Upotreba krila u virtualnoj stvarnosti izaziva stvarne promjene u ljudskom mozgu, otkrili su istraživači dva pekinška sveučilišta. Tijekom eksperimenta, opisanog u studiji objavljenoj u časopisu Cell Reports, volonteri su u VR-u umjesto ruku imali velika pernata krila. fMRI skenovi pokazali su da je regija mozga zadužena za vizualnu obradu dijelova tijela s vremenom počela krila prepoznavati slično kao ljudske udove. Ova neuroplastičnost pokazuje da ljudski mozak može nadići evolucijska ograničenja, što otvara vrata razvoju naprednih proteza i novih oblika fizikalne terapije, tvrde istraživači.
Xiong i sur.
Najveća promjena dogodila se u okcipitotemporalnom korteksu (OTC), regiji koja je evolucijski zadužena za prepoznavanje ljudskih udova. Taj je dio mozga nakon vježbe počeo snažnije komunicirati s regijama zaduženim za planiranje i koordinaciju pokreta. Krila nisu u potpunosti zamijenila percepciju ljudskih ruku, već je mozak počeo doživljavati njihove vizualne uzorke negdje između alata i životinjskih repova.
Mehanička inteligencija upravlja robotima
Inženjeri s Cornella razvili su robotski kolektiv koji se ponaša manje kao stroj, a više kao materijal koji teče, preoblikuje i prilagođava okolini bez centralizirane kontrole. Sustav, nazvan Cross-Link Collective, sastoji se od desetaka malih robota koji pojedinačno imaju ograničenu pokretljivost, ali zajedno pokazuju koordinirano i kontinuirano kretanje. Istraživanje, objavljeno u časopisu Science Robotics, demonstrira robotski sustav nalik mekoj materiji koji se kontinuirano deformira i reorganizira dok se kreće, a pokreće ga ono što istraživači nazivaju mehaničkom inteligencijom.
Danna Ma, Baxi Chong, Daniel I. Goldman, Kirstin H. Petersen
Svaki robotski modul dugačak je oko 200 i širok 20 mm te sadrži mali motor koji ga pokreće da oscilira između dva oblika, “I” i “U”. Te oscilacije stvaraju sile prema tlu, omogućujući modulima da se pomiču naprijed i sudaraju jedan s drugim. Na svakom kraju modula nalaze se slabe čičak trake koje im omogućavaju privremeno pričvršćivanje na susjedne module.
Prozori kao generatori energije
Istraživači Tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru izradili su perovskitne solarne ćelije koje su oko 10.000 puta tanje od vlasi ljudske kose i oko 50 puta tanje od konvencionalnih perovskitnih solarnih ćelija. Ove solarne ćelije poluprozirne i neutralne boje, opisane u časopisu ACS Energy Letters, mogle bi se ugrađivati u prozore i fasade bez značajne promjene izgleda zgrade.
NTU Singapore
Za izradu ultratankih ćelija korištena je metoda termičkog isparavanja kojom se izvorni materijali zagrijavaju u vakuumskoj komori dok ne ispare. Para se zatim taloži na površini i formira tanki sloj. Ova metoda omogućava nanošenje vrlo tankih i ujednačenih perovskitnih slojeva na velike površine, izbjegava upotrebu otrovnih otapala i poboljšava sposobnost pretvaranja svjetlosti u električnu energiju, kažu istraživači.
Pametni slušni aparati
Znanstvenici Zuckermanovog institutaSveučilišta Columbia pokazali su i dokazali da tehnologija slušnih aparata kontroliranih mozgom može pomoći ljudima da razlikuju glas u gomili. To je veliki iskorak prema budućim uređajima za poboljšanje sluha koji, između ostalog, mogu prevladati probleme koje konvencionalni slušni aparati imaju s bučnim okruženjem.
Sustav djeluje kao neuronski produžetak korisnika, iskorištavajući prirodnu sposobnost mozga da filtrira sve zvukove u složenom okruženju kako bi dinamički izolirao specifični razgovor koji želi čuti, objašnjavaju istraživači u časopisu Nature Neuroscience. Ovo rješenje znanstvenicima omogućava da razmišljaju izvan zadanih okvira tradicionalnih slušnih aparata koji jednostavno pojačavaju zvuk, prema budućnosti u kojoj tehnologija može vratiti sofisticirani, selektivni sluh ljudskog mozga.
6G mreže na laserski pogon
Istraživači Južnokineskog tehnološkog sveučilišta razvili su fotonski motor na laserski pogon koji bi, uvjereni su, mogao postati ključni temelj za nadolazeće AI-potpomognute 6G mreže.Fotonski motor, opisan u časopisu Matter, koristi jeftinu keramiku proizvedenu miješanjem kalcijevih iona s kemijskim prahom za izradu stakla, što eliminira potrebu za skupom opremom pod visokim tlakom i omogućuje 20 puta učinkovitije provođenje topline.
Xiong i sur.
Kako bi osigurali stabilan rad i tijekom lošeg vremena, kineski istraživači ovaj laserski sustav planiraju integrirati s radiofrekvencijskim mrežama te koristiti umjetnu inteligenciju koja će brzinu prijenosa podataka i snagu svjetla automatski prilagođavati vremenskim uvjetima.
Svileni supermaterijal
Istraživači Sveučilišta Tufts otkrili su novu metodu spajanja prirodnih svilenih niti u iznimno čvrst, kruti supermaterijal. Za razliku od dosadašnjih skupih kemijskih postupaka koji otapaju svilu i slabe njezinu strukturu, procesopisan u časopisu Nature Sustainability koristi isključivo toplinu i tlak kako bi izravno stopio vlakna. Dobiveni materijal uspješno parira naprednoj plastici i drvu te nadmašuje otpornost polimera ojačanih ugljičnim vlaknima na balističke udare.
Qichen Zhou
Zbog svoje visoke čvrstoće i biokompatibilnosti, ovaj se materijal može koristiti za izradu ortopedskih pomagala poput pločica, klinova i vijaka za fiksaciju prijeloma kostiju, pri čemu se brzina njegove razgradnje u tijelu može precizno kontrolirati. S druge strane, stopljena svila ima jedinstvenu sposobnost polarizacije terahercnog zračenja, što omogućava razvoj naprednih optičkih komponenti koje mogu prenositi podatke i do stotinu puta brže od današnjih 5G mreža.
Bakterijska celuloza umjesto plastike
Istraživači Sveučilišta Rice i Sveučilišta u Houstonu predstavili su u časopisu Nature Communications jedinstvenu metodu pretvaranja bakterijske celuloze u iznimno čvrst i višenamjenski supermaterijal koji bi mogao zamijeniti plastiku. Koristeći prilagođeni rotacijski bioreaktor, usmjeravali su kretanje bakterija i precizno poravnali celulozna vlakna tijekom rasta. Dodatkom nano-listova borovog nitrida stvorili su hibridni materijal otpornosti do 553 megapaskala, što ga čini čvrstim poput metala.
Muhammad Maksud Rahman, M.A.S.R. Saadi
U ovom istraživanju korištene su bakterije koje prirodno proizvode celulozu, najčešće iz roda Komagataeibacter, ranije poznate kao Acetobacter xylinum. One se smatraju pravim malim “tvornicama” jer iznimno učinkovito pretvaraju šećere iz hranjive podloge u čiste celulozne nano niti. Te su bakterije potpuno bezopasne za ljude, a isti se rod bakterija već stoljećima prirodno koristi za fermentaciju kombuche ili pri nastanku jabučnog octa.
Prvi LiDAR u boji
Tvrtka Ouster predstavila je REV8 OS obitelj senzora, prvi izvorni LiDAR u boji koji spaja 3D strukturu i vizualni kontekst izravno u hardveru. Nova L4 Ouster Silicon arhitektura eliminira potrebu za vanjskim kamerama, pružajući dvostruko veći domet i rezoluciju.
Vodeći model OS1 Max postiže domet do 500 metara uz podršku za 48-bitnu dubinu boje u ekstremnim uvjetima. Ova tehnologija, kažu, značajno ubrzava razvoj autonomnih vozila i robotike omogućujući precizniji AI trening. Detalje potražite na Ousterovoj internetskoj stranici.
Datum i vrijeme objave: 22.05.2026 – 15:45 sati
