Nije tajna da su mnogi vlasnici PlayStation konzola duboko nezadovoljni Sonyjevim sve izraženijim fokusom na isključivo digitalnu distribuciju. Vrhunac tog nezadovoljstva bio je nedavni pokušaj organiziranog bojkota pod nazivom #PSBlackout, koji je trajao od 23. do 30. kolovoza 2026. godine. Inicijativa, koju je pokrenula grupa za očuvanje videoigara “Does It Play?” pozvala je igrače da se tjedan dana suzdrže od bilo kakve digitalne aktivnosti na svojim konzolama – bez prijavljivanja na PlayStation Network, bez igranja i bez kupovine.
Cilj je bionanijeti udarac Sonyjevim statistikama o angažmanu korisnika i poslati snažnu poruku protiv najavljenog ukidanja proizvodnje fizičkih diskova od 2028. godine. No, unatoč dobrim namjerama i velikim nadama, prosvjed je završio kao potpuni promašaj.
Bojkot koji to nije bio
Dok se Nintendo hvali prodajom svojih fizičkih izdanja, a Xbox radi na programu koji omogućuje pretvaranje igara s diska u digitalne, Sony plovi u suprotnom smjeru. Tvrtka je već ranije zauzimala pravne stavove koji sugeriraju da je vlasništvo nad digitalnim igrama ograničeno, a suočava se i s tužbom koja ih optužuje za pokušaj uspostavljanja monopola na tržištu digitalnih igara. Na negativne reakcije fanova, Sony je praktički slegnuo ramenima, naglasivši da ih kraj fizičkih medija neće poslovno ugroziti.
Upravo je ta ravnodušnost bila kap koja je prelila čašu i potaknula organizaciju bojkota. Međutim, podaci su neumoljivi. Mat Piscatella, analitičar i savjetnik za industriju videoigara u tvrtki za istraživanje tržišta Circana, potvrdio je da prosvjed nije imao nikakav mjerljiv učinak. Na upit korisnika o tjednu u kojem se odvijao #PSBlackout, Piscatella je kratko odgovorio da nije bilo nikakve značajne promjene u broju igrača ili angažmanu.
Za mnoge tonije iznenađenje. Pokret jednostavno nije uspio okupiti kritičnu masu.Velik dio igrača ili nije upoznat s pozadinskim zbivanjima u industriji ili jednostavno ne mari za pitanje fizičkih medija. Dodatna otegotna okolnost bila je i činjenica da se bojkot odvijao istovremeno s beta testiranjem iznimno popularne igre Call of Duty: Modern Warfare 4, što je zasigurno otežalo odvraćanje igrača od njihovih konzola.
Nezadovoljstvo Sonyjevom poslovnom politikom
Iako je neuspješan, prosvjed je simptom dubljeg i šireg nezadovoljstva Sonyjevom poslovnom politikom. Glavna točka spora je pitanje vlasništva. Korisnici ne kupuju digitalne igre, već licencu za njihovo igranje, što je Sony i sam potvrdio podsjećanjem na svoje uvjete korištenja: “Softver se licencira, ne prodaje.” To stvara opravdan strah da bi igrači mogli izgubiti pristup čitavim bibliotekama igara ako im račun bude blokiran ili ako Sony u budućnosti odluči ugasiti servere za starije konzole, kao što je bio slučaj s PS3 i Vita trgovinama.
Grupe poput “Does It Play?” upozoravaju da isključivo digitalna budućnost prijeti dugoročnom očuvanju videoigara. Fizičke kopije jamče da se igre mogu igrati desetljećima, neovisno o serverima i odlukama kompanije. Ukidanje diskova također znači i kraj tržišta rabljenih igara, koje mnogima predstavlja pristupačniji način za igranje.
Sonyjev financijski direktor, Lin Tao, priznao je “snažne stavove i emotivnu povezanost” zajednice s fizičkim igrama, no potvrdio je da tvrtka ne odustaje od svoje odluke, pravdajući je rastućim trendom digitalne kupovine. Nezadovoljstvo se ne odnosi samo na diskove, mnogi zamjeraju Sonyju i zatvaranje omiljenih studija te nedavna poskupljenja. Početkom travnja 2026. tvrtka je drugi put podigla cijene svih modela PlayStation 5 konzole u Europi, a u svibnju je uslijedilo i značajno poskupljenje PlayStation Plus pretplate.
[post_publish_update_datetime]
