Neuroznanstvenici su identificirali pet životnih razdoblja ljudskog mozga

Neuroznanstvenici sa Sveučilišta Cambridge identificirali su pet “ključnih epoha” koje se tijekom ljudskog života događaju u strukturi mozga, a povezane su s njegovim prilagodbama da podrži različite načine razmišljanja tijekom rasta, sazrijevanja te konačnog opadanja. U istraživanju objavljenom u Nature Communications, znanstvenici su zaključili da se ključne prekretnice među različitim fazama mozga događaju u dobi od 9, 32, 66 i 83 godine.

U svrhu studije su snimanjem uspoređeni mozgovi nešto manje od 4000 ljudi u dobi do 90 godina, a praćene su neuronske veze između moždanih stanica. Istraživanje je pokazalo da mozak ostaje u adolescentskoj fazi čak do ranih tridesetih godina, kada dosežemo svoj “vrhunac”. Ovi bi rezultati, prema tome, mogli pomoć razumjeti zašto rizik od mentalnih poremećaja i demencije aktivno varira tijekom života. Naime, mozak se neprestano mijenja kao odgovor na nova znanja i iskustva – no, istraživanje pokazuje da se ne radi o jedinstvenom i kontinuiranom obrascu koji traje od rođenja do smrti, nego o procesu koji se može podijeliti u ukupno pet faza: djetinjstvo (0–9 godina), adolescencija (9–32 godine), odrasla dob (32–66 godina), rano starenje (66–83 godine) i kasno starenje (od 83 godine nadalje).

Dakle, mozak se tijekom života neprestano iznova “raspoređuje” te jača i slabi svoje veze. Neki će ljudi ove prekretnice dosegnuti ranije ili kasnije od drugih, ali je ipak značajno koliko su se jasno navedene dobi istaknule u podacima.

Prva je faza obilježena brzim povećanjem veličine mozga, ali i prorjeđivanjem prevelikog broja veza između moždanih stanica, koje nastaju na samom početku života. Tijekom ove faze, mozak bilježi smanjenu učinkovitost. Sljedeća se faza, adolescencija, nakon devete godine događa naglo. Radi se o najvećoj promjeni između faza u mozgu tijekom koje je također prisutan i najveći rizik od pojave mentalnih poremećaja. Budući da se do sad smatralo da adolescentska faza traje isključivo u adolescentskim godinama, zanimljivo je otkriće da se proteže čak do ranih tridesetih godina, a da mozak ostaje u istoj fazi od devete godine.

Odrasla dob je razdoblje stabilnosti mozga, a traje ukupno tri desetljeća. Promjene su, u usporedbi s prethodnim fazama, tijekom odrasle dobi znatno sporije, ali se učinkovitost mozga počinje kretati unatrag. Slijedi faza ranog starenja tijekom koje dolazi do promjena u obrascima veza unutar mozga – organ sve više postaje podijeljen. Iako je studija proučavala zdrave mozgove, ovo je također dob u kojoj se počinju pokazivati znakovi demencije i poremećaja koji utječu na zdravlje mozga. U 83. godini, mozak ulazi u posljednju fazu koja je slična onoj prethodnoj, ali s izraženijim promjenama.

Ovo je istraživanje pokazalo kako se mozak mijenja tijekom života, a njegovi se rezultati dobro uklapaju u razumijevanje starenja mozga. Ipak, veliku ulogu nose i razlike u povezivanju mozga jer o njemu ovise mnogi razvojni, mentalni i neurološki poremećaji, kao i problemi s pažnjom, jezikom i pamćenjem.