Predsjednik SAD-a Donald Trump i njegova administracija nizom poteza ovog ljeta intenziviraju sumnje u integritet američkih izbora, što među stručnjacima izaziva zabrinutost, a među poricateljima rezultata izbora 2020. godine nadu da bi Bijela kuća mogla proglasiti nacionalnu izvanrednu situaciju. Bijela kuća i savezne agencije objavile su ovog ljeta niz dokumenata, uključujući sporne analize o navodnom glasanju osoba koje nisu državljani te povijesne memorandume obavještajnih službi. Time se jačaju očekivanja da bi Trump mogao pokušati preuzeti veći nadzor nad izborima.
U srpnju je Trump u televizijskom obraćanju ponovno tvrdio da su američki izbori ranjivi na strano miješanje i ponovio neistinu da su predsjednički izbori 2020., koje je izgubio od Joea Bidena, bili ukradeni. Nijedan predsjednik dosad nije pokušao proglasiti izvanredno stanje kako bi preuzeo kontrolu nad glasanjem. Kada ga je ranije ovog mjeseca desničarski voditelj Wayne Allyn Root pitao hoće li “proglasiti izvanredno stanje zbog nacionalne sigurnosti za izbore”, Trump nije odbacio ideju. “Recimo samo da su se događale i čudnije stvari, u redu? Ostavljam to na tome”, odgovorio je na kanalu Real America’s Voice.
Aria Branch, partnerica u odvjetničkoj grupi Elias Law Group, koja je ranije vodila tužbu protiv Trumpovih izvršnih naloga o izborima, kaže da administracija “pokušava pripremiti teren za proglašenje nekakve izvanredne situacije kako bi se nacionalizirali izbori. Mislim da predsjednik traži svaku priliku da to učini”, piše Guardian.
Santiago Mayer, predsjednik organizacije Voters of Tomorrow, koja okuplja generaciju Z, ističe: “Prilično je očito da taj čovjek gubi dodir s stvarnošću, pa se moramo pripremiti za sve. Dugo smo razmišljali i pripremali se za svaku eventualnost. Fokus nam je na kraju dana da izađe dovoljno birača kako, što god on pokušao, ne bi uspjelo”. Demokratski kongresnici posljednjih mjeseci simuliraju scenarije odgovora na moguće izvršne provokacije, uključujući dezinformacije generirane umjetnom inteligencijom i slanje agenata ICE-a na birališta. Napredne organizacije za demokraciju također se pripremaju.
Bivša direktorica nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard sudjelovala je ranije ove godine u FBI-jevoj raciji u okrugu Fulton u Georgiji, što je izazvalo pitanja. Kasnije je pred Kongresom svjedočila da je vodila istragu o stranim uplitanjima u izbore. Njezin je tim sudjelovao i u zapljeni i pregledu opreme za glasanje u Portoriku. Nakon njezina odlaska s dužnosti krajem lipnja, Trump je privremeno imenovao svog dugogodišnjeg saveznika Billa Pultea, što su kritizirali članovi obiju stranaka zbog njegova nedostatka iskustva u obavještajnom radu.
Bivši odvjetnik Bijele kuće Ty Cobb, danas oštar Trumpov kritičar, nakon srpanjskog obraćanja upozorio je da je govor “namijenjen dodavanju preduvjeta koji su mu potrebni da proglasi izvanredno stanje oko vremena izbora”. Istaknuo je da je prisutnost agenata ICE-a na biralištima „gotovo izvjesna“ te da se može očekivati i nacionalna garda – sve kako bi se zastrašili manjinski i imigrantski birači te eventualno pokušalo zaplijeniti strojeve za glasanje.
Nakon Trumpova televizijskog govora, Radna skupina za vladinu transparentnost – koja uključuje urede obavještajnih službi, NSA, CIA i Ministarstvo unutarnje sigurnosti (DHS) – počela je na stranicama Bijele kuće objavljivati deklasificirane dokumente o „integritetu izbora“. Prvi paket uključivao je memorandume o ranjivostima elektroničkih strojeva za glasanje, stranom pristupu podatcima o biračima i digitalnim manipulacijama. Velik dio materijala već je bio poznat javnosti, a američke su obavještajne službe zaključile da nema dokaza da je Peking utjecao na ishod izbora 2020.
Administracija je zatim iskoristila najavu guvernerke New Jerseya Mikie Sherrill da je zbog softverske greške 6600 nedržavljana bilo upisano u biračke popise (manje od 400 ih je glasalo) kako bi pojačala tvrdnje o masovnom glasanju osoba bez državljanstva.
DHS je 31. srpnja objavio da greške u New Jerseyju pokazuju potrebu za standardiziranim saveznim nadzorom. Objavljeni su i dokumenti o istragama u Michiganu i Arizoni. Tempo objava ubrzava se. U ponedjeljak su deklasificirane datoteke o kineskoj obavještajnoj aktivnosti vezanoj uz bivšeg demokratskog kongresnika Erica Swalwella, a u utorak je Ured za popis stanovništva tvrdio da je u preliminarnom usklađivanju 128 milijuna zapisa identificirao 24.000 nedržavljana koji su glasali 2020. Metodologija nije objavljena, a stručnjaci su oštro kritizirali tvrdnju. “Ova navodna analiza temeljena na popisnim podatcima ne prolazi ni osnovni test vjerodostojnosti”, rekao je David Becker, izvršni direktor Centra za inovacije i istraživanje izbora. “Administracija ne daje dovoljno objašnjenja kako je došla do tih brojki – i to s razlogom”, dodao je.
DHS je u srpnju tvrdio i da je 278.000 nedržavljana upisano u biračke popise za savezne izbore, opet bez detaljne metodologije. Alat koji se koristi za identifikaciju poznat je po netočnostima. Branch ističe da je glasanje nedržavljana „jednostavno nije raširen problem… Sav strah i narativ oko tog pitanja potpuno su neutemeljeni i služe samo za širenje straha i pripremu terena za buduće akcije.“
Bijela kuća nije isključila mogućnost izvršnog naloga o izvanrednom stanju, odbijajući komentirati hipotetičke situacije. Glasnogovornica Lauren Bis poručila je da “ekstremni liberalni demokrati sprječavaju Amerikance da imaju puno povjerenje u izbore odbijanjem da glasaju za Save America Act“ te da Trump „apsolutno ima pravo: ili to sada popravimo, ili gubimo zemlju“. Predloženi Save America Act zahtijevao bi od država da predaju biračke popise saveznoj inspekciji, dao bi DHS-u ovlasti za brisanje osoba koje smatra neprihvatljivima, oštro ograničio glasovanje poštom i uveo stroge dokaze o državljanstvu te uski popis osobnih iskaznica.
Branch podsjeća da je Ustav „iznimno jasan“ te da su utemeljitelji prepoznali rizik centralizacije vlasti nad izborima u izvršnoj grani. “To je vrlo korisno za sudske postupke kojima se može odgovoriti na takve pokušaje”, kazao je.
