Tehnološki div Meta financirat će izgradnju 7000 kilometara dugog podmorskog optičkog kabela Petal, koji će SAD i Francusku povezivati brzinom od milijun gigabita u sekundi. Kabel bi trebao biti pušten u rad 2029. godine kao prvi transoceanski sustav s petabitnim kapacitetom, što je dvostruko više od postojećih kabela te duljine. Taj je propusni opseg dovoljan za istodobni streaming glazbe za čak 75 % svjetske populacije. Petal je ujedno prvi komercijalni sustav koji koristi tehnologiju višejezgrenih vlakana; svaka nit debljine ljudske dlake sadrži dvije jezgre koje šalju signale u suprotnim smjerovima. Za dizajn i izgradnju zadužena je japanska tvrtka NEC, dok će vlakna isporučiti Sumitomo Electric, javlja Live Science.
Meta
„Postizanje kapaciteta od petabita po sekundi preko prekooceanskog podmorskog sustava predstavlja veliku tehnološku prekretnicu u povijesti globalnih telekomunikacija“, najavio je Eduardo Mateo, glavni strateški direktor Odjela za podmorske mreže u NEC-u.
Biobaterije inspirirane crijevima čiste otpadne vode
Sveučilište Binghamton okupilo je istraživače koji su razvili inovativne biobaterije, inspirirane ljudskim tankim crijevom, koje električnu energiju proizvode iz otpadnih voda. Dosadašnji pokušaji izrade bakterijskih baterija na bazi papira ili tekstila patili su od nedostatka površine i čestog začepljenja mikroorganizmima. Kopiranjem anatomije crijevnih resica stvorena je trodimenzionalna struktura unutar fleksibilnog hidrogela. Ovaj dizajn pruža znatno veću površinu i optimalan protok hranjivih tvari za bakteriju Bacillus subtilis.
Binghamton University
U testnom radu uređaj je održavao stabilan napon od 0,75 V tijekom 14 sati, što je dovoljno za napajanje manjih senzora. Ova tehnologija, opisana u časopisu Small, idealna je za ugradnju izravno u kanalizacijske cijevi, gdje bi baterije koristile organski otpad iz vode kao gorivo i tako omogućile stvaranje samoodrživih sustava za pročišćavanje.
Računalstvo bez tranzistora
Istraživači Sveučilišta u Michiganu i Sveučilišta u Wisconsinu zajedničkim snagama razvijaju alternativu tranzistoru koja bi, kažu, računala mogla učiniti do 1000 puta bržima. Umjesto klasičnog pomicanja elektrona, ova tehnologija koristi multiferoične materijale za obradu informacija pomoću magnetskih i zvučnih valova. Novi uređaj M3BOLT dizajniran je kako bi premašio teorijske granice energetske učinkovitosti današnjih silicijskih tranzistora, za koje se predviđa da će svoj tehnološki maksimum dosegnuti do 2037. godine.
Marcin Szczepanski, University of Michigan Engineering
Sustav, financiran unutar programa Fast and Curious, radi tako što napon mijenja polove unutar materijala; njihovo titranje stvara binarna stanja (1 i 0) koja služe i kao trajna memorija. Time se, tvrde njegovi tvorci, uklanja potreba za stalnim prijenosom podataka između procesora i memorije, što drastično smanjuje potrošnju energije.
Trkaći autonomni dron brži od svjetskih prvaka
Istraživači Tehnološkog sveučilišta Delft u Nizozemskoj razvili su MonoRace, autonomni sustav pokretan umjetnom inteligencijom koji dronom upravlja brže od najboljih ljudskih pilota. Sustav je u izravnom nokaut-turniru nadmašio tri bivša svjetska prvaka u utrkama dronova, dosegnuvši na stazi brzine veće od 100 km/h, a kako mu je to uspjelo, potanko je opisano u časopisu Science Robotics.
Ukratko, za razliku od dosadašnjih rješenja koja se oslanjaju na vanjske sustave praćenja ili stereo kamere, MonoRace koristi isključivo hardver na samoj letjelici. Cijeli se sustav oslanja na samo jednu običnu kameru, inercijsku mjernu jedinicu (IMU) i malo ugrađeno računalo. Podaci sa senzora ulaze u kompaktnu neuronsku mrežu koja prepoznaje trkaća vrata, procjenjuje položaj letjelice te šalje naredbe motorima čak 500 puta u sekundi. Tehnologija radi bez GPS-a ili unaprijed učitanih karata staze, uspješno svladavajući i gubitke signala.
Metalne legure otporne na apsolutnu nulu
Znanstvenici sveučilišta Oxfordi Berkeleyotkrili su mehanizam koji dvjema legurama na bazi niobija i titana omogućuje da zadrže iznimnu žilavost na ekstremnih 20 kelvina (-253 °C). Većina metala s prostorno centriranom kubičnom rešetkom hlađenjem postaje krhka i podložna pucanju. Međutim, ove eksperimentalne legure izbjegavaju taj problem zahvaljujući tome što ekstremna hladnoća u njima aktivira faznu transformaciju (tzv. ω-fazu). Ti procesi na spojevima mikrostruktura stvaraju nove dislokacije umjesto pukotina, čime materijal učinkovito apsorbira naprezanje i zadržava duktilnost bez uobičajenog prijelaza u krhko stanje.
Cook i suradnici
Ovo otkriće, predstavljeno u stručnom časopisu Nature, otvara potpuno nove smjernice za dizajn materijala namijenjenih radu u ekstremnim kriogenim okolinama, tvrde istraživači.I
Konverzacijska AI ubrzava kemijska istraživanja
Istraživači Korejskog istraživačkog instituta za kemijsku tehnologiju (KRICT) razvili su AI sustav koji autonomnim laboratorijima omogućuje planiranje eksperimenata na temelju uputa na prirodnom jeziku. Konvencionalni „samovozeći“ laboratoriji koji povezuju AI, robotiku i napredni softver često pate od problema „hladnog pokretanja“ jer moraju uvijek iznova kroz dugotrajne pokuse otkrivati već poznata kemijska pravila. Novi okvir integrira velike jezične modele s Bayesovom optimizacijom, pretvarajući svakodnevne bilješke istraživača u strukturirane podatke.
KRICT
Sustav, predstavljen u stručnom časopisu Journal of Chemical Information and Modeling, uključuje i zaštitni mehanizam AWCD koji automatski ignorira pogrešne ljudske upute ako podaci s terena pokažu suprotno. U virtualnim testovima tehnologija je više nego prepolovila broj potrebnih eksperimentalnih pretraživanja, čime se potencijalno štedi oko 20 dana početnog istraživanja novih materijala i katalizatora.
