Proces preseljenja stanovnika iz New Orleansa trebao bi početi odmah, jer je grad, prema novoj studiji, već dostigao „tačku bez povratka“. Naučnici upozoravaju da bi mogao biti okružen okeanom u narednim decenijama zbog klimatskih promjena.
Prema istraživanju, koje je objavljeno u časopisu Nature Sustainability, stalni porast nivoa mora i ubrzana erozija močvarnih područja na jugu Louisiane mogli bi dovesti do toga da New Orleans bude okružen Meksičkim zaljevom prije kraja stoljeća.
Kombinacija klimatskih i geoloških faktora
Južna Louisiana suočava se s više istovremenih prijetnji: porast nivoa mora zbog globalnog zagrijavanja, jačanje uragana postepeno tonjenje tla te erozija obale povezana s industrijskim aktivnostima nafte i plina.
Naučnici procjenjuju da bi nivo mora mogao porasti između 3 i 7 metara, uz gubitak do tri četvrtine preostalih obalnih močvara.
To bi dovelo do pomjeranja obale i do 100 kilometara u unutrašnjost, ostavljajući gradove poput New Orleansa i Baton Rougea u izrazito ranjivom položaju.
“Najugroženija obalna zona na svijetu”
Autori studije navode da je ovaj region „najfizički ugroženija obalna zona na svijetu“, te da je potrebna hitna priprema za plansko preseljenje stanovništva.
New Orleans, grad od oko 360.000 stanovnika, prema procjenama, mogao bi u narednim decenijama postati neodrživ za život.
Stručnjaci za klimatske adaptacije ističu da bi preseljenje trebalo biti organizirano i postepeno, počevši od najugroženijih zajednica koje žive izvan sistema nasipa.
„New Orleans je u terminalnom stanju i to mora biti jasno“, navodi jedan od autora studije, ističući da je riječ o procesu koji će trajati decenijama, ali je neizbježan.
Ograničenja odbrambenih sistema
Nakon razornog uragana Katrina 2005. godine, izgrađen je opsežan sistem nasipa, pumpi i brana kako bi se zaštitio grad.
Međutim, nova istraživanja upozoravaju da ni ova infrastruktura dugoročno neće biti dovoljna zbog ubrzanog porasta nivoa mora i nestanka obalnog zemljišta.
Od 1930-ih godina Louisiana je izgubila oko 2.000 kvadratnih milja (oko 5.180 kvadratnih kilometara) zemljišta zbog erozije – površinu približnu veličini američke savezne države Delaware.
Procjene pokazuju da bi dodatnih 3.000 kvadratnih milja moglo nestati u narednih 50 godina, pri čemu se područje veličine fudbalskog terena gubi svakih 100 minuta.
Političke i ekonomske prepreke
Planovi za obnovu močvara, uključujući projekat preusmjeravanja sedimenta rijeke Mississippi, suočili su se s političkim i finansijskim preprekama.
Iako je projekat vrijedan oko 3 milijarde dolara trebao pomoći obnovi zemljišta, on je obustavljen zbog visokih troškova i zabrinutosti za ribarsku industriju.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovakve odluke mogle ubrzati proces gubitka obale i dodatno ugroziti budućnost New Orleansa.
Napuštanje područja
Iako formalni plan preseljenja ne postoji, stručnjaci navode da stanovništvo već postepeno napušta područje.
Rast troškova osiguranja i povećani rizik od poplava već utiču na odluke ljudi da se sele, što bi bez državne strategije moglo dovesti do neorganizovanog odlaska.
Istraživači upozoravaju da je, čak i u scenariju zaustavljanja klimatskih promjena danas, budućnost New Orleansa već ograničena.
Grad, kako navode, ne može dugoročno opstati na tlu koje se nalazi ispod nivoa mora, a pitanje više nije da li će promjene doći – već koliko brzo, prenosi The Guardian.
Datum i vrijeme objave: 04.05.2026 – 15:07 sati
