Levent Alpöge, matematičar i zaposlenik tvrtke za umjetnu inteligenciju Anthropic, objavio je da je uz pomoć njihovog velikog jezičnog modela Claude dokazao vjerojatno najpoznatiji otvoreni problem u matematici trenutačno. Na svojoj je stranici objavio “izjavu” u kojoj navodi da vjeruje kako je u suradnji s Claudeom otkrio dokaz Riemannove hipoteze. Riječ je o 167 godina starom matematičkom problemu koji se dugo smatrao nedostižnim za ljudske matematičare, a njegovo bi rješenje okrunilo godinu u kojoj je umjetna inteligencija ostvarila golem napredak u matematici.
Povijesni matematički izazov
Ovu hipotezu je 1859. godine postavio matematičar Bernhard Riemann. Prema toj pretpostavci, položaj prostih brojeva na brojevnom pravcu, koji se na prvi pogled čini nasumičnim, zapravo određuje složen i smislen poredak. Hipoteza je otad postala misao vodilja cijele teorije brojeva i najpoznatiji otvoreni problem u matematici, za čije je rješenje Matematički institut Clay raspisao nagradu od milijun dolara.
Napredak na rješavanju bio je toliko rijedak da je većina vodećih stručnjaka tom problemu posvećivala malo vremena jer nije postojao očit put prema dokazu. Prvi pomak dogodio se u listopadu, kada je jedan od dokaza iz opsežne zbirke matematičkih rezultata tvrtke OpenAI donio značajan napredak u razumijevanju prostih brojeva.
Na to se nadovezao Alpöge, pa je svoj dokaz izradio uz pomoć Claudea te objavio u programskom jeziku Lean, koji služi za provjeru matematičke točnosti svakog argumenta. Iako se u Leanu mogu pojaviti pogreške, stručnjacima ne bi trebalo dugo da utvrde je li hipoteza ispravno kodirana i je li sam dokaz točan.
Ima li veze s IPO-om?
Tajming ove objave, koja – ako je točna – predstavlja vjerojatno ogromnu revoluciju u matematici, pomalo baca sumnju na cijelu priču. Naime, ona dolazi samo dan nakon izlaska dionica tvrtke Anthropic na burzu, pa se sve može protumačiti i kao privlačenje pozornosti na kompaniju i njezine AI alate.
Alpöge navodi da njegov dokaz potvrđuje i Generaliziranu Riemannovu hipotezu, opsežno proširenje Riemannove izvorne pretpostavke koje podupire cijeli matematički sustav s dosad skrivenim strukturama. Potvrdi li se ispravnost dokaza, to bi istodobno otključalo niz matematičkih tvrdnji koje ovise o toj pretpostavci.

Prve reakcije
“Ako je dokaz točan i razumljiv, to dovršava rječnik između različitih grana matematike gdje su veze bile tek djelomične, nešto poput Kamena iz Rosette”, izjavio je Hector Pasten, matematičar s Papinskog katoličkog sveučilišta u Čileu. Sličnu procjenu iznio je i Carlo Pagano, profesor na Sveučilištu Concordia u Quebecu i gostujući istraživač u Google DeepMindu. “Ako je istinit, čak i na temelju prvog pregleda sažetka predloženog argumenta, vrlo mi je vjerojatno da će nove ideje u dokazu otvoriti posve nove smjerove razmišljanja u teoriji brojeva i imati golem utjecaj, osim samog iznimno važnog rezultata”, rekao je Pagano.
U svojoj izjavi Alpöge je izrazio razumijevanje za osjećaj tuge koji proživljavaju mnogi matematičari, ali i izrazio optimizam prema budućnosti znanosti. “Prirodno je osjećati da je ovo kraj, u mom slučaju gubitak glavne zvijezde vodilje, ali ono što sam vidio tijekom napredovanja rada toliko me zadivilo da vjerujem da je to u znanosti osvit nečeg mnogo većeg”, napisao je.
Pokaže li se točnim, ovaj će rezultat odjeknuti daleko izvan granica matematike. Iako nema neposrednu praktičnu primjenu sam po sebi, on dolazi nakon godine u kojoj su veliki jezični modeli nadmašili jedno matematičko mjerilo za drugim. Riječ je o postignuću koje nadilazi sve dosadašnje uspjehe te tehnologije jer je stroj možda upravo riješio problem za koji su se najistaknutiji znanstvenici na svijetu slagali da su mu još daleko od rješenja. Potvrda se iz matematičkih krugova tek očekuje.





