Britanski poduzetnik James Dacombe, koji je sa samo 25 godina izgradio kompaniju vrijednu milijarde dolara, postao je najmlađi evropski milijarder koji je samostalno stekao svoje bogatstvo.
Dacombe je još 2017. godine napustio srednju školu kako bi osnovao CoMind, startup koji se bavi praćenjem moždane aktivnosti. Četiri godine kasnije dobio je Thiel Fellowship, stipendiju koja mu je omogućila da preskoči fakultet i u potpunosti se posveti razvoju svog prvog biznisa.
Danas njegovo bogatstvo najvećim dijelom dolazi iz kompanije Olix, proizvođača AI čipova koju je osnovao prije samo dvije godine. Pored toga, Dacombe posjeduje i udio u CoMindu, kompaniji kojom i dalje zasebno upravlja.
Vrijednost Olixa za samo šest mjeseci utrostručena
Londonski Olix osnovan je 2024. godine, a za samo šest mjeseci njegova vrijednost je gotovo utrostručena.
Početkom augusta kompanija je procijenjena na 3,3 milijarde dolara, nakon što je od investitora prikupila čak 312 miliona dolara.
Među investitorima su njujorška investicijska kompanija Fundomo, proizvođač čipova Arm, američki kvantitativni fond Hudson River Trading te suosnivač Netflixa Reed Hastings. U posljednjoj investicijskoj rundi učestvovao je i britanski državni fond Sovereign AI.
Nova investicija omogućila je Dacombeu ulazak u klub milijardera. Prema procjenama, on posjeduje oko 30 posto Olixa.
Osim toga, ima i 12 posto udjela u CoMindu, koji je u augustu 2025. godine prikupio 102,5 miliona dolara. Vrijednost te kompanije, međutim, nije javno objavljena.
Ni Olix ni CoMind nisu odgovorili na Forbesov zahtjev za komentar.
Jedan od samo 11 milijardera mlađih od 30 godina
Dacombe je jedan od samo 11 milijardera mlađih od 30 godina u svijetu koji su sami stekli svoje bogatstvo. Među njima je samo četvero onih koji nisu iz Sjedinjenih Američkih Država.
Drugi najmlađi evropski milijarder koji je samostalno stekao bogatstvo je Arvid Lunnemark, suosnivač kompanije Cursor, poznate po AI alatima za uređivanje programskog koda.
Lunnemark je iz Švedske otišao u SAD kako bi studirao na MIT-u, a Cursor je 2022. godine osnovao zajedno s trojicom prijatelja sa fakulteta.
Danas ima 26 godina i živi u San Franciscu. Njegovo bogatstvo, kao i bogatstvo njegovih suosnivača, gotovo se udvostručilo nakon što je SpaceX kupio Cursor za čak 60 milijardi dolara.
I drugi suosnivač Cursora, pakistanski državljanin Sualeh Asif, također ima 26 godina.
Zanimljivo je da postoji još jedan 26-godišnji švedski milijarder čije je bogatstvo u kratkom periodu značajno poraslo.
Fabian Hedin, suosnivač kompanije Lovable, koji živi u Stockholmu, postao je milijarder u decembru kada je njegov startup za takozvano „vibe coding“ programiranje prikupio kapital uz procjenu vrijednosti od 6,6 milijardi dolara.
Lovable je početkom ove sedmice objavio da je prikupio dodatnih 400 miliona dolara, čime je vrijednost kompanije porasla na 13,3 milijarde dolara. Hedinovo procijenjeno bogatstvo tako je gotovo udvostručeno i sada iznosi oko 3,1 milijardu dolara.
Startup bum stvara sve mlađe milijardere
Dacombe i njegovi vršnjaci dio su globalnog startup buma koji posljednjih godina sve brže stvara nove, izuzetno mlade milijardere.
U Sjedinjenim Američkim Državama titula najmlađeg milijardera koji je sam stekao bogatstvo tokom posljednje godine nekoliko je puta promijenila vlasnika.
Trenutno je najmlađi takav milijarder u svijetu Amerikanac Surya Midha. Imao je samo 22 godine kada je startup Mercor, koji je suosnovao i koji koristi vještačku inteligenciju za zapošljavanje, u oktobru prikupio nova sredstva uz procjenu vrijednosti kompanije od 10 milijardi dolara.
Time je njegovo procijenjeno bogatstvo poraslo na oko 2,2 milijarde dolara.
Midha je samo nekoliko mjeseci mlađi od svojih suosnivača Brendana Foodyja i Adarsha Hirematha. Sva trojica danas imaju 23 godine.
Prije Midhe, titulu najmlađeg milijardera koji je sam stekao bogatstvo nosio je osnivač Polymarketa Shayne Coplan, koji je tada imao 28 godina. Coplan je titulu preuzeo od osnivača Scale AI-ja Alexandra Wanga, koji je imao 29 godina.
Dacombe se kladi na drugačiji pristup AI čipovima
Dacombeova poslovna strategija zasniva se na ideji da nije potrebno koristiti najmoćnije Nvidia AI čipove za svaki zadatak.
Umjesto toga, Olix razvija specijalizirane čipove namijenjene različitim dijelovima procesa zaključivanja AI modela, odnosno fazi u kojoj model obrađuje podatke i generira rezultat.
Olixovi čipovi koriste i fotoniku, tehnologiju kod koje se podaci između čipova prenose pomoću svjetlosti, a ne električnih signala. Na taj način moguće je smanjiti kašnjenje i potrošnju energije.
Kompanija također namjerno izbjegava skupi hardver koji koristi memoriju velikog propusnog opsega, a koja je trenutno deficitarna na tržištu.
Olix planira isporučiti svoje prve čipove kupcima u drugoj polovini 2027. godine.
Konkurencija postaje sve ozbiljnija
Tržište AI čipova, međutim, postaje sve konkurentnije.
Kompaniju d-Matrix iz Silicijske doline podržava Microsoft, a ona već prodaje svoje čipove kompaniji Corsair. Istovremeno, startupi poput MatX-a, Etcheda i londonskog Fractilea tokom protekle godine prikupili su velike investicije.
U trku se uključila i Nvidia.
Kompanija je u decembru potpisala ugovor o licenciranju vrijedan čak 20 milijardi dolara s kompanijom Groq, proizvođačem AI čipova koji je osnovao Jonathan Ross, nekadašnji član tima koji je radio na ranim projektima Googleovih TPU čipova za vještačku inteligenciju.
Iako prije osnivanja Olixa nikada nije radio direktno u industriji čipova, Dacombe vjeruje da mu iskustvo koje je kroz CoMind stekao u oblasti fotonike može dati prednost u odnosu na Groq i druge velike proizvođače.
Milijarde dolara ulažu se u budućnost AI-ja
Novca za finansiranje novih ideja očigledno ne nedostaje. Međutim, najveća nagrada pripast će onome čija tehnologija na kraju bude najuspješnija.
Dacombe je nedavno za Financial Times objasnio zašto smatra da će specijalizirani AI čipovi imati sve važniju ulogu:
„Danas, kada postoji tako velika ekonomska korist od mogućnosti da se veoma veliki i moćni jezički modeli pokreću brzo, za veliki broj korisnika i uz niske troškove, zaista se isplati razdvojiti različite funkcije i koristiti posebno dizajnirane čipove koji su dobri upravo u tome.“
Sa samo 25 godina, Dacombe se tako našao u samom vrhu evropskog tehnološkog svijeta. Njegova priča pokazuje koliko brzo AI industrija mijenja poslovni svijet i koliko mladi osnivači danas mogu doći do milijarderskog bogatstva u svega nekoliko godina.
Alicia Park, Forbes
British AI Chip Founder Becomes Europe’s Youngest Self-Made Billionaire
[post_publish_update_datetime]
