Većina asteroida kreće se predvidljivo pod utjecajem vanjskih sila poput gravitacije ili tlaka Sunčeva zračenja, no svemirska stijena promjera 11 metara nazvana 1998 KY26 ponaša se drukčije. Ovaj objekt vrlo brzo rotira, okrene se oko svoje osi svakih 5,35 minuta, a njegova putanja pokazuje neobično ubrzanje okomito na ekliptiku. Znanstvenici su dosad pretpostavljali da je 1998 KY26 zapravo takozvani “tamni” komet, odnosno nebesko tijelo bez vidljivog repa koje ubrzava zbog neprimjetnog isparavanja skrivenog leda.
Misterij leda i ubrzanja
Međutim, znanstvenici s Tehničkog instituta u Georgiji doveli su tu pretpostavku u pitanje u studiji nedavno objavljenoj u znanstvenom časopisu Icarus. Kombinirajući poznate podatke o veličini, orbiti, refleksiji i vjerojatnom sastavu asteroida, izradili su model temperatura na njegovoj površini i duboko u unutrašnjosti. Dok zakopani vodeni led zahtijeva temperature niže od -128 °C da bi opstao tijekom duljih razdoblja, njihovi su izračuni pokazali da čak i najhladniji dijelovi objekta 1998 KY26 tijekom kruženja oko Sunca dosežu prosječnu temperaturu od najmanje -61 °C.
Takva je temperatura previsoka da bi se led u kometu zadržao. Autori u radu navode: “Rezultati našeg temperaturnog modela pokazuju da bi stopa isparavanja vode na objektu 1998 KY26 bila previsoka da bi se zadržao zakopani led, što precizira razumijevanje sastava ovog asteroida.” Prema njihovim izračunima, čak i kada bi vodeni led činio 1% mase asteroida, na tim bi temperaturama potpuno nestao za nešto više od 2.000 godina, dok bi količina potrebna za sadašnje ubrzanje isparila za svega 62 godine.
Istraživači pritom ističu jednu važnu ogradu: iako je 1998 KY26 vjerojatno star milijardama godina, nije poznato koliko se dugo nalazi u svojoj trenutačnoj orbiti. Zbog te neizvjesnosti prisutnost leda ne može se potpuno isključiti. Ipak, kada se novi temperaturni rezultati povežu s ranijom studijom koja upućuje na moguće podrijetlo ovog tijela iz asteroidnog pojasa, vjerojatnost da 1998 KY26 skriva led dodatno se smanjuje.
Odgovori stižu u narednim godinama
Budući da je time praktički demantirano to objašnjenje, astronomi se vraćaju poznatim vanjskim silama koje bi mogle skretati 1998 KY26 s očekivane putanje. Glavni kandidat ostaje tlak Sunčeva zračenja. S obzirom na to da je asteroid širok samo 11 metara, blaga sila koju stvara Sunčeva svjetlost mogla bi biti dovoljna za opaženo negravitacijsko ubrzanje.
Konkretni odgovori o sastavu i ponašanju asteroida 1998 KY26 trebali bi stići u idućim godinama i to – izravnim promatranjem. Naime, japanska sonda Hayabusa2 već je na putu prema tom svemirskom objektu. Susret s asteroidom 1998 KY26 planiran je za srpanj 2031. godine, kada će se mjerenjem iz blizine pokušati otkriti što doista pokreće i ubrzava ovu neobičnu svemirsku stijenu.
