Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović potvrdio je da će biti kandidat za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a zvanična potvrda se očekuje sutra na sjednici Predsjedništva SDA.
Kako je izjavio za BHRT, namjerno je dopustio da cijela situacija u vezi njegove kandidature dugo traje te da su ljudi u SDA trebali dobro razmisliti. – Ja se sam sigurno neću kandidovati – rekao je Izetbegović te dodao da je dobio stopostotnu podršku stranke.
U razgovoru je istaknuo da je ubijeđen u svoju pobjedu, mada, prema njegovim riječima, ni predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić nije za podcijeniti. – Radončić je sposoban čovjek, ne treba ga podcjenjivati – smatra predsjednik SDA.
Izetbegović je izjavio da je Trojka, zajedno s Denisom Bećirovićem, izgubila povjerenje naroda.
– Mislim da je narod sit ove vlasti, s pravom. Svjesni su da ako ostane Bećirović ostaje i Trojka i stanje se pogoršava – zaključio je Izetbegović.
Izetbegović smatra da se Bosna i Hercegovina nalazi u jednom od najtežih političkih i ekonomskih perioda posljednjih godina, ocijenivši da su stanje u privredi i funkcionisanje vlasti izrazito loši.
“Za sve je kriv SDP”
Govoreći o ekonomskim pokazateljima, Izetbegović je ustvrdio da je u posljednjim mjesecima izgubljeno oko 10.000 radnih mjesta te da su javna preduzeća, koja su ranije poslovala pozitivno, sada suočena s finansijskim problemima. Za takvo stanje optužio je Socijaldemokratsku partiju Bosne i Hercegovine, navodeći da je svaka vlast predvođena SDP-om, prema njegovim riječima, ostavila negativne posljedice.
Istakao je da SDA, kao najveća politička stranka u zemlji, treba preuzeti vodeću ulogu u političkim procesima, dok je za SDP rekao da može biti partner, ali ne i nosilac političkog pravca. Podsjetio je i na ratni period, navodeći da je tadašnji lider SDA Alija Izetbegović predvodio ključne procese, dok je Zlatko Lagumdžija imao sporedniju ulogu.
Komentarišući rad federalne vlade i premijera Nermina Nikšića, Izetbegović je rekao da je Federacija BiH suočena sa stagnacijom, ekonomskim padom i rastućim problemima, dodajući da bi bez novih zaduženja veliki broj penzionera bio ispod granice siromaštva.
“Apsolutno ništa ne ide, sve je u blokadi, minusu, potonuću, 10.000 radnih mjesta smo izgubili u FBiH. Da ne posuđuju novac imali bismo imali 80 posto penzionera ispod granice siromaštva, ne bi mogli hljeba i lijekove kupiti. A sve je bilo u plusu.”
O radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine rekao je da njegovo djelovanje zavisi od političkog dogovora između lidera HDZ-a i SNSD-a, Dragana Čovića i Milorada Dodika.
“Schmidt nije završio svoj posao”
Govoreći o odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta, Izetbegović je kazao da ga je takav razvoj događaja djelimično iznenadio, posebno jer, kako tvrdi, Schmidt prije odlaska nije završio reforme izbornog procesa i uvođenje novih izbornih tehnologija.
Schmidtu je zamjerio odluke donesene na početku mandata, ocijenivši da su izmjene Ustava i izbornog sistema oslabile političku poziciju Bošnjaka. Ipak, naveo je da je kasnije povukao određene poteze koje smatra pozitivnim, među kojima je i blokiranje pokušaja prenosa državne imovine na nivo Republike Srpske.
Također je izrazio mišljenje da je Schmidt bio politički blizak HDZ-u i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, te da su njihove veze uticale na pojedine odluke visokog predstavnika.
Za bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka rekao je da je bio naklonjen Bosni i Hercegovini, ali da nije imao dovoljno odlučnosti za snažnije političke poteze. Izetbegović smatra da bi Schmidt prije odlaska trebao nametnuti zakon o državnoj imovini, a kao njegovog nasljednika vidi osobu koja će imati više političke odlučnosti i autoriteta.
Komentarišući pitanje Južne interkonekcije, rekao je da prisustvo američke strane vidi kao “manje zlo”, tvrdeći da je HDZ ranije usporavao realizaciju projekta. Dodao je da država mora spriječiti bilo kakav energetski monopol i osigurati tržišnu konkurenciju.
Govoreći o prijedlogu zakona o proporcionalnoj zastupljenosti, ocijenio je da postoje šanse da ga HDZ podrži zbog interesa za položaj Hrvata u sredinama gdje su manjina.
Na kraju se osvrnuo i na političke odnose u regionu, navodeći da, prema njegovom mišljenju, u Hrvatska postoje dugoročni politički pritisci povezani s idejom trećeg entiteta u BiH, ali da se oni provode suptilnije nego u Srbija.
Datum i vrijeme objave: 14.05.2026 – 09:49 sati
