Već nekoliko dana građani Francuske, Španije, Portugala, Grčke, Albanije i Italije na ulicama iskazuju nezadovoljstvo. Dok se u pojedinim zemljama protesti pokreću zbog rasta troškova života, niskih zarada i nejednakih mogućnosti u obrazovanju, u drugima su u prvom planu stambena kriza i optužbe za korupciju.
Povodi im nisu isti, ali zajedničko pitanje ostaje – mogu li vlasti odgovoriti na probleme građana. U Tirani je 11. uzastopni dan protesta, koji predvode studenti. Glavni zahtjev – ostavka vlade i premijera Edija Rame, koji ocjenjuje da su protesti bili pripremani mjesecima i finansirani iz inostranstva.
„Iznova i iznova, poziv na dijalog i spremnost na razgovor sa svakim ko traži dijalog i vjeruje u njega ostaju nepromijenjeni. Spreman sam se sastati bilo gdje, na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme, s onima koji vjeruju da Albanija treba biti bolja“, poručio je Rama.
Nakon nasilnih protesta u Italiji, premijerka te zemlje Giorgia Meloni najavila je pojačanu vojnu i policijsku prisutnost na ulicama talijanskih gradova. Protesti zbog visokih životnih troškova brzo su prerasli u obijanje i pljačkanje širom Italije.
„Djeca koja su izašla na ulice razvaljivati, krasti i snimati se kako to rade… To je fenomen kojim se moramo pozabaviti da bismo ovakve stvari spriječili u budućnosti“, kazala je Giorgia Meloni, premijerka Italije.
U Španiji i Portugalu u fokusu je stambena kriza. Rast kirija, nedostatak stanova i sve veća isplativost kratkoročnog turističkog izdavanja otežavaju građanima da pronađu pristupačan smještaj. Problem dodatno produbljuju investicijski fondovi koji kupuju čitave zgrade ili blokove, a koji zatim mogu da podižu cijene zakupa.
„Mislim da se ne smije pregovarati o smještaju i sigurnosti za ljude, da imaju gdje biti u miru sa svojim porodicama, naši domovi gdje smo izgradili naš mir i našu emotivnu sigurnost. U ovom trenutku ovo je veliki cirkus“, istakla je Sara Negra, stanovnica Lisabona.
Stanovnica Madrida, Maria kaže: „Protestujemo zato što vjerujemo da su poboljšanja potrebna u svim oblastima. Potrebno nam je povećanja plata koje se slaže sa situacijom u Madridu“.
Protestovalo se i u Belgiji i Grčkoj. Osim nemira na ulicama, Francuska, Belgija, Grčka, Španija i Portugal imaju još nešto zajedničko – najzaduženije su zemlje Evropske unije. Prema podacima Eurostata Grčka, Italija, Francuska i Belgija imaju dug veći od 100 posto BDP-a, dok je Portugal na 90 posto. Svi su daleko iznad granice od 60 posto.
„Danas smo u štrajku, jer se ova situacija za naše porodice ne može nastaviti, s visokim cijenama, borimo se da dočekamo kraj mjeseca“, naveo je Ioannis Rompas, stanovnik Atine.
