Posjetu je organizovao Cenatar za nenasilnu akciju (CNA), a grupa od oko 50 mirovnih aktivista, novinara, mladih volontera i nastavnika prvo je posjetila Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva u centru grada, gdje su položili bijele ruže.
Potpredsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995 Alija Hodžić, čija kćerka je ubijena tokom opsade, dočekao je aktiviste kod spomenika i upoznao ih sa konceptom spomenika i ubistvima djece tokom opsade.
„Poigravali su se sa djecom. Kad djeca odu s majkom po vodu u kanisterima, onda snajperisti se poigiravaju s njima, gađaju, ubijaju djecu, probuše kanistere“, rekao je Hodžić i dodao da su djeca ubijana u raznim prilikama.
On je rekao da prilikom obilježavanja svake godine djeca izvode pjesmu „Da rata više ne bude“.
„To želimo svakome, a nažalost vidite danas i svijetu šta se sve dešava. Ne mogu da vjerujem te usijane glave. A ja lično mislim da uvijek u životu postoji mogućnost da se sjedne za stol, da se dogovori. O bilo čemu god da se radilo dogovor mora postojati i dogovor je tu jer rat nikome nije donio dobro – samo tugu i žalost“, rekao je Hodžić.
Naglasio je kako mu je posebno drago da mladi tako razmišljaju.
„Nijedan narod sam nikad u životu neće uspjeti. Zašto da mrzimo, mi nismo od tih da mrzimo. Trebamo se voljeti, poštovati, cijeniti. Ako ne poštuješ svoje, nećeš poštovati ni tuđe. Prema tome poštujmo se, volimo se, nemojmo dozvoliti da se dešavaju više ove stvari“, zaključio je on.
Polaganje ruža na spomeniku. Foto: Detektor
Učesnici su nakon spomenika posjetili muzejsku postavku, odnosno spomen-sobu „Sarajevski spomenar“ u kojoj su izloženi predmeti neke od djece ubijene tokom opsade, a koja je otvorena 2024. godine.
Kustosica Nađa Duraković pojasnila je da je spomen-soba ovakav naziv dobila iz razloga što su roditelji predavali, između ostalog, spomenare svoje ubijene djece.
„Vidite da i crteži nose neke poruke mira i imaju ratne motive što nije uobičajeno za djecu, ali takav je rat i tako je to djetinjstvo izgledalo u ratu“, pojasnila je dok je vodila učesnike kroz spomen-sobu.
Nakon „Sarajevskog spomenara“ učesnici su posjetili spomenik djeci ubijenoj u Istočnom Sarajevu u dvorištu osnovne škole „Sveti Sava“, gdje ih je dočekala direktorica škole Željka Topalić i profesor historije Miljan Maksimović.
Topalić je navela da se treba razmišljati o nekoj sretnijoj budućnosti u kojo se neće ponavljati ratovi, ružna djela, niti situacije u kojima će, pogotovo najmlađi, nevine žrtve, biti poslije samo brojka i statistika.
„Vi ste danas dokaz da postoje ljudi koji razmišljaju zdravo, koji pristupaju svemu onome pomirujuće“, ukazala je ona.
Maksimović je prisutne upoznao sa kontekstom spomenika, te pojasnio da se polaganje vijenca svake godine vrši na 11. mart.
„Taj dan 1995. godine od snajperskih hitaca na Grbavici su usmrćene dvije djevojčice, Nataša Učur i Milica Lalović, dok su se igrale lastiša. Bilo je primirje potpisano, pa smo mi našli za shodno da upravo taj momenat, tih posljednjih žrtava koje su stradale, uzmemo kao datum komemoracije i sjećanja na sve ostale žrtve“, pojasnio je on.
Učesnici su i kod ovog spomenika položili bijele ruže, te odali počast ubijenoj djeci.
Polaganje ruža na spomeniku. Foto: Detektor
Jedan od učesnika Edin Ramulić iz Centra za mlade “Kvart” Prijedor za Detektor je pohvalio posjetu ovim spomenicima.
„Mi ukoliko ne budemo bili spremni na ovakve geste, na ovakve stvari koje nas povezuju u toj tragediji koju smo imali u ratu, ukoliko ne budemo radili na tome da zapravo tu tragediju okrenemo protiv rata, protiv podjela, protiv sukoba, mi ćemo, nažalost, imati opet ogromne probleme u ovoj zemlji“, kazao je on.
Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Srbija je rekao da se kroz ovakve posjete uspostavlja komunikacija između različitih udruženja žrtava, različitih oblika sjećanja i zato što one premošćavaju nacionalističke narative koji zloupotrebljavaju sjećanje radi sticanja vlasti i proizvodnje mržnje novih generacija.
„Ovakve posete koje komuniciraju između razdvojenih sećanja na mlade ljude, decu posebno koja su ubijena u ratu, daju neku novu perspektivu da sutra, ja se nadam, kroz jednu deceniju makar ćemo imati, recimo, gradonačelnika Istočnog Sarajeva i Sarajeva koji će zajedno obeležavati ove spomenike, a i da ćemo u sledećoj deceniji imati takođe jedan procenat više procesuiranih zločina nad djecom u celoj sarajevskoj regiji“, naglasio je Milosavljević.
Za datum posjete odabran je 20. novambar koji se u svijetu obilježava kao Svjetski dan djece.
Nedžan Novalić iz CNA naveo je da datum ima i dodatnu simboliku s obzirom da je Dejtonski mirovni sporazum dogovoren na ovaj dan 1995. godine.
„Već nekoliko godina sa našim prijateljima iz Sarajeva i Istočnog Sarajeva zajednički odlazimo na objekomemoracije posvećene ubijenoj djeci Sarajeva. Tu smo svjedočili da roditeljima i rodbini ubijene djece ovakvi dolasci znače mnogo, posebno kada vide da dolaze ljudi sa različitih strana,da dolaze ljude iz BiH, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore… Danas smo željeli sa jednom većom grupom u istom danu obići oba spomenika, sresti se sa roditeljima, položiti cvijeće i poslati jednu sasvim ljudsku poruku zajedničkog sjećanja na sve žrtve, posebno na djecu“, kazao je Novalić.




