Ako otvore rudnik uglja, stoka će pasti na ugljenu prašinu

NOVI GRAD, BANJALUKA – Centar za životnu sredinu i mještani Devetaka kod Novog Grada podnijeli su tužbu protiv odluke Vlade Republike Srpske o davanju koncesije za istraživanje uglja na ležištu “Devetaci”.

Razlozi protivljenja mještana i aktivista

• Opasnost od zagađenja zraka i tla
• Uništavanje pašnjaka i stoke
• Smanjenje kvaliteta života
• Odsustvo javne rasprave
• Sumnje u zakonitost postupka

Zaštitite područje bogato stokom

Njihov cilj je da zaštite ovo stočarsko područje, na čijim bi pašnjacima, ako bi se rudnik otvorio, stoka mogla pasti samo na ugljenu prašinu.

Inače, Vlada je na sjednici od 6. februara 2026. godine donijela Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, kojom je prihvatila samoinicijativnu ponudu investitora “Kubik-Trans-Niskogradnja” iz Laktaša.

Odluka Vlade prvi je korak za davanje koncesije za eksploataciju uglja

Odluka Vlade prvi je korak za davanje koncesije za eksploataciju uglja, što se može očekivati ​​uskoro, jer je faza istraživanja ovog područja dobila rok od samo godinu dana, dok je područje već ranije istraženo, navode iz Centra.

“S obzirom na dosadašnja iskustva vezana za istraživanje uglja, zloupotrebu odobrenja i nedostatak adekvatne institucionalne reakcije, građani ovog kraja i šira javnost opravdano su zabrinuti”, ističu iz Centra.

Podsjećaju da ova koncesija nije bila u planovima koje treba usvojiti Narodna skupština RS, što je osnovni uslov za razmatranje privatnih ponuda.

“S druge strane, nije poštovano pravo građana da se uključe i zatraže mišljenje prije nego što se pristupi davanju koncesije, iako to nalažu međunarodni ugovori poput Arhuske konvencije i domaći zakoni. Iz tog razloga je, na zahtjev Centra, Komisija za usklađenost sa Arhuskom konvencijom u Ženevi pristala da preispita usklađenost BiH sa ovim standardima”, navode.

Tužbe su podneli i stanovnici pogođene zajednice

Pored tužbe Centra, uz pomoć advokata, tužbe protiv ovakvog načina raspolaganja javnim dobrima podneli su i stanovnici pogođene zajednice, čiji je zastupnik advokat Aleksandar Janković.

“Pružio sam pravnu pomoć stanovnicima Devetaka koji su direktno ugroženi planiranim istraživanjem i potencijalnom eksploatacijom uglja na ovom lokalitetu, koji krasi prekrasna priroda, čist zrak, njive i pašnjaci koji život znače ljudima koji obrađuju zemlju, proizvode mlijeko i mliječne proizvode, hrane stoku. Javila su mi se dva mještana protivljenje i protivljenje mještana koji su izrazili svoje razočaranje ovim stavom. o ovoj stvari, za koju ih niko kao meštani nije pitao niti su imali priliku da se izjasne, osim ovako kroz tužbu“, kaže Janković.

Kako će ugljena prašina i isparenja sumpora uticati

On je za “Nezavisne novine” rekao da im je objasnio kako će na njih uticati ugljena prašina i sumporne pare, te da u tom slučaju neće biti ispaše, a samim tim ni mlijeka.

“To su mala naselja, sa malo stanovnika. U Lešljanima je prije Drugog svjetskog rata bio rudnik uglja, eksploatisano je 10-15 godina, a na kraju je napušteno. Ali sada je neko kao da je shvatio da tu ima uglja, ali nadam se da od toga neće biti ništa”, ističe Janković.

Glas naroda se ignoriše

Kako je rekao Dragan Ostić, asistent na programu Centra za energetiku i klimatske promjene, neprihvatljivo je odlučivati ​​o nečijoj sudbini iza zatvorenih vrata, a da se pritom potpuno ignoriše glas ljudi koji žive na ovoj zemlji.

“Borba protiv ove koncesije nije samo pravno pitanje, već borba za pravo da se budućim generacijama ostavi zdrava priroda, a ne pustoš, kao što se vidi na primjerima Medne, Bistrice i Bukove kose”, ističe Ostić.

Pravo na život

Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik u Centru, objašnjava da je u datim okolnostima nemoguće očekivati ​​da će nadležni postupiti u javnom interesu, jer su u više navrata slali različite poruke javnosti, posebno stanovnicima pogođenih naselja.

“Stoga je kontrola zakonitosti davanja koncesija postala pitanje od suštinskog značaja za zaštitu procesnih i materijalnih ljudskih prava općenito, kako u odnosu na pravo na zdravu životnu sredinu, tako i u odnosu na pravo na imovinu, privatni i porodični život, te pravo na život”, rekao je Skomorac.