Znanstvenici su dugo pretpostavljali kako je tektonika ploča djelomično zaslužna za način na koji se Zemlja razvijala. Utvrđivanje trenutka kad je to djelovanje počelo dosad se pokazalo kao prilično zahtjevno.
Istraživači su sad otkrili kemijski otisak koji ukazuje na moguće razdoblje. Tim je proučio više od 1200 uzoraka stijena koji obuhvaćaju gotovo četiri milijarde godina Zemljine povijesti. Svoje su nalaze objavili u časopisu Proceedings of the Royal Society A.
Taj otisak – točnije, izotopski potpis olova – dosljedno se pojavljuje u stijenama starim od 2,76 do 2,63 milijarde godina, ali naglo nestaje u mlađim stijenama. To sugerira kako se prije otprilike 2,7 milijardi godina nešto aktiviralo, nakon čega je naš planet doživio značajne promjene u načinu na koji formira kontinente.
Istraživački tim još nije siguran o čemu je točno riječ. No, ta je tektonska prekretnica vjerojatno odigrala ključnu ulogu u razvoju Zemlje u planet kakav poznajemo danas.
Tektonika ploča igra ogromnu ulogu u reguliranju Zemljine klime i magnetskih polja, uz to što sudjeluje u stvaranju planina i oceana te uzrokuje potrese. Znanstvenici su dugo raspravljali o tome je li Zemlja oduvijek bila takva.
Teško je dobiti odgovor na to pitanje jer je tektonika ploča vrlo učinkovita u uništavanju dokaza. Kako se tektonske ploče sudaraju, dio stare kore tone natrag u Zemljin plašt.
Istovremeno, kora koja je potisnuta prema gore počinje erodirati, zbog čega geološki zapisi postaju sve manje jasni. Ipak, pojedine drevne stijene uspijevaju zadržati kemijske “otiske prstiju” tijekom milijardi godina.
Starije stijene unutar kore često postaju sastavni dio nove kore, ostavljajući trajan kemijski trag u novonastalim stijenama. To geološko nasljeđe, slikovito rečeno, može ostati gotovo netaknuto milijardama godina unutar minerala poput feldspata i sulfidnih spojeva.
Upravo je te minerale istraživački tim proučavao. Otprilike 70 posto uzoraka potječe iz Australije, dok ostali materijali dolaze iz različitih dijelova svijeta.
Tim je proveo statističku analizu kako bi utvrdio starost i kemijski sastav stijena. Otkrili su iznimno dosljedan obrazac: izotopni otisak iznenada nestaje iz geoloških zapisa u razdoblju prije otprilike 2,76 do 2,63 milijarde godina.
Taj trag ukazuje na vrlo drevnu koru, nastalu prije otprilike četiri milijarde godina, ne dugo nakon nastanka Zemlje. U to je vrijeme Zemljina tektonika vjerojatno bila statična. Isti se materijal neprestano topio i ponovno talio, stvarajući stijene nalik granitu od kojih su bili građeni najraniji kontinenti.
Istraživački tim nije posve siguran kako je i zašto došlo do prijelaza s tog stanja na aktivnu i postojanu tektoniku ploča kakvu danas promatramo. Bez obzira na razlog, ta je preobrazba nastavila oblikovati i preoblikovati ranu Zemlju.





