Kako je ranije objavljeno, odluka je donesena nakon što je Sjevernoatlantsko vijeće u utorak u Briselu razgovaralo o sigurnosti u Crnom moru.
Vojni glasnogovornik NATO-a, pukovnik američke vojske Martin O’Donnell, kazao je da su članice poslale ili će poslati i timove za analizu eksploziva i obavještajno osoblje, piše Kyiv Independent.
Prema njegovim riječima, prioritet je bolji uvid u moguće prijetnje kroz dodatni nadzor i razmjenu obavještajnih podataka.
“NATO je već ojačao svoje prisustvo na istočnom krilu, uključujući sposobnosti za borbu protiv dronova”, izjavila je glasnogovornica NATO-a Allison Hart. Dodala je da će Savez ostati ujedinjen i spreman odgovoriti na svaku prijetnju i zaštititi milijardu ljudi.
Bugarske vlasti su s broda Chelsea 3 izvukle dijelove za koje se sumnja da su od drona i počele ih ispitivati kako bi utvrdile porijeklo oružja, objavio je Maritime Executive.
Prošle sedmice, tačnije 13. oktobra dronovi su pogodili dva trgovačka broda kod bugarske obale. Chelsea 3 plovi pod zastavom Malte, a vlasnik je ukrajinska kompanija.
Pogodila su ga tri drona kod grada Bjala. Brod HS Dignity pod zastavom Gvineje Bisau potonuo je kod Krapeca, a 11 članova posade vodi se kao nestalo.
Dva dana kasnije nestalo je sedam mornara nakon što se kod rumunske luke Sulina zapalio hemijski tanker Wine Trader pod zastavom San Marina. U tom području je prijavljena aktivnost dronova.
Rumunski avioni F-16 su 17. oktobra iznad teritorijalnih voda oborili dva drona. Rumunski ministar odbrane Radu Miruta kazao je da se zbog brzine i drugih karakteristika vjeruje da su to ruski dronovi Geran-4.
NATO nije saopćio koju zemlju smatra odgovornom za napade. Vojni analitičari kao vjerovatnog počinioca navode Rusiju, ali Moskva odgovornost nije preuzela.
Crno more je ključna ruta za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, a napadi su pojačali zabrinutost za sigurnost civilnih posada i plovidbe.
