Klimatska konferencija Ujedinjenih nacija (COP31) u Antalyji u Turskoj približava se završetku nakon što su pregovori nastavljeni do kasno u noć, a novi nacrt deklaracije priznaje da će globalno zagrijavanje premašiti kritični prag od 1,5 stepeni Celzijusa.
Novi nacrt sporazuma COP31 objavljen je rano jutros, dok zemlje i dalje pokušavaju postići dogovor o klimatskim pitanjima.
Međutim, dokument na 10 stranica ne spominje izričito ugalj, naftu ni plin, glavne uzročnike globalnog zagrijavanja.
Umjesto toga, poziva se na sporazum postignut na klimatskom samitu u Dubaiju 2023. godine, kada su se zemlje obavezale na postepeni odmak od fosilnih goriva.
Predsjednik COP31 Murat Kurum pozvao je na kompromis nakon dvije sedmice teških pregovora u Antalyji, istakavši da se razlike među državama smanjuju. Za usvajanje konačnog teksta potrebna je saglasnost gotovo 200 država na završnoj sjednici zakazanoj za danas.
EU upozorava na mogućnost završetka konferencije bez sporazuma
Zvaničnik Evropske unije izjavio je da novi nacrt predstavlja “korak unazad” te upozorio da postoji vrlo realna mogućnost da pregovori budu završeni bez postizanja sporazuma.
“Danas sam pesimističniji nego jučer”, rekao je taj zvaničnik.
Njemački zvaničnik ocijenio je da je situacija teška i da je ishod neizvjestan.
“Zemlje proizvođači nafte vode žestoku borbu”, dodao je.
Fosilna goriva, koja uzrokuju globalno zagrijavanje, postala su jedno od ključnih spornih pitanja na konferenciji, koja se održava u vrijeme visokih cijena energije i pojačanih globalnih tenzija povezanih s ratom u Iranu.
Raniji nacrt sporazuma, predstavljen početkom sedmice, predviđao je ubrzano postepeno ukidanje upotrebe fosilnih goriva. Međutim, druga verzija dokumenta objavljena u četvrtak uklonila je sva spominjanja tih energenata, zbog čega su pregovarači morali nastaviti intenzivne razgovore.
Grupa zemalja, među kojima su Francuska i Panama, u petak, 20. novembra, objavila je pismo u kojem zahtijeva da sporazum sadrži “jasan prelazak s fosilnih goriva”.
Najnoviji nacrt podsjeća na ranije postignuti globalni dogovor o postepenom udaljavanju od fosilnih goriva, ali ih ne navodi izričito.
Dokument također zadržava kontroverzni prijedlog proširenja primjene tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika, koju podržava industrija fosilnih goriva, dok je kritičari smatraju skupom i nedovoljno efikasnom za smanjenje emisija.
Ministar okoliša Antigve i Barbude Michael Joseph izjavio je za AFP da je veoma razočaran sadržajem nacrta.
Dodao je da ne može iskreno reći da podržava usvajanje takvog dokumenta te ocijenio da nacrt ostaje “prilično nijem” po pitanju fosilnih goriva.
Greenpeace osudio nacrt sporazuma
Izvršni direktor Greenpeacea Njemačka Martin Kaiser oštro je kritikovao nacrt, navodeći da je neprihvatljivo što ugalj, nafta i plin i dalje nisu izričito navedeni.
Upozorio je da bi skladištenje ugljendioksida u podzemnim prostorima velikih razmjera omogućilo velikim naftnim i plinskim kompanijama da nastave svoje poslovne modele i u narednom stoljeću.
Kaiser je pozvao njemačkog ministra okoliša Carstena Schneidera, Evropsku uniju i zemlje posebno ranjive na klimatske promjene da odbace predloženi tekst.
Cilj od 1,5 stepeni bit će premašen
Nacrt otvoreno priznaje da države neće ostvariti cilj iz Pariškog sporazuma iz 2015. godine, kojim je predviđeno ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa.
Ipak, poziva se da prekoračenje tog praga bude što manje i što kraće.
Zadržavanje zagrijavanja ispod te granice smatra se ključnim za izbjegavanje najtežih posljedica klimatskih promjena. Veće temperature već uzrokuju češće i intenzivnije toplotne valove, suše, oluje i šumske požare.
Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, prekoračenje granice od 1,5 stepeni sada je neizbježno, a čak i najoptimističniji scenariji predviđaju zagrijavanje od 1,7 do 1,8 stepeni do sredine stoljeća.
Ograničavanje zagrijavanja na tom nivou zahtijevalo bi dosad nezabilježeno smanjenje emisija stakleničkih plinova za 18 posto do 2030. i za 45 posto do 2035. godine.





