Bijela kuća i State Department imaju rok do druge polovine marta da podnesu prve detaljne izvještaje Kongresu
Administracija Sjedinjenih Američkih Država nalazi se pred prvim ključnim rokom za implementaciju Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji Crnu Goru stavlja u direktan fokus američkih antikorupcijskih mjera.
Prema slovu zakona koji je postao sastavni dio moćnog budžeta nacionalne odbrane (NDAA) za 2026. godinu (prema tekstu objavljenom na stranicama Kongresa), Bijela kuća i State Department imaju rok do druge polovine marta da podnesu prve detaljne izvještaje Kongresu. Za zvaničnu Podgoricu ovi izvještaji nisu samo birokratska forma, već uvod u konkretno objavljivanje ažuriranih spiskova sankcija usmjerenih protiv pojedinaca i subjekata koji učestvuju u visokoj korupciji ili opstruiraju reformu pravosuđa, piše Dan.
Ovi izvještaji podrazumijevaju objavljivanje ažuriranih lista pojedinačnih i entitetskih sankcija usmjerenih protiv onih koji narušavaju stabilnost, učestvuju u visokoj korupciji ili opstruiraju demokratske procese u zemlji. Ono što ovaj martovski rok čini kritičnim za crnogorsku političku i poslovnu elitu jeste prelazak sa deklarativne podrške na obavezujuće norme.
Podsjetimo, zakon je usvojen prošlog decembra kao direktan odgovor na ocjenu Washingtona da su korupcija i zloćudni strani uticaji ključne prepreke razvoju. Zakon nalaže predsjedniku SAD-a da u roku od tri mjeseca sačini preciznu listu lica iz Crne Gore koja su direktno ili indirektno umiješana u koruptivne radnje, pronevjeru javnih sredstava ili ugrožavanje institucija sistema. Nove mjere uključuju automatsko blokiranje svih sredstava koje sankcionirane osobe imaju u američkim finansijskim institucijama, kao i strogu zabranu izdavanja viza za ulazak u SAD. Stejt department je dužan da da ocjenu koliko su vlasti u Podgorici zaista uradile na polju nezavisnosti pravosuđa i transparentnosti javnih nabavki.
Iako su inicijativu za ovaj zakon još 2023. godine pokrenuli senator Jeanne Shaheen i senator Roger Wicker, on je punu zakonsku snagu dobio tek nakon što je krajem prošle godine uključen u državni budžet za odbranu (NDAA). Time je pitanje stabilnosti Crne Gore podignuto na nivo američke nacionalne bezbjednosti, piše Dan.
Za razliku od ranijih izvršnih naredbi, ovaj zakon je sada kodifikovan. To znači da čak ni buduće promjene u Bijeloj kući ne mogu lako obustaviti ove mjere bez saglasnosti Kongresa. Crna Gora se u dokumentaciji pominje kao partner koji mora pokazati konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala kako bi zadržao podršku kroz razvojne fondove.
Ono što najviše zanima crnogorsku javnost su imena. Prema najavama iz Vašingtona, novi talas sankcija biće usmeren na “finansijsko oružje” političkih moćnika – biznismena i kompanija koje služe kao paravan za pranje novca i održavanje korumpiranih sistema.
Ovaj mehanizam je zamišljen kao svojevrsni putokaz za crnogorsko tužilaštvo. Cilj SAD-a je da njihove sankcije ne budu samo simbolične, već da ohrabre domaće institucije da procesuiraju visoke zvaničnike. S obzirom na to da martovski rok ističe, diplomatski krugovi u Podgorici već željno očekuju najavu Vašingtona koja bi mogla značajno promijeniti političku dinamiku u zemlji uoči predstojećih procesa.
