Čime se vode bosanskohercegovački političari? Probosanske stranke, dok se javno zalažu za povratak na područje RS-a, često rade upravo suprotno. Umjesto da se trude osigurati dovoljan broj glasova u ovom entitetu kako bi popravili stanje, često lobiraju za osobne interese, a iz godine u godinu sve manje povratnika svoje glasačko pravo ostvaruje u RS-u.
Kako su višegodišnje greške dovele do nepremostivih političkih barijera za ostvarivanje prava povratnika?
Deklarativno, sve probosanske stranke su za istinski održivi povratak na područje RS-a. Međutim, realnost je sasvim drugačija kada su u pitanju izbori i ostvarivanje političke podrške među najranjivijom kategorijom stanovništva.
Umjesto da se građanima koji su iz Podrinja i ostalih dijelova RS-a, a koji zbog ostvarivanja određenih prava iz zdravstvene i boračko-invalidske zaštite moraju imati prijavljeno boravište u Federaciji, olakša i omogući da glasaju u svom rodnom mjestu, a ne u Federaciji, probosanske stranke učinile su sve da takva kategorija stanovništva glasa za njihove liste i kandidate u Federaciji.
Kampanje za povratničke glasove
Magnet za takve glasove su kandidati koji su rodom iz Podrinja i drugih općina RS-a, a koji su svoje izborne kampanje u Federaciji projicirali na stjecanje podrške takvih glasača.
„Tolerišu pojedinci koji vode kampanje po Federaciji nauštrb povratnika na područje entiteta RS. I onda imate situacije da i u Tuzlanskom kantonu, Kantonu Sarajevo i mnogim drugim mjestima gotovo da nemate vijeća gdje nemate ljude koji su porijeklom s područja entiteta RS i koji se bore politički da budu prisutni u općinama u Federaciji“, ističe Edin Ramić, zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
„Zakonski su onemogućavali ljudima da ostvare svoja prava povratkom na ovo područje upravo da bi zadržali tu glasačku mašineriju na prostorima svojih kantona, na prostoru tog entiteta itd., kako bi mogli izvlačiti svoju političku snagu iz toga“, rekao je Nedim Čivić, predsjednik Općinskog odbora NiP-a Zvornik.
Politička borba za glasove
„Političke partije, pa i ona kojoj ja pripadam, SDA, kandiduju ljude koji su iz entiteta RS, pogotovo iz Podrinja. Kandiduju kako na općinskim, tako i na parlamentarnim, kantonalnim, entitetskim i državnim listama. Trebaju li političke partije da kandiduju te ljude ili ne – to je sada pitanje za analizu političkim partijama“, navodi Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a.
Brojne barijere u stjecanju egzistencijalnih prava koje Federacija nikada nije uklonila bile su presudne da Bošnjaci iz Podrinja i ostalih općina RS-a zadrže boravišne prijave u Federaciji, a ne u RS-u, te se odluče za ostvarivanje glasačkog prava u Federaciji, a ne u RS-u.
„Recimo, kroz zakon o prijevremenom penzionisanju aktivan radni staž stečen poslije rata, poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu, ne priznaje se ljudima koji su se vratili na područje RS-a. To je nešto na čemu je pala sva patriotska priča tih ljudi, predstavnika. Zašto amputirci, RVI nemaju pravo na ortopedska pomagala, zašto nemaju banjsko liječenje, ljudi koji su branili ovu zemlju, davali svoje dijelove tijela za odbranu ove zemlje, dakle samo zato što su se vratili na svoje gube ta prava“, rekao je Čivić.
„Mi poslije ovih izbora moramo sjesti i razgovarati. Želimo li mi Bosnu i Hercegovinu u Srebrenici, Foči, Janji, Višegradu, Prijedoru ili je želimo samo u Sarajevu, Tuzli, Bihaću i Zenici“, poručuje Tabaković.
No, sve bi moglo opet ostati isto ako probosanske stranke konačno ne shvate da na području RS-a moraju mijenjati ne samo strategiju održivog povratka, već i političkog djelovanja koje će imati više državničkog, a manje ili nikako partikularnog ili uskostranačkog interesa, zbog kojeg povratnička populacija decenijama stagnira i ne vidi perspektivu ekonomskog opstanka na tim područjima.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.
[post_publish_update_datetime]
