svih koji žele živjeti u demokraciji. Sandra Håkansson, istraživačica na Univerzitetu u Uppsale, specijalizirana za rod i politiku te političko nasilje, dodaje da mnogi političari, posebno žene, izbjegavaju iznošenje stavova o rizičnim pitanjima, što ima hladeći efekat na javnu debatu i posljedično na zakonodavstvo. Posebno je istakla politiku imigracije, gdje su nekada ekstremno desne politike sada ušle u mainstream diskurs.
Iako Švedska i dalje važi za zemlju s visokim standardima rodne ravnopravnosti i slobode izražavanja, podaci jasno pokazuju da žene u politici danas suočavaju s ozbiljnim prijetnjama i pritiscima, koji utječu na njihovu sigurnost, slobodu izražavanja i participaciju u demokratskom životu. Stručnjaci upozoravaju da bez hitnih mjera, ovi trendovi mogu dugoročno oslabiti demokratiju i rodnu ravnopravnost u zemlji.
Datum i vrijeme objave: 01.12.2025 – 12:59 sati
