Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto dao je videointervju za portal Radiosarajevo.ba u kojem otvoreno govori o stanju koje je zatekao nakon povratka na čelo Vlade, o urgentnim prioritetima, poput pomoći privredi, ali i vakcinama, primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zagađenju zraka…
Odgovara i na pitanje da li će Vlada insistirati na smjeni Sebije Izetbegović s čela KCUS-a, o ministrima s Fakultetom za sport i tjelesni odgoj Univerziteta u Sarajevu, sarajevskim ulicama, Spomen-parku Vraca i drugim aktuelnim temama.
Kompletan video razgovora nalazi se na dnu teksta.
Razgovarao: Faruk Vele
Foto: Admir Kuburović
Video: Goran Lukić
Radiosarajevo.ba: Premijeru Forto, ponovo ste u “vrućoj fotelji” kantonalnog premijera. Šta ste zatekli u Kantonu Sarajevo? U prvoj objavi na mrežama ste naveli “da nema para, ali da ima volje”…
FORTO: Tako je. Budžet se ne puni onako kako smo navikli zadnjih nekoliko godina. Po informacijama koje imam iz 2020. godine, u budžetu imamo 130 miliona manje KM manje nego prethodne godine. Dakle, 130 miliona KM više ne postoji! Taj novac je bio korišten za razne svrhe, za razne programe. Mi se stvarno moramo refokusirati i ići na razvojne projekte koje možemo kreditno finansirati. Jer ovog novca, keša, gotovine, koja je budžetska, fali. To je naša realnost. To je ono što nam je donijela ekonomska posljedica pandemije.
Kako zaustaviti armiju nezaposlenih
Radiosarajevo.ba: Ekonomski analitičari predviđaju tešku 2021. godinu. Privrednici su na izmaku… Najavili ste najurgentniju reakciju vlasti kako biste pomogli građanima i pojedincima u saniranju posljedica pandemije. Što ste u međuvremenu učinili i što planirate učiniti kako bi se spriječila armija novih nezaposlenih i masovno zatvaranje firmi?
FORTO: Nabolje prakse u svijetu u reakcijama na ekonomske posljedice pandemije pokazuju da se najčešće rade poticaji u privredi, gdje se mogu sačuvati radna mjesta. Eventualno, čak i poticaji za one koji mogu da šire svoje poslovanje i povećavaju broj radnika.
Mi upravo radimo evaluaciju onoga što je isporučeno na taj način u prethodnoj godini. Tako da bi mogli budžetirati za 2022. godinu. Najbolji način je da privredi vratimo jedan dio sredstava kroz poticaje.
Ministar privrede Adnan Delić i ja ćemo razgovarati o jednom stručnom tijelu koje ćemo formirati. To je jedna grupa eksperata koja će nam pomoći da na najbolji način izvršimo povrat tih sredstava u privredu. To je ono za što ćemo se boriti. Također, postoje stvari u Kantonu koje su, neovisno o pandemiji, već davno trebale biti urađene. To je ukidanje nekih parafiskalnih nameta, pojednostavljenje poslovanja, sve ono što bi pomoglo, svakako, da se ekonomska aktivnost ubrza, a sad je, naravno, prioritet broj jedan!
Radiosarajevo.ba: Može li ovo, kako ste kazali, zaista biti i godina iskoraka i promjena, i kako?
FORTO: Svaka kriza je prilika. Vi sad imate situaciju, evo, u javnom prijevozu. Imate javnog prijevoznika koji je toliko opterećen potraživanjima, tužbama, blokadama…, svaki dan je račun blokiran, a nemate više ona sredstva da to sanirate. Kao što sam rekao, 130 miliona KM je falilo u prošloj godini, u ovoj će možda faliti i više!
Ono što mi moramo sada napraviti jeste pogledati se u oči i vidjeti koji je najbolji način da građani dobiju prijevoz, a da ne robujemo lošim odlukama iz prošlosti. I to je prilika da se nešto, napokon, postavi na zdrave osnove.
O obrazovanju ministara
Radiosarajevo.ba: Kako komentirate ove prigovore na sastav i obrazovanje članova Vlade KS? Priče o Fakultet za sport i tjelesni odgoje, mjestu diplomiranja pojedinih ministara itd.
FORTO: To je normalno. Građani i treba da propituju ko ih vodi, imajući u vidu ko nas je vodio prethodnih 20 godina i kakve smo mi ljude imali na tim mjestima- to je nešto nevjerovatno.
Imali smo ljude koji su osuđeni za prevaru, osuđeni kriminalci vam vode neke od najvrijednijih i najvažnijih ustanova. To smo mi imali i sekpticizam građana je opravdan.
Evo ja vam svjedočim da imamo odličnu Vladu. Kad smo kod sastava Vlade, napomenut ću vas da imamo najviše ministrica u istoriji Kantona, četiri ministrice. I ova poruka Nisam tražila, koju su naše ministrice u srijedu uputile, pokazuje koliko je bitna izbalansiranost i u tom smislu. Imamo predobre i prestručne osobe na tim mjestima. Želim da se razvija dijalog o tome i da možda sljedeća kantonalna vlada napokon ispoštuje kvotu od 40 posto slabije zastupljenog spola.
Obavještajni poduhvati
Radiosarajevo.ba: U prvom dijelu mandata se, s obzirom na Vaš način rukovođenja i istupanja u javnosti, pomalo se sticao utisak da je bivši predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković, ujedno bio i premijer, hoće li tako biti i ovaj put?… / Hitna sjednica Skupštine KS: Opozicija proziva Četvorku da djeluje nelegalno
FORTO: Postoji cijeli obavještajni poduhvat koji ima za cilj da podijeli “Četvorku” i našu saradnju na političkoj sceni. Tu, prije svega, mislim na Bh. blok, gdje su Naša stranka i SDP, te Narod i pravda, kao jedan rastući relevantni faktor desno od centra.
Mi dobro sarađujemo. Tamo gdje ne možemo da se dogovorimo, to može u ovom trenutku i sačekati. Ono oko čega definitivno imamo sporazum jeste čist zrak, čiste ulice, unapređenje obrazovanja, proširenje obuhvata predškolskog obrazovanja, borba protiv korupcije, poboljšanje materijalnih sredstava, jačanje policije i sigurnosti građana. Sve ono što je svakodnevno bitno građanima. A neke ideološke razlike mogu malo sačekati.
Radiosarajevo.ba: Hoće li vas uspjeti razbiti kao “Četvorku”?
FORTO: Naravno da neće.
Radiosarajevo.ba: Najavljene su, također, i aktivnosti kako bi se osigurale bolje usluge za građane, posebno u primarnom zdravstvenom sektoru. I ovih dana i neke javne ličnosti upozoravaju na dramatično lošu primarnu zdravstvenu uslugu. Da li ste napravili određene analize stanja u zdravstvenom sektoru i šta su Vaše moguće aktivnosti?
FORTO: Moj stav je da Kanton Sarajevo ima odlične zdravstvene radnike, bilo da se radi o medicinskim sestrama, tehničkom osoblju ili doktorima, specijalistima, hirurzima… Mi imamo veliki potencijal. Međutim, ono što je nama falilo jeste sistem koji upravlja tim potencijalom na način da je građanin, osiguranik, u fokusu, a ne oni sami. Kada kažem oni sami mislim na upravljačke strukture i institucije. Kanton Sarajevo ima 14 institucija iz oblasti zdravstva što je, da se blago izrazim, nerentabilno.
Ne možete imati 14 institucija koje rade isti posao. Mora se uraditi reorganizacija u skladu s federalnim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. To Sarajevo nikada nije uradilo. Moramo tu napraviti sistem gdje će se pacijent biti glavni. Na primjer, u primarnoj zdravstvenoj njezi, u domovima zdravlja, imate situaciju da pacijent ne može da dođe do doktora, ne može da ga pozove. Nije tu doktor kriv, već neko nije osigurao doktoru tehničke uslove da može raditi na taj način da se može javiti pacijentu u doba pandemije.
Pandemija je počela prije godinu dana i čudno je da se neke od najosnovnijih tehničkih stvari nisu razriješile. U razgovorima smo s nekoliko kantonalnih institucija kako bi pripremili drive-in testiranja. Stvarna drive-in testiranja. Da ljudi dođu u automobilu, na parking, da otvore prozor, urade bris i idu kući. Da ne bi zarazili nekog, ako su zaraženi, ili da neko njih ne bi zarazio. Zašto to nije napravljeno?! Mislim da je to problem upravljanja, prije svega. Nisu to velike reforme, već da za početak, počnemo logično i domaćinski upravljati našim resursima.
Nabavit ćemo vakcine za građane KS
Radiosarajevo.ba: Velika je priča o vakcinama protiv COVID-19. Uprkos ograničenjima federalnog i državnog nivoa vlasti, šta Vlada Kantona Sarajevo može učiniti iz svojih nadležnosti da vakcine što ranije stignu u makar jedan dio BiH, odnosno da bi uspješno započeo proces vakcinacije?
FORTO: Kanton Sarajevo je jednako bitan svojim građanima, kao što je svaki kanton bitan građanima s tog područja. Nadležnosti kantona su takve da najviše utječu na kvalitetu života. To su čistoća, zdravstvena usluga, policija, sigurnost, sve je to kantonalna nadležnost.
Mi kada govorimo da bismo rado nabavili vakcine ne čekajući više nivoe vlasti, to je isključivo zato što građani Kantona Sarajevo uplaćuju svoje doprinose isključivo u Kantonu, u kantonalni fond.
Pitanje je, a niko ne zna da nam odgovori, kada će biti vakcina i u kojoj količini. Niko nije napravio procjene koliko tačno vakcina je nama potrebno. To je ovo što trebaju raditi viši nivoi vlasti, posebno entitetski nivo. Federalno ministarstvo zdravstva, koje se skriva sve vrijeme pandemije, a Federalni zavod za javno zdravstvo, ne komunicira ni sa nama, ni s javnošću o tome šta je tačno potrebno da prebrodimo pandemiju.
Vrlo je jasno da se u ovom trenutku najbogatije države svijeta bore kako preko reda doći do vakcina. Imam informaciju da Izrael preko svojih sigurnosnih službi nastoji doći do vakcina. Idu diplomatskim pritiskom i plaćaju duplo skuplje vakcine da bi oni uzeli tu količinu i zaustavili talas korone. Već imaju rezultat! Od početka vakcinacije, koja je počela prije nepunih mjesec dana, do danas Izrael ima 30 posto pad zaraženih.
Govorimo, dakle, o jednoj državi koja se brine za svoje građane, koji su donijeli odluku da po svaku cijenu zaustave pandemiju, kako bi se otvorili i turizam i ekonomija, da bi se izašlo iz ovog grča. Istovremeno naši najviši državnici zvaničnici, ministrica civilnih poslova BiH (Ankica Gudeljević, op.a.) nama objašnjava da smo mi složena država, da moramo biti strpljivi!? A ne daje nam informacije kad će biti vakcina i koliko će ih biti.
Radiosarajevo.ba: Dobro, šta ćete poduzeti, hoće li KS reagirati?
FORTO: Kanton reagira na način da je Vlada KS donijela odluku kojom je naložila Zavodu zdravstvenog osiguranja, koji ima finansijska sredstva, da izdvoji dva miliona maraka isključivo za nabavku vakcina, da se obrati svim uvoznicima medicinskih materijala, svim firmama koje mogu uvesti vakcinu, na neku vrstu istraživanja gdje će oni nama reći da li mogu i po kojoj cijeni pribaviti te vakcine, i mi idemo na tržište da nađemo te vakcine.
Ako Federacija BiH i državni nivo te vakcine osiguraju ranije, i na neki povoljan način – super. Ovo nije ništa protiv viših nivoa vlasti. Jednostavno imamo osjećaj da ćemo biti zadnji u redu bar kad se radi o evropskim državama.
Radiosarajevo.ba: U kojoj je to fazi?
FORTO: Razgovarao sam i s visokim predstavnikom Valentinom Inzkom. Ured OHR-a je napravio jednu pravnu analizu, gdje naša ministrica Lejla Brčić i ministar Haris Vranić sada razmatraju po kojem postupku je najbolje da idemo u nabavku tih vakcina, mi ćemo uraditi sve što možemo. Izaći ćemo na tržište i pokušati doći do vakcina. Možda uspijemo.
Ono što bi bilo super, i što ne smije biti politička priča, jeste da u najbržem roku do građana izađemo s mogućnošću vakcinacije jer na taj način spašavamo živote i napokon izlazimo iz grča blokade. Da bar ovu sezonu, proljeće, ljeto i jesen 2021. godine postanemo turistička destinacija. To je ono što će nama pokrenuti ekonomsku aktivnost. I to je onih 130 miliona koje je falilo prošle godine u budžetu, jer je zamrznuta ekonomska aktivnost.
O smjeni Sebije Izetbegović
Radiosarajevo.ba: Ovih dana ste saopćili da Vlada FBiH ponovno opstruira prava i ulogu Kantona Sarajevo u KCUS-u. Šta se dešava u vezi s tim pitanjem?
FORTO: Upravni odbor KCUS-a je konstituisan onako kao je odredio Zakon, osnivački akti, kada su se kantoni i Federacija BiH udružili da formiraju Klinički centar. Kanton Sarajevo kao suosnivač i najveći finansijer, građani Kantona Sarajevo, svojim doprinosima daju najveći dio novca u taj Centar.
Zato dobijamo pravo upravljanja kroz dva člana Upravnog odbora KCUS-a. Mi smo 2019. godine imenovali na Vladi dva člana Upravnog odbora i dostavili to Federalnom ministarstvu zdravstva koje je nadležno i upravljaju KCUS-om, da nam imenuju članove, oni to nikada nisu učinili.
Sada je tom Upravnom odboru istekao mandat početkom januara ove godine i tražimo da se opet imenuju osobe koje Vlada KS za ime građana ovog kantona imenuje u UO KCUS. Ostaje da se vidi kako će oni postupiti. Ono što su oni nama dojavili dopisom jeste da će imenovati vršioca dužnosti bez konsultacija s nama. Drugo, mi mislimo, ova Vlada vjeruje, da dva člana u UO nije dovoljno za kanton koji uvjerljivo najviše sredstava izdvaja.
Radiosarajevo.ba: S obzirom na sve što ste spomenuli, da li ćete insistirati na smjeni direktorice KUCS-a Serbije Izetbegović?
FORTO: Mi u ovom trenutku ne možemo insistirati na tome, jer ne upravljamo KCUS-om! Vlada FBiH, posebno Federalno ministarstvo zdravstva i ministar Vjekoslav Mandić upravljaju tim Kliničkim centrom. Ako su oni zadovoljni radom, oni primaju izvještaje, ako je to njima uredu, oni imaju pravo na to.
Mi imamo dublji problem, a to je da ova Vlada nelegitimna, da nikada nije nanovo formirana poslije prošlih izbora, oni su prošli pola mandata u tehničkom mandatu, što je neviđeno na političkoj sceni! Ja nisam siguran da li donose odluke u dobrobit građana i korisnika zdravstvenih usluga, ili oni rade nešto da politički prežive kao grupacija bez političkog legitimiteta.
Ovo ništa nije na račun KCUS-a! KCUS je naša ustanova gdje smo suvlasnik, koju finansiramo, govorim o građanima KS, želimo bolju zdravstvenu uslugu. Ne treba visoku politiku ili bilo kakvu politiku miješati u zdravstvenu ustanovu. Kada Vlada FBiH odluči drugačije, to je do njih. Ali ono što mi tražimo, na što trenutno imamo pravo, jesu ta dva člana UO kako bi na taj način utjecalo na odluke koje se donose.
Radiosarajevo.ba: Je li to znači da ste zadovoljni gđom Izetbegović ili…
FORTO: Ja nemam mandat da odlučujem o radu KCUS-a, ali imam mandat da imenujem dva člana Upravnog odbora i na osnovu njihovih informacija možemo dalje kvalitetne odluke i sugestije donositi. Mi smo trenutno isključeni iz upravljanja KCUS-a.
Svjedoci “sportskog ribolova”
Radiosarajevo.ba: Građani su i na proteklim izborima otvoreno kazali da su za promjene. Jedan od ključnih zahtjeva bio je obračun s kriminalom i korupcijom u sistemu vlasti. Šta planirate učiniti na tom polju? Hoće li biti hapšenja? Imate li snage za proces suštinskih promjena u društvu?
FORTO: Nažalost, građani često pitaju zašto ne hapsite. Vlada KS ne hapsi! Upravljamo imovinom, upravljamo resursima institucija, Skupština KS donosi zakone, bira Vladu. Sudska vlast šalje kriminalce u zatvor. Mi nemamo utjecaj na operativno djelovanje Tužilaštva i Kantonalnog suda, mi samo kao Kanton finansiramo njihove potrebe. Svaki put kada Tužilaštvo zatraži nove saradnike, nove tužioce, bolje uslove rada, uvijek dobiju sve to.
Također, kada Kantonalni ili Općinski sud Sarajevo tražili neke bolje uslove, mi to sve njima pružimo u smislu materijalne podrške. Ali, oni moraju bolje raditi!
Njih nadzire jedan drugi organ (VSTV) koji je bio u javnosti u proteklom periodu i znamo kako on funkcioniše. Zbog toga se mi i ne čudimo da kriminalci nisu iza rešetaka. Vrlo često kriminalci nisu iza rešetaka. Imamo i ovo neko pravilo gdje siromašni kriminalci završe iza rešetaka, a bogati kriminalci skoro nikad. To se mora promijeniti. Ali to je pitanje za drugi nivo vlasti, a to je sudska vlast. Ono što policija radi je dobro. Oni često te ljude uhapse i predaju, ali oni išetaju iz institucija sudske vlasti. Svi smo svjedoci “sportskog ribolova”, kako se to kaže.
Radiosarajevo.ba: Može li biti promjena bez toga?
FORTO: Ne može biti promjena bez napretka u sudskoj vlasti, ne može biti promjena! Ono što smo mi uradili u prvom dijelu mandata jeste da smo ustanovili saradnju posebno sa Ambasadom SAD, čiju podršku imamo, gdje smo Ured za borbu protiv korupcije osnažili, dali mu finansijsku nezavisnost i potpunu nezavisnost u odlučivanju i njihovom spajanju sa Uredom tužitelja Tužilaštva KS.
Čak imamo i oficira, američkog eksperta, koji sjedi u Uredu i pomaže da se polako, ali sigurno grade slučajevi prema ljudima koji vrše najveći kriminal. Posebno iz polja korupcije. Zbog toga vjerujem da će ovakav proces polako, ali sigurno donijeti rezultate. Građani, istina, više nemaju strpljenja prema tome jer toliko puta su vidjeli da neko ko počini neko djelo bude oslobođen iz tehničkih ili drugih razloga, nadam se da će se ta praksa napokon prekinuti.
Urbicid u Sarajevu
Radiosarajevo.ba: Kako vidite problem izgradnje u KS o kojem se sve više govori?
FORTO: Ja dolazim iz građevinskog sektora. Niko nije sretniji od mene kad se gradi. Mogu reći da izražavam svoje oduševljenje činjenicom da su čak i oni koji su doprinijeli urbicidu u KS nakon rata, shvatili da nešto nije uredu s urbanističkim planiranjem grada. Pritom govorim o SDA koja je prethodnom mandatu, u koaliciji “Petak 13” počela govoriti o urbanizmu u Sarajevu, što se nije dešavalo u proteklih 20 godina.
Dolazim iz Naše stranke koja sve vrijeme govori o tome: urbanizam, bespravna gradnja, kako planirati razvoj na zdravi način za građane Sarajeva.
Odlično je da su čak i oni (SDA) nadošli na tu temu, i sad možemo svi, u jednoj stručnoj raspravi, kroz novi Zakon o prostornom uređenju i građenju, na bolji način, urediti kako se planira i gradi u KS. Ja vam mogu najaviti da će taj zakon biti donesen kao novi zakon, jer je postojeći u implementaciji pokazao puno manjkavosti.
Moramo posmatrati KS kao jednu urbanističku cjelinu. Ne može svaka općina živjeti za sebe. Ustav dozvoljava opštinama da kreiraju svoje regulacione planove, da odlučuju šta se gradi do jedne određene kvadrature, u najvećem dijelu opštine moraju biti svjesne da postoji kantonalni interes, da postoje građani cijelog kantona, posebno u smislu kvalitetnih sadržaja za građane, komunikacija između opština itd. To sve treba adresirati kroz novi Zakon o prostornom planiranju i građenju.
Radiosarajevo.ba: Kako se planirate baviti pitanjem problema zagađenosti zraka i imate li eventualne prijedloge rješenja?
FORTO: To je problem koji se javlja dugi niz godina. Neki gradovi u regiji, a sad se smatraju nekim od najčišćih gradova u Evropi, već se 30 godina bore sa zagađenjem. I izborili su tu bitku. On što smo mi uradili u prvom dijelu mandata jeste da smo to pitanje stavili na vrh prioriteta što prije nije bilo tako.
Počeli smo konkretne projekte raditi, kako bismo išli u tom pravcu. Neki od projekata su velike investicije u javnom prijevozu, kako bi se smanjile saobraćajne gužve. A, saobraćajne gužve su jedan od najvećih uzročnika zagađenosti.
Ono što je, također, problem su individualna ložišta.
Ljudi u kućama lože otrov! I to u pećima gdje dosta tog otrova izlazi u zrak…mi ćemo podržati postojeće projekte u smislu zamjene peći, zamjena energenta koje ljudi koriste. Ali, želimo raditi masovne projekte utopljavanja zgrada i kuća. Kako bi ljudi imali manju potrebu za energijom i kako bi, ma šta ložili, to bilo u manjoj mjeri. Nudit ćemo svima da pređu na prihvatljivije izvore energije – čak ćemo potaknuti te projekte sa učešćem Kantona u smislu poticaja, da ljudima to bude jeftinije.
Pored toga, imate jedan segment stanovništva koji je, također, bio zapostavljen u prethodnom periodu, a to su oni naši najsiromašniji građani, koji su u najvećoj socijalnoj potrebi.
Postoji jedna lista u Ministarstvu za socijalni rad gdje imate primaoce te pomoći, oni najugroženiji. Oni žive u kućama koje su neuslovne. Ti ljudi neće biti u prilici da utople svoje kuće, da idu na plin umjesto na ugalj ili šta već lože. Mi želimo, ne da ih potaknemo, već da mi preuzmemo odgovornost, da im mi utoplimo domove, da imaju manje potrebu za energijom. Da manje truju i sebe i svoju djecu i okolinu.
O Drašku Stanivkukoviću i politikama sa smetljišta historije
Radiosarajevo.ba: Govorili smo i o promjeni političke paradigme. Izbori su u prvi plan istaknuli i neke mlade ljude koji su dobar dio javnosti šokirali svojim istupima, porukama koje su daleko od modernih političkih pristupa. Konkretno, mislim na Draška Stanivukovića, novog gradonačelnika Banje Luke. Kako to, taj pristup politici, komentirate kao pojavu?
FORTO: Mogu vam satima govoriti o tome šta se promijenilo da su te sile populizma, koje obećavaju puno lijepih stvari građanima, govore im ono što žele da čuju, bez ikakve namjere da to i urade, dobile na zamahu.
Desilo se da smo imali američkog predsjednika koji je suštinski populista. Da smo imali jačanje nekih snaga na političkoj sceni u EU. I u regiji, naravno. Ali mi smo se tog populizma nagledali. Mi smo devedesetih vidjeli cijelu jednu generaciju političara koji su ljudima obećavali boljitak, a gurali ih u rat, u siromaštvo i ovo što sad gledamo – suprotno od razvoja koji mi, kao nova politika nudimo, i za koji garantujemo.
To je jedan proces. Ono što se trenutno dešava jeste da s rastom društvenih mreža, elektronske komunikacije, svako u svome džepu ima informacije koje poželi da vidi. A ljudi kada požele da nešto vide, onda gledaju ono što se njima sviđa i s čim se slažu. I onda populisti to hrane. Obećavaju nešto što je nemoguće.
Zbog toga mi sada imamo u Banjoj Luci da se propagiraju ideje koje bi trebale biti na smetljištu historije. Ideje koje su potpuno retrogradne, mitologija koja se hrani, a sve u nekom modernom formatu. Ja se iskreno nadam da će građani Banje Luke tražiti rezultate, a ne samo predstavu za javnosti. Ono što ja insistiram kroz svoju vladu jeste insistiranje na rezultatima, praćenju obećanja, ispunjavanju tih obećanja. A sve što radimo prema javnosti je komuniciranje o tome šta radimo, a ne o nekakvim 200 godina starim politikama.
Glavni grad svih građana BiH
Radiosarajevo.ba: Jeste li spremni sarađivati sa takvim snagama?
FORTO: Ono što je naš zadatak jeste da postanemo glavni grad svih građana Bosne i Hercegovine. O tome sam govorio i u prvom djelu mandata. Ne možemo se pretvarati da smo izolovani i da smo mi samo građani koji tu žive. Mi se moramo otvoriti prema drugim dijelovima BiH.
Svi koji žele da sarađuju će imati priliku da sa nama sarađuju, to smo pokazali i u prvom dijelu mandata. Išli smo u Unsko-sanski kanton, išli smo u Brčko, Bijeljinu, Banu Luku, Goražde, Tuzli, gdje smo pružali podršku za neke projekte. Želimo da budemo istinski glavni grad, želimo da svi osjete da su dobrodošli u Srajevo.
Nećemo dozvoliti devastaciju Vraca
Radiosarajevo.ba: Hoćete li dozvoliti devastaciju Spomen-parka Vraca?
FORTO: Ima jedna fraza koja, imajući u vidu koju je izgovorio, više nije popularna, a to je fraza da moramo raditi sve po zakonu. Mi ćemo uraditi sve što je u našoj nadležnosti. Da se drugačije izrazimo. Sve što je u našoj nadležnosti da zaštitimo državni spomenik, Spomen-park Vraca. To je državni, a ne entitetski spomenik. To je spomenik svim građanima koji su žrtve zločina u Drugom svjetskom ratu. Ne mogu da vjerujem da neko misli da tamo treba nešto mijenjati. Ne mogu da vjerujem!
Ali mogu vjerovati da smo gore u prvom dijelu mandata zatekli smeće, zaraslu travu i vječnu vatru koja ne gori!? Mi smo upravo to promijenili. Vratili smo vječnu vatru na Vraca. Malo smo to sredili, koliko smo mogli, jer se intervencije ne smiju izvoditi bez odluka Komisije za očuvanju nacionalnih spomenika. I u ovom budžetu, u ovoj krizi, planiramo sredstva koja će biti dovoljna da se gore održava čistoća i da da gori vječni plamen.
Centar u Kampusu će nositi ime Zdravka Grebe
Radiosarajevo.ba: Inicijativa Vašeg stranačkog kolege Damira Arnauta u Paralamentu BiH izazvala je buru reakcija. Hoćete li se i Vlada KS baviti promjenama naziva ulica u KS?
FORTO: Podsjetit ću vas da Kanton Sarajevo nema nadležnost za promjenu naziva ulica. Po postojećim zakonskim procedurama, na Skupštinu KS dolaze inicijative sa opština u smislu imenovanja ulica. Tako je i kod najkontraveznije odluke u posljednje vrijeme – da se Osnovna škola “Dobroševići” preimenuje u “Mustafa Busuladžić” – inicijativa došla od lokalne zajednice. Opština je usvojila inicijativu, proslijedila je Skupštini na izjašnjavanje. Skupština može samo reći “da” ili “ne.
Ne može Skupština sama određivati koje će biti ime. To mora biti iz lokalne zajednice. Kanton je samo filter, i to ne Vlada već Skupština KS.
Međutim, učestvovao sam u izradi programa zajedničkih načelnika “Četvorke” na izborima, gdje je dogovor da se uspostavi stranačka, politička komisija na opštinskom nivou. Stranke bi trebale delegirati stručnjake da se odredi lista prihvatljivih naziva za ulice, trgove, ustanove, parkove…
Ova država je kroz historiju imala toliko super ljudi, onih zbog kojih bi svi bili ponosni da škole, ulice i trgovi nose njihova imena, a oko kojih se svi slažemo. Daću vam jedan primjer. Upravo je u proceduri imenovanje Centra za intererdiscipliniranje studije u okviru Kampusa Univerziteta Sarajevo koji će se zvati po profesoru Zdravku Grebi. Niko nije imao ništa protiv. To je osoba o kojoj ne treba puno trošiti riječi. Ali hoću reći da osobe poput Zdravka Grebe, Gorana Čengića, koji je heroj ovog grada, postoji veliki broj imena oko kojih ćemo se svi složiti, i to se može staviti na jedan spisak.
Kada lokalna zajednica želi da imenuje neku ulicu ili preimenuje može sa spiska probrati ono ime koje je svima prihvatljivo. Mislim da će nam ta vrsta dijaloga pomoći da se ne dešavaju više nazivi oko kojih pola stanovništva misli da su prikladni, a pola da su neprikladni. Stvara se polarizacija građana. Mi ne treba da se polariziramo po tom osnovu, treba zajedno da krenemo u prioritetne stvari. Čist zrak, čiste ulice, borba protiv korupcije…
