Ovih dana Bosnu i Hercegovinu je potresla afera korištenja “INDUSTRIJSKOG KISEONIKA” u medicinske svrhe. Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković je razotkrio ovu aferu koja se desila u Trebinju. Gdje se pacjentima davao umjesto medicinskog kiseonika koji prolazi kroz striktne kontrole prije upotrebe na ljudima, “Industrijski kiseonik”.

No prema pisanju portala “6UKA” to nije bio samo slučaj u Trebinju već i u nekoliko drugih gradova. Ako je suditi prema tekstu portala “6UKA”” INDUSTRIJSKI KISEONIK” je bio korišten i u Brčko distirktu BiH.

Naime firma iz Republike Srpske koja prodaje kiseonik bolnicama je “Kras” iz Laktaša. Ova firma je u toku prošle i ove godine isporučila kiseonik bolnici u Prijedoru, kao i zdravstvenom centru u Brčkom. Pri nabavci kiseonika, ove zdravstvene ustanove nisu ni u jednom dokumentu kao uslov navele da je potrebno da im se isporuči medicinski kiseonik, što ostavlja otvorenu sumnju da je i ovdje korišten tehnički. 

Ukoliko su ovi navodi tacni onda se postavlja pitanje: šta je uzrokovalo veliki broj smrtnosti u Brčkom za vrijeme pandemije virusa COVID-19, posljedice zaraze virusa COVID-19 ili “Industrijski kiseonik” koji se ne koristi na ljudima odnosno pacjentima, te tko će snositi posljedice ukoliko se dokaže da je ipak korišten INDUSTRIJSKI KISEONIK.

Redakcija portala TIMES.BA provjerila je koja je razlika između medicinskog i industrijskog kiseonika. Zaključili smo da medicinski kiseonik prije nego sto biva koristen na ljudima mora da prodje razne testove kako bi se utvrdilo da je tehnički ispravan za konzumiranje na ljudima u medicinske svrhe. Dok industrijski kiseonik uopšte nije testiran za korištenje na ljudima te samom pomenutom činjenicom predstavlja veliki rizik za upotrebu na ljudima odnosno pacjentima.

Razlika između medicinskog kisika i industrijskog kisika

Razlika između medicinskog kiseonika nasuprot industrijskom kiseoniku je sledeća: Medicinski kiseonik je neophodan za održavanje dovoljno dobrog nivoa kiseonika u krvi, inače postoji opasnost od ozbiljnih zdravstvenih posljedica ili čak smrti. Kisik je važan za ljudsko disanje i pravilno funkcioniranje, a kada ga respiratorni sistem ne prima dovoljno, često je potrebna medicinska intervencija. Međutim, važno je da ljudi dobiju ispravnu količinu medicinskog kisika, inače bi visoke koncentracije mogle dovesti do toksičnosti.

Industrijski kisik, naprotiv, koristi se za ubrzavanje ili podršku neke vrste industrijske funkcije.

Konačno, također je važno ponoviti kako je reguliran medicinski i industrijski kisik. FDA regulira medicinski kisik i postavlja stroge parametre koji se odnose na čistoću spremnika kako bi se uklonila mogućnost potencijalno štetnih zagađivača. Industrijski kisik nije tako strogo reguliran, što znači da može postojati određeni stupanj onečišćenja u spremniku koji se daje u takve svrhe. Napominjući to, industrijski kisik se nikada ne smije koristiti u medicinske svrhe.

Medicinski kiseonik

Prvo, treba napomenuti da postoji velika razlika između kisika i medicinskog kisika. Za početak, medicinski kisik je vrsta kisika koji se, jednostavno rečeno, koristi u medicinske svrhe. Ovu vrstu kisika mogu proizvesti samo medicinski zračni kompresori.

Određene državne agencije reguliraju vrstu kompresora koji se može koristiti za proizvodnju kisika zbog opasnosti od kontaminacije zbog neispravnog kompresora. Medicinski kompresori općenito dolaze u varijantama bez ulja ili bez ulja.

Budući da se medicinski kisik primjenjuje samo u medicinske svrhe, pacijenti moraju imati recept kako bi mu mogli pristupiti ili zahtijevaju spasonosno liječenje u bolnici ili hitnom medicinskom centru.

Medicinski kisik regulira američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) kako bi se osigurala sigurnost pacijenata. Ovisno o faktorima kao što su dob, težina i drugi, primijenjeni medicinski kisik obično se razlikuje među pacijentima. Ne postoji istinsko rješenje koje bi odgovaralo svima, zbog čega je važnost liječničkog recepta sve neophodnija.

Kao što smo ranije napomenuli, medicinski kisik često je potreban za medicinske tretmane koji spašavaju živote ili u svakodnevnim situacijama kada pojedinac ne može adekvatno disati sam. Može se koristiti i za određene medicinske zahvate, posebno ako pacijent mora biti pod općom anestezijom. Medicinski kiseonik se takođe obično daje u nemedicinskim situacijama. Na primjer, sportaši ga mogu uzeti za vrijeme treninga ili pojedinci mogu proći terapiju kisikom.

Zrak koji udišemo u našoj atmosferi sastoji se od oko 21 posto kisika, i iako većina ljudi može postići potrebne količine kisika udišući zrak, medicinska intervencija može postati neophodna u određenim situacijama ili za ljude koji žive s određenim stanjima.

Industrijski kiseonik

Dakle, šta je industrijski kiseonik? Kao što naziv implicira, obično se radi o vrsti kisika koji se koristi u industrijskim okruženjima, poput proizvodnih pogona, za zadatke koji mogu uključivati ​​sagorijevanje, oksidaciju, pa čak i za ubrzavanje određenih kemijskih reakcija. Industrijski kisik nije namijenjen udisanju kao medicinski kisik, već ima komplementarnu ulogu u stvaranju radnji koje se provode u tim objektima. Na primjer, proizvodnja čelika jedan je od najvećih korisnika industrijskog kisika.

Međutim, jedna od najvećih razlika kada je u pitanju industrijski kisik u odnosu na medicinski kisik je to što industrijski kisik nije siguran za disanje. Zapravo, razine čistoće nisu sigurne za ljudsku upotrebu – a da ne spominjemo da bi industrijski kisik također mogao sadržavati zagađivače u spremnicima koji nedostaju u spremnicima za medicinski kisik na temelju stroge FDA regulacije.

Neke uobičajene upotrebe industrijskog kisika uključuju:

Zavarivanje, rezanje, čišćenje plamenom itd.
Proizvodnja metala, na primjer u proizvodnji čelika.
Pomaže u stvaranju određenih goriva.
Kemikalija za izbjeljivanje koja pomaže u stvaranju papira i proizvoda na bazi papira.
Industrijski kisik može se proizvesti kompresorima bez ulja, podmazanim uljem ili bez ulja. To će ovisiti o vrsti proizvoda koji se proizvodi primjenom komprimiranog zraka.

Tekst o razlici između medicinskog i industrijskog kiseonika preveden i prilagođen sa stranice jhfoster.com

U nastavku pročitajte tekst portala “6uka.com”:

OTKRIVAMO ko isporučuje kiseonik svim bolnicama u RS! Nabavljaju industrijski gas od neregistrovanih firmi

U Bijeljini, Trebinju, Zvorniku, Prijedoru i Brčkom nisu kupovali medicinski kiseonik. Sve zdravstvene ustanove u RS nabavljale kiseonik od neregistrovanih firmi za proizvodnju ili promet medicinskog kiseonika kao lijeka.

Nakon što se pokrenula priča o spornoj nabavci kiseonika u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Buka portal otkriva nove šokantne podatke. Sve bolnice u RS nabavljaju kiseonik za medicinske potrebe od neovlaštenih kompanija za promet ovim lijekom.

Da situacija bude još gora, dio bolnica je nedvosmisleno kupovao tehnički kiseonik i koristio ga za liječenje pacijenata. Bar tako piše u specifikacijama naručene robe koja se nalazi u tenderskoj dokumentaciji, gdje nigdje nije navedeno da je to medicinski kiseonik, odnosno da je to kiseonik koji je registrovan za korištenje kao lijek. 

U Republici Srpskoj su bolnicama kiseonik isporučivale četiri firme.

Firma “TGT tehnogas” iz Laktaša, čiji je direktor bivši ministar Stanislav Čađo i zbog čijih isporuka kiseonika Kliničkom centru je prijave tužilaštvu podnio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, od 2012. godine uvozi kiseonik u BiH. Ova firma, kao zastupnik italijanske kompanije SOL group, poznatog proizvođača kiseonika, u RS uvozi kiseonik i isporučuje ga Kliničkom centru, bolnici u Gradišci i bolnici u Istočnom Sarajevu. 

Vrijednost posljednje nabavke za bolnicu Istočnom Sarajevu iznosila je 335.200 KM, bez oznake da se radi o medicinskom kiseoniku. Sa druge strane, u dokumentaciji za nabavku kiseonika u Kliničkom centru i bolnici u Gradišci jasno je naznačeno da se radi o medicinskom kiseoniku, iako to niko u ovom trenutku ne može garantovati.

Druga firma, koja je takođe zastupnik SOL-a je “Tehnogas Kakmuž” iz Petrova. Ova firma posluje sa bolnicom u Doboju i isporučuje joj kiseonik. Zadnji ugovor je glasio na 389.500 KM i on se odnosi na isporuku 190.000 kg medicinskog kiseonika. 

Sljedeća firma iz Republike Srpske koja prodaje kiseonik bolnicama je “Kras” iz Laktaša. Ova firma je u toku prošle i ove godine isporučila kiseonik bolnici u Prijedoru, kao i zdravstvenom centru u Brčkom. Pri nabavci kiseonika, ove zdravstvene ustanove nisu ni u jednom dokumentu kao uslov navele da je potrebno da im se isporuči medicinski kiseonik, što ostavlja otvorenu sumnju da je i ovdje korišten tehnički. 

Sve ove kompanije su registrovale uvoz kiseonika u posljednje tri godine. Ali ostaje nedoumica da li su uvozile medicinski ili tehnički kiseonik. Pošto Uprava za indirektno oporezivanje ne pravi klasifikaciju kiseonika pri uvozu, ne može se znati za koje namjene je kiseonik uvezen u BiH.

“Važno je napomenuti da kisik nije na spisku roba koje su na režimu dozvola prilikom uvoza u BiH. Međutim, kad je u pitanju dalja upotreba uvezenog kisika, te da li je isti upotrebljavan kao lijek (kisk je inače registrovan kao lijek kod Agencije za lijekove BiH), te da li je i ko registrovan kao veleprometnik lijekova, pa tako i kisika kao lijeka,  informacija se mora provjeriti u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH (na web stranici Agencije je rigstar veleprometnika lijekova u BiH)”, potvrdili su nam iz UIO.

Na kraju, četvrta firma koja snabdijeva bolnice kiseonikom u RS je “Milojević Gilje Gas” iz Bijeljine. Ova kompanija je svoj gas isporučivala bolnicama u Bijeljini, Zvorniku i Trebinju, a prema tehničkoj specifikaciji iz javnih nabavki, kiseonik koji je tražen u ovim slučajevima je tehnički. 

Ono što je zanimljivo jeste da ni jedna od pomenutih bolnica kojoj kiseonik isporučuje ova kompanija nije tražila nikakvo uvjerenje od ponuđača da se radi o medicinskom kiseoniku, kao ni potvrdu da su registrovani za isporuku ovog lijeka. Sve bolnice su naručivale isključivo kiseonik jasno određene čistoće 99,5 odsto, ali nigdje se ne traži da on bude medicinski. 

Inače, i nalazi Republičke zdravstvene inspekcije potvrđuju da je “Milojević Gilje Gas” isporučivala tehnički kiseonik. 

Takođe, ova kompanija nema prijavljenog uvoza kiseonika u BiH. 

Ono što je zajedničko za sve ove firme jeste da one nisu registrovane za promet ili proizvodnju medicinskog kiseonika. Tako bar tvrdi direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandar Zolak. 

„Meser tehnoplin iz Sarajeva jedina je firma koja je domaći proizvođač medicinskog kiseonika u BiH i jedina je registrovana za njegovo prometovanje. Niko drugi se Agenciji do sada nije javio za dobijanje dozvole za proizvodnju, odnosno promet ovog lijeka“, tvrdi Zolak.