Predsjedavajuća Specijalnog odbora Evropskog parlamenta za Evropski demokratski štit Nathalie Loiseau upozorila je da Bosna i Hercegovina, kao ni druge zemlje Zapadnog Balkana, nije imuna na rusko uplitanje u demokratske procese. U razgovoru za Fenu EU istaknula je da strani akteri lakše ostvaruju svoje ciljeve kada pronađu domaće političke i društvene strukture koje djeluju kao njihovi posrednici.
Loiseau, koja predvodi delegaciju Evropskog parlamenta tokom trodnevne posjete Sarajevu, naglasila je da zaštita demokratije ne podrazumijeva samo sigurnost izbornog procesa nego i borbu protiv dezinformacija, manipulacija na internetu i prikrivenog utjecaja na javnu raspravu. Posebno je ukazala na važnost nezavisnih medija, transparentnosti političkih procesa i informiranih građana, kao i na potrebu uključivanja zemalja kandidatkinja u evropske mehanizme zaštite demokratije.
Rusko uplitanje kao dugoročna politika
Loiseau je istaknula da Rusija već godinama provodi aktivnosti usmjerene na utjecaj na političke procese drugih država, a da su takve operacije dodatno intenzivirane nakon početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Prema njenim riječima, riječ je o namjernoj i dugoročnoj politici Ruske Federacije, čiji se ciljevi mogu prepoznati u strateškim dokumentima ruskih vojnih struktura i javnim istupima predsjednika Vladimira Putina.
„Rusija je već godinama veoma aktivan akter stranog uplitanja. To nije neutemeljena optužba, već odlučna i namjerna politika Ruske Federacije. Dovoljno je pročitati strateške dokumente ruskih generala ili govore Vladimira Putina. On smatra prirodnim da se miješa u političke sisteme drugih suverenih država“, kazala je Loiseau.
Naglasila je da takve aktivnosti nisu ograničene na zemlje koje se nalaze u neposrednom susjedstvu Rusije, već predstavljaju izazov za evropske demokratije u cjelini.
Pozivajući se na analize Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), navela je da je Ukrajina najizloženija ruskom djelovanju, dok je Francuska druga zemlja po pogođenosti dezinformacijama, odmah nakon Ukrajine.
„Sumnjam da je Bosna i Hercegovina imuna“
Govoreći o mogućem ruskom utjecaju u Bosni i Hercegovini, Loiseau je ocijenila da bi bilo teško očekivati da je naša zemlja izuzeta iz aktivnosti kojima Rusija nastoji utjecati na političke procese u drugim državama.
„Bila bih veoma iznenađena kada biste mi rekli da Rusija nije zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu. Bili biste izuzetak. Sumnjam da je Zapadni Balkan imun na takvo uplitanje, kao što sumnjam da je Bosna i Hercegovina imuna“, istaknula je.
Ipak, naglasila je da nije njen zadatak unaprijed procjenjivati razmjere ruskog utjecaja u BiH niti donositi zaključke prije nego što se saslušaju domaće institucije i drugi relevantni akteri.
Prikupljanje informacija o stanju demokratije, mogućim prijetnjama i iskustvima različitih društvenih grupa jedan je od ključnih ciljeva posjete delegacije Evropskog parlamenta. Tokom boravka u Sarajevu evropski parlamentarci razgovaraju s predstavnicima vlasti, članovima parlamenata, akademskom zajednicom, organizacijama civilnog društva i medijima.
Domaći posrednici olakšavaju strano uplitanje
Posebno upozorenje Loiseau odnosi se na ulogu domaćih političkih i društvenih struktura koje mogu poslužiti kao posrednici stranim akterima u pokušajima utjecaja na unutrašnje političke procese.
Podsjetila je da se ovom temom bavila i u knjizi o stranom uplitanju, objavljenoj 2022. godine, čije je jedno poglavlje naslovila „Korisni idioti su među nama“.
„Strano uplitanje nema utjecaja ako ne postoje domaći posrednici. Ako ste strana država koja želi utjecati na unutrašnju debatu neke suverene zemlje, tražite takve posrednike. Onog trenutka kada ih pronađete, vaš posao postaje mnogo lakši“, kazala je.
Istovremeno je upozorila da je neophodno razlikovati legitimne političke stavove i pluralizam mišljenja od prikrivenog djelovanja u interesu stranih država.
Demokratija, kako je navela, podrazumijeva pravo građana da imaju različite stavove o budućnosti vlastite zemlje. Međutim, to pravo ne treba poistovjećivati s propagandom, korupcijom ili djelovanjem prikrivenih struktura koje zastupaju interese drugih država.
Zbog toga transparentnost i upoznavanje javnosti s metodama stranog uplitanja smatra važnim dijelom zaštite demokratskih procesa.
„Najbolji lijek protiv stranog uplitanja ne nalazi se u djelovanju države, već u svijesti svakog pojedinca. Kada imate kvalitetne informacije o onome što se događa, možete donijeti informiranu odluku i samostalno birati“, poručila je Loiseau.
Evropski demokratski štit uključuje i zemlje kandidatkinje
Objašnjavajući razloge posjete Bosni i Hercegovini, Loiseau je navela da je Specijalni odbor Evropskog parlamenta za Evropski demokratski štit uspostavljen kako bi procjenjivao prijetnje demokratskim sistemima i razmatrao načine odgovora na napade koji dolaze od stranih ili domaćih, državnih ili nedržavnih aktera.
Njegov rad nije ograničen na države članice Evropske unije, već obuhvata i zemlje kandidatkinje, jer se demokratski sistemi širom Evrope suočavaju s međusobno povezanim izazovima.
„Svi smo u istom čamcu. Svi imamo svoje ranjivosti i suočavamo se s akterima koji žele oslabiti naše demokratije“, kazala je.
Naglasila je da je svjesna specifičnosti političkog i institucionalnog uređenja Bosne i Hercegovine, ali da zaštita demokratskih procesa predstavlja zajednički evropski zadatak.
„Niko ovdje ne drži lekcije niti sebe predstavlja kao primjer koji drugi trebaju slijediti. Procjenjujemo situaciju u različitim zemljama, učimo iz iskustava i razmjenjujemo dobre prakse. To je razlog zbog kojeg smo došli u Bosnu i Hercegovinu“, istaknula je Loiseau za Fenu EU.
Pohvale za nove tehnologije na izborima u BiH
Osvrćući se na Opće izbore održane u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine, Loiseau je pohvalila organizaciju izbornog procesa, posebno uvođenje novih tehnologija, za koje smatra da su doprinijele jačanju povjerenja građana u izbore.
Prema njenom utisku, pozitivne ocjene o organizaciji izbora dolazile su od različitih političkih aktera i iz oba entiteta.
„Ono što je bilo impresivno jeste uvođenje novih tehnologija. Moj lični utisak je da je to povećalo povjerenje u izborni proces širom političkog spektra i među entitetima. Ljudi govore da je sve proteklo dobro i smatram da je to veoma veliko postignuće koje treba pohvaliti“, kazala je.
Međutim, naglasila je da se zaštita integriteta izbora ne može svesti samo na tehničku organizaciju glasanja i prebrojavanja glasova.
Izborni proces počinje mnogo prije izbornog dana i obuhvata cjelokupno informacijsko okruženje u kojem građani formiraju političke stavove i donose odluke. Zbog toga su govor mržnje, dezinformacije i manipulacije na internetu važan dio rasprave o zaštiti demokratskih institucija.
Digitalne platforme i odgovornost za manipulacije
Loiseau je ukazala na evropske regulatorne propise, posebno Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act) i Akt o umjetnoj inteligenciji (Artificial Intelligence Act), kao instrumente kojima Evropska unija nastoji smanjiti rizike povezane s digitalnim prostorom.
Naglasila je da cilj ovih propisa nije cenzuriranje političkih mišljenja, već suzbijanje manipulativnih obrazaca ponašanja na digitalnim platformama.
„Ne radi se o sadržaju, nego o ponašanju. Kada platforme uoče neautentične i zlonamjerne manipulacije, moraju reagirati. Ako to ne učine, Evropska komisija može od njih zahtijevati da poduzmu mjere, a ukoliko ni tada ne postupe, mogu biti sankcionirane“, objasnila je.
Smatra da bi Bosna i Hercegovina tokom procesa pristupanja Evropskoj uniji trebala ozbiljno razmotriti usklađivanje domaćeg zakonodavstva s evropskim propisima u digitalnoj oblasti. Takvo usklađivanje, prema njenim riječima, moglo bi doprinijeti dugoročnijoj zaštiti demokratskih procesa.
Zemlje kandidatkinje na prvoj liniji stranog uplitanja
Govoreći o konkretnim mogućnostima evropske podrške Bosni i Hercegovini, Loiseau je naglasila da zemlje kandidatkinje zauzimaju posebno mjesto u preporukama Specijalnog odbora za Evropski demokratski štit.
Kako je pojasnila, one se nerijetko nalaze na prvoj liniji suočavanja sa stranim uplitanjem, dok operacije usmjerene protiv njih ponekad imaju širi cilj – slabljenje same Evropske unije.
„Od samog početka preporučivali smo da se posebna pažnja posveti zemljama kandidatkinjama, jer se one nalaze na prvoj liniji stranog uplitanja. Ponekad, iako ne uvijek, prijetnje i napadi usmjereni protiv tih zemalja zapravo su osmišljeni kako bi oslabili Evropsku uniju“, upozorila je.
Ipak, naglasila je da konkretni oblici saradnje moraju biti zasnovani na potrebama i opredjeljenjima svake zemlje.
„Za razliku od novih imperijalističkih sila, Evropska unija ništa ne nameće, ne prisiljava i ne vrši pritisak. Sve mora polaziti od onoga što određena zemlja želi“, kazala je.
Kao jednu od mogućnosti izdvojila je Evropski centar za demokratsku otpornost, inicijativu Evropske komisije usmjerenu na razmjenu iskustava, jačanje institucionalnih kapaciteta i organiziranje stručnih obuka.
Centar omogućava saradnju sa državama članicama EU, ali i zemljama kandidatkinjama, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Evropska komisija je 13. oktobra potvrdila uključivanje BiH i drugih partnera iz procesa proširenja u saradnju s Centrom, čime su otvorene mogućnosti učešća u zajedničkim projektima za prepoznavanje stranog informacijskog uplitanja, jačanje demokratske otpornosti i zaštitu aktera demokratskog života.
Nezavisni mediji važni za zaštitu demokratije
Loiseau je istaknula da odgovornost za očuvanje demokratije ne pripada isključivo državnim institucijama. Nezavisni mediji i snažne organizacije civilnog društva, prema njenim riječima, imaju važnu ulogu u zaštiti demokratskih procesa.
„Podrška nezavisnosti medija nešto je što bi Evropska unija trebala pružati u najvećoj mogućoj mjeri. Isto se odnosi i na podršku snažnim organizacijama civilnog društva, jer demokratija ne počinje i ne završava izborima. Ona je mnogo više od toga, a mediji u tome imaju posebno važnu ulogu“, naglasila je.
Govoreći o položaju nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu, ukazala je da politički i ekonomski pritisci na medije nisu problem samo ovog regiona, nego izazov s kojim se suočavaju medijske kuće širom Evrope.
Zbog toga smatra da Evropska unija treba nastaviti razvijati vlastite mehanizme zaštite medijskih sloboda, ali i iskustva i standarde dijeliti sa zemljama kandidatkinjama.
Posebno je izdvojila Evropski akt o slobodi medija (European Media Freedom Act), koji je ocijenila važnim korakom u jačanju uredničke nezavisnosti i zaštiti medijskog pluralizma.
„Mislim da je Evropski akt o slobodi medija bio veoma pozitivan prvi korak koji treba provesti u državama članicama i podijeliti sa zemljama kandidatkinjama“, kazala je.
Transparentnost vlasništva i urednička nezavisnost
Jednim od važnih preduslova za nezavisnost medija Loiseau smatra transparentnost vlasničke strukture, ali i jasno razdvajanje vlasničkih interesa od profesionalne slobode novinara.
Upozorila je da samo postojanje većeg broja medija ne garantira pluralizam ako su uredničke odluke pod utjecajem političkih ili ekonomskih centara moći.
Posebno je ukazala na utjecaj algoritama društvenih mreža na način na koji građani dolaze do informacija. Prema njenim riječima, digitalne platforme često daju veću vidljivost emocionalno nabijenim i polarizirajućim sadržajima nego profesionalnom novinarstvu.
„Moramo napredovati prema tome da na društvenim mrežama istinitost zamijeni viralnost. Drugim riječima, profesionalno novinarstvo treba biti vidljivije od neprofesionalnog sadržaja“, poručila je. Naglasila je da se protivi svakom obliku cenzure, ali smatra da način na koji su algoritmi trenutno postavljeni može doprinijeti širenju podjela i manipulativnih sadržaja.
„Trenutno algoritmi digitalnih platformi daju veću vidljivost emocijama, podjelama, ogorčenju i bijesu nego profesionalnom sadržaju“, upozorila je.
Profesionalno novinarstvo treba dobiti veću vidljivost
Kao jedan od mogućih odgovora na ovaj problem Loiseau je navela inicijativu Journalism Trust Initiative, koju razvija organizacija Reporteri bez granica, a koja je usmjerena na prepoznavanje i promoviranje profesionalnih novinarskih standarda. Prema njenom mišljenju, digitalne platforme trebalo bi poticati da profesionalnim medijima osiguraju veću vidljivost, bez uklanjanja ili cenzuriranja drugih sadržaja.
„Kada otvorite svoju omiljenu društvenu mrežu, prve informacije koje vidite trebale bi dolaziti iz profesionalnog novinarstva. Ne govorimo o brisanju ili cenzuriranju drugih sadržaja, nego o tome da kvalitetne i profesionalno pripremljene informacije dobiju odgovarajuće mjesto“, objasnila je Loiseau za Fenu.
Zaključila je da zaštita demokratskih institucija zahtijeva kontinuiranu saradnju državnih institucija, medija, organizacija civilnog društva i građana, uz jačanje sposobnosti društva da prepozna i odgovori na pokušaje manipulacije.
