Više od 450.000 osoba moglo bi umrijeti od dodatnih vrućina koje donosi super El Niño u narednih šest mjeseci, prema procjenama klimatskih naučnika, prenosi The Guardian.
Ovaj broj dolazi povrh prijevremenih smrtnih slučajeva povezanih s temperaturama koje su već porasle usljed klimatske krize. Posljedice će se osjetiti širom svijeta, od Indonezije do Indije te od Nigerije do SAD-a. Očekuju se i brojne dodatne smrti usljed suša, šumskih požara i poplava koje donose pojave El Niña.
Procjene ukazuju na područja u kojima se mogu spasiti životi
Smrtni slučajevi povezani s vrućinama procijenjeni su na regionalnom nivou, a istraživači navode da projekcije tako pokazuju gdje bi se mogle poduzeti mjere za zaštitu stanovništva i spašavanje života.
Takve mjere mogle bi uključivati preciznije prognoze toplotnih valova, centre za rashlađivanje u kojima bi se ljudi mogli skloniti, povećanje broja zaposlenih u zdravstvenim ustanovama tokom najtoplijih perioda, kao i zaštitu radnika koji rade na otvorenom.
El Niño, koji trenutno zagrijava planetu, u ponedjeljak je premašio najvišu ikada zabilježenu temperaturu povezanu s ovim fenomenom, nekoliko mjeseci prije očekivanog vrhunca.
Vrućine su toliko intenzivnije u odnosu na prethodne događaje da su ih naučnici opisali kao „zapanjujuće“ i „na nivou Godzille“. El Niño je prirodni klimatski fenomen, ali njegovi efekti mogu biti dodatno pojačani globalnim zagrijavanjem.
„Procjena od 451.000 ljudi toliko je veliki broj da može djelovati otupljujuće, ali iza tog broja su roditelji i djeca, bake i djedovi i komšije, ljudi koji idu na posao, brinu o porodicama i žive svoje živote“, rekao je profesor Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba i profesor na Univerzitetu u Chicagu, koji je jedan od autora izvještaja.
Procjena smrtnih slučajeva odnosi se na period od septembra do februara 2027. godine, do kada sežu trenutne prognoze temperatura. Međutim, očekuje se da će povećan broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama potrajati do juna ili jula 2027. godine.
Najviše pogođene tropske zemlje
Među najteže pogođenim zemljama u narednih šest mjeseci bit će tropske države Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil.
SAD se nalazi među 20 najteže pogođenih zemalja, s procijenjenih dodatnih 3.500 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama. Šire posmatrano, teško će biti pogođeni afrički Sahel i jugoistočna Azija.
Istraživači navode da je El Niño ujedno i „razglednica iz naše budućnosti“, jer temperature podiže na nivo za koji se očekuje da će ga klimatska kriza donijeti za 20 godina.
„Povećanje kapaciteta za hitne intervencije i bolje usmjeravanje naših napora može ove godine spasiti mnoge živote“, rekla je koautorica izvještaja dr. Tamma Carleton sa Univerziteta California u Berkeleyju.
„Ali za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu nova normalnost, ne želimo biti u stalnom stanju pripravnosti. Moramo se mobilizirati sada kako bismo osmislili, primijenili i procijenili alate koji će spašavati živote u godinama koje dolaze.“
Projekcije su napravljene korištenjem recenziranih metoda koje prate odnos između temperature i dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama iz mjeseca u mjesec, u 24.378 regija širom svijeta.
Ti podaci kombinirani su s prognozama viših temperatura koje se očekuju zbog El Niña u narednim mjesecima. Kao osnovica korišten je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u prosječnom mjesecu u periodu od 1996. do 2025. godine.
„Ljudi su mogli prognozirati kada će doći do šokova koji pogađaju usjeve i unaprijed upozoravati na njih“, rekao je Greenstone. „Ovaj novi izvještaj otvara mogućnost da se to učini i za još važniji ishod – rekao bih najvažniji ishod – a to je smrt.“
Izvještaj će biti dostavljen časopisu na naučnu recenziju, ali Greenstone je rekao da bi, s obzirom na hitnost situacije, „bilo neodgovorno držati ga u ladici“.
El Niño prijeti i snabdijevanju hranom
El Niño će utjecati i na snabdijevanje hranom. Svjetski program za hranu upozorio je u augustu da bi njegovi efekti mogli gurnuti oko 50 miliona ljudi u akutnu glad i dovesti do rasta cijena.
Veliki El Niño iz 1877. i 1878. godine doveo je do više od 50 miliona smrtnih slučajeva usljed suše i gladi, pri čemu su posebno teško pogođene bile Indija, Brazil i Kina.
Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu rekla je u ponedjeljak za Guardian da je trenutni El Niño „ogromna preraspodjela energije u klimatskom sistemu“ i da je opasan jer se razvija u već mnogo toplijem klimatskom sistemu na koji je utjecao čovjek.
„Tako ćemo u mnogim dijelovima svijeta vidjeti ekstreme vrućine kakve nikada ranije nismo doživjeli, sa svim posljedicama po zdravlje, sigurnost hrane i pritisak na vodne resurse“, rekla je Otto.
„El Niño dolazi i prolazi, ali sve dok nastavljamo sagorijevati fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj osnovi, što zajednicama znatno otežava suočavanje s njegovim posljedicama.“
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.
[post_publish_update_datetime]
