Evropski parlament izradio je nacrt nove rezolucije o Bosni i Hercegovini kojom se naša zemlja poziva na ustavne reforme, te se od nje traži da se snažnije obračuna s korupcijom i istraži navode o izbornim prevarama, saznaje Klix.ba.
Ova informacija potvrđena nam je iz Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta. Kako nam je rečeno, prezentacija nacrta izvještaja predviđena je za 25.-26. januar.
Rok za podnošenje amandmana bit će 2. februar a Komitet će o dokumentu glasati u martu. Rasprava i glasanje na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta o ovoj rezoluciji predviđena je za april. Nacrt dokumenta pripremio je izvjestilac za BiH Paulo Rangel.
U nactu rezolucije koji je dostavljen portalu Klix.ba iz Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta, podsjeća se da put prema EU ovisi o održivom miru i istinskom pomirenju koji garantiraju demokratski i multikulturalni karakter BiH.
Naglašava se hitna potreba za uklanjanjem nedostataka u ustavnom okviru i napretkom u reformama koje bi BiH pretvorile u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu.
Ističe se da institucionalne reforme ovise o volji i predanosti političkih čelnika i institucija u zemlji.
U dokumentu se potiče “međunarodna zajednica da olakša uvjete za ustavni dijalog pod vodstvom EU-a, posebno Parlamenta i uz savjetovanje s civilnim društvom”.
Zanimljivo je da ovaj poziv dolazi u godini kada se svakako očekuje insistiranje na ustavnim promjenama u BiH, a pod utjecajem izbora Joea Bidena za predsjednika SAD.
Podsjetimo da je u američkom Senatu krajem prošle godine usvojena rezolucija kojom se poziva na ustavne promjene u našoj zemlji. Osim toga, sve jači su pozivi da SAD i EU zajedno rade na tom procesu. Ove godine se očekuje snažniji angažman po tom pitanju Vašingtona i Brisela.
Kada je riječ nacrtu rezolucije Evropskog parlamenta, u njoj se vlasti BiH također potiču da ubrzaju učinkovito procesuiranje ratnih zločina u skladu s revidiranom nacionalnom strategijom, te se osuđuje bilo koja vrsta historijskog revizionizma, secesionističke retorike i srodnih djela, te poricanje ili veličanje ratnih zločina.
Podsjeća se da se više od 7.200 građana BiH još vode kao nestali i pozivaju se vlasti da pojačaju saradnju i razmjenu podataka o pitanjima vezanim za nestale osobe, pravnu zaštitu civilnim žrtvama rata i osiguraju siguran povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba.
Domaće vlasti se potiču da osiguraju inkluzivno i nediskriminatorno obrazovanje za svu djecu. Na političke lidere i institucije u BiH apelira se da značajno ubrzaju rad i saradnju kako bi se u potpunosti ispunilo 14 glavnih prioriteta EU.
Naglašava se potreba za značajnim jačanjem saradnje i razmjene podataka između državnih, entitetskih i kantonalnih institucija u svim područjima politike. Primjećuje se hitnost jačanja državnih kapaciteta i stručnosti za širok spektar pitanja kojima se treba pozabaviti kako bi se ispunile obaveze povezane s evropskim integracijama.
Sa žaljenjem se konstatira nedostatak napretka u reformama pravosuđa, ponavlja se hitna potreba za jačanjem profesionalizma i odgovornosti pravosuđa i osiguravanjem neovisnosti od neprimjerenog utjecaja.
Poziva se na hitne korake za suzbijanje korupcije i nekažnjavanja u javnoj sferi kako bi se ponovno izgradilo povjerenje građana u institucije.
Poziva se na temeljnu istragu navodnih izbornih nepravilnosti, uključujući krađu identiteta, prepreke neovisnom posmatranju izbora i politički pritisak na Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) tokom lokalnih izbora 2020.
Izražava se žaljenje zbog kontinuiranog političkog i finansijskog pritiska i instrumentalizacije medija, čime se potkopavaju sloboda izražavanja i medijski pluralizam. Ističe se zabrinutost zbog neprijateljskog okruženja prema neovisnim medijima i potiču se vlasti da učinkovito istraže i procesuiraju prijetnje i napade na novinare i medijsko osoblje.
Izražava se zabrinutost zbog stanja osnovnih ljudskih prava.
Nekoliko tačaka nacrta rezolucije odnosi se na ekonomski napredak. Poziva se BiH da pojača aktivne mjere na tržištu rada usmjerene na smanjenje dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, što podstiče odljev mozgova.
