Kampanja “Izvan fokusa”, kako je rečeno na konferenciji za medije, bavi se vidljivošću žena u političkom javnom prostoru i uticajem stereotipa na način na koji se političko liderstvo percipira. Kampanjom se skreće i pažnja na ono što sami brojevi ne pokazuju: koliko su kandidatkinje zaista vidljive, koliko su njihove političke poruke u fokusu, te da li se kandidatkinje i kandidati procjenjuju prema istim kriterijima.
Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, naglašava da su i dalje prisutni stereotipi o ženama u politici i političkom liderstvu, te da oni mogu uticati na očekivanja koja postavljamo pred kandidatkinje, na način na koji procjenjujemo njihove kompetencije.
Prepoznavanje, ali i uklanjanje ovakvih stereotipa, kaže, nije sporedno pitanje, nego sastavni dio cilja osvarivanja ravnopravnosti žena i muškaraca u političkom životu.
Filipović-Hadžiabdić podsjeća da Izborni zakon BiH sadrži konkretne odredbe o zastupljenosti manje zastupljenog spola na kandidatskim listama i ravnomjernoj promociji kandidatkinja i kandidata tokom izborne kampanje. Prema njenim riječima, formalna zastupljenost i prisustvo u medijima sami po sebi nisu dovoljni, važno je kako se kandidatkinje predstavljaju, koje se teme stavljaju u prvi plan i prema kojim se kriterijima procjenjuju kompetencije, iskustvo i politički rad.
“Stereotipno i seksističko predstavljanje skreće pažnju s programa, stavova i rezultata kandidatkinja, i time narušava ravnopravne uslove za političko učešće”, istakla je Filipović-Hadžiabdić.
Agencija za ravnopravnost spolova BiH na početku predizborne kampanje za opće izbore 2026. političkim subjektima uputila je preporuke kojima su, između ostalog, pozvali na predstavljanje kandidatkinja bez seksizma, mizoginije i stereotipa, kao i na ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkim debatama.
Povodom predstojećih izbora, Agencija je izdala i preporuke za medije u vezi s rodnim stereotipima, homofobijom i seksističkim stavovima i jezikom u medijima tokom predizbornih kampanja.
“Naša dugoročna odgovornost je da radimo na tome da žene ne budu samo prisutne u političkom životu, već da imaju prostor, podršku i mogućnosti da preuzmu liderske uloge i ravnopravno oblikuju odluke koje se tiču sviju nas”, zaključuje Filipović-Hadžiabdić.
Rezultati monitoringa za kampanju pokazuju da iako žene čine 51 posto stanovništva, na Općim izborima 2026. godine, od 7.006 kandidata i kandidatkinja, 2.958 su žene ili 42,2 posto.
“Navedeni podatak nije iznenađujući imajući u vidu odredbe Izbornog zakona o obaveznoj kvoti od 40 posto manje zastupljenog spola na izbornim listama”, naglašeno je.
Ipak, od 542 liste na izborima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, žene predvode svega 15,5 posto listi, ili njih 84, što je manje za 6,1 procenata u odnosu na Opće izbore 2022. godine.
Ambasador Kraljevine Danske u BiH Åge Sandal Møller predstavio je iskustvo zemlje iz koje dolazi, ističući da se politička zastupljenost može mijenjati, ali da napredak istovremeno zahtijeva kontinuiranu posvećenost.
Prema njegovim riječima, na parlamentarnim izborima u Danskoj 24. marta 2026. godine žene su osvojile 48 posto mjesta u danskom parlamentu, što je najveći udio u njihovoj historiji. Ovaj napredak, tvrdi ambasador, nije ostvaren preko noći i ne znači da je posao na ostvarivanju rodne ravnopravnosti završen.
Ističe da nije cilj porediti države, već naglasiti princip koji svugdje vrijedi, a to je da žene i muškarci trebaju imati jednake mogućnosti da učestvuju, da budu na vodećim pozicijama i vrednovani na osnovu svojih kvalifikacija.
“Ravnopravnost nije samo pitanje žena, to je pitanje društva, to je pitanje demokratije”, istakao je.
Rezultati monitoringa, urađeni po kantonima, pokazuju da je najbolja situacija u Unsko-sanskom kantonu, gdje udio žena iznosi 35,3 posto, a najgora u Zapadnohercegovačkom kantonu, gdje je udio žena nula posto.
Na samom vrhu liste je i Zeničko-dobojski kanton sa 33,5 posto, Bosansko-podrinjski sa 31,6 posto, Kanton 10 sa 15,4 posto, Kanton Sarajevo sa 12,5 posto, Posavski i Srednjobosanski sa po 8,3 posto, te Tuzlanski sa 5,6 posto udjelom žena.
U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH udio žena iznosi 16,4 posto, u Predstavničkom domu Federacije 17,2 posto, Kantonalne skupštine zbirno 18,9 posto i u Narodnoj skupštini Republike Srpske 9,4 posto.
Istraživanje Westminster fondacije za demokratiju provedeno 2019. među 83 politički aktivne žene u BiH, pokazalo je da je 60,2 posto ispitanica doživjelo neki oblik nasilja tokom političkog angažmana, dok ih je 45,8 posto navelo da je nasilje doživjelo upravo zato što su žene.
Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u BiH, kaže da cilj kampanje nije samo da žene budu prisutne u političkom životu, nego da podrže stvaranje okruženja u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao muškarci da učestvuju, ostanu politički aktivne, preuzimaju liderske uloge i doprinose donošenju odluka bez diskriminacije, stereotipa ili nasilja. Kako kaže, zastupljenost je važna, ali je jednako važan i kvalitet učešća.
Naglašava da su tokom izborne kampanje važna i pitanja čiji se glas čuje, čije se iskustvo uzima ozbiljno, te ko dobija priliku da predstavi svoj program i brani svoje ideje.
“Tokom ostatka izborne kampanje, kampanja ‘Izvan fokusa’ otvorit će ova pitanja u javnom prostoru i na digitalnim kanalima širom BiH”, istakla je Bishop.
Kampanju “Izvan fokusa” provode UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, uz finansijsku podršku Evropske unije te vlada Danske i Švedske, a u saradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske i Gender centrom Federacije BiH.
[post_publish_update_datetime]
