Janakova Grujić: Najveći neprijatelj Bogdanovićevog naslijeđa je neznanje

Koliko danas živimo i njegujemo kulturu i ideje antifašizma? Cijenimo li njihove zasluge i djela onih koji su im vječni spomen dali? Mogu li vanvremenska djela Bogdana Bogdanovića stići do liste UNESCO-a, uprkos stalnim napadima vandala i nemaru vlasti? Šta bi rekao Grad mrtvih da može odgovoriti živim? Gosti emisije Plenum bili su: Senada Demirović, Mare Janakova Grujić i Jasmin Imamović.

Janakova Grujić: Mladi žele znati istinu o svom naslijeđu

Arhitektica i autorica izložbe “Večito” Mare Janakova Grujić kazala je da države bivše Jugoslavije danas imaju različit odnos prema Bogdanovićevim spomenicima, ali da je zajednički problem – neznanje.

“Ono sa čim se zapravo borimo jeste elementarno neznanje. U Mostaru smo se susreli sa time da se Bogdanovićev spomenik tumači samo kao spomen-obilježje, a zapravo je riječ o groblju. Po svim svjetskim konvencijama groblja su zaštićeni spomenici. Jedan spomenik ne može imati istu težinu kada je simboličan grob i kada je riječ o pravom groblju u kojem su sahranjeni ljudi”, rekla je Janakova Grujić.

Govoreći o reakcijama posjetilaca Partizanskom spomen-groblju, istakla je da su se susretali sa brojnim pogrešnim tumačenjima njegove historije i značenja.

“Bilo je slučajeva da ljudi ne znaju kojem je ratu groblje posvećeno, pa smo zaticali turiste koji su mislili da su tu sahranjeni neprijatelji iz posljednjih ratova. Njima je čak bilo neobično kako su ti ljudi ‘sahranjeni zajedno’. A zapravo je riječ o ljudima koji su se u jednom historijskom trenutku zajedno borili za iste vrijednosti. Upravo u tome postoji jedan veliki potencijal koji danas može pomoći liječenju trauma i stabilizaciji zajednice”, kazala je.

Naglasila je i da mladi pokazuju veliko interesovanje za ovakve teme i naslijeđe koje im je ostavljeno.

“Mladi ljudi žele znati šta je njihovo naslijeđe, odakle ono dolazi i kakve veze ima s njihovim identitetom. Zato je jasno da ovakvi projekti moraju imati snažnu edukativnu dimenziju”, rekla je Janakova Grujić.

Govoreći o inicijativi da se Bogdanovićeva djela kandiduju za UNESCO-ovu listu svjetske baštine, istakla je da bi zajednička regionalna nominacija bila prirodan korak.

“Bogdanovićevi spomenici čine jedinstven umjetnički prostor. Jedan spomenik se ne može istraživati ni tumačiti bez poznavanja njegovog kompletnog opusa. Partizansko spomen-groblje u Mostaru ima svoj razvojni put koji je povezan sa Jasenovcem i drugim spomenicima koje je Bogdanović radio paralelno. Njegovi spomenici mogu se razumjeti samo zajedno”, rekla je.

Podsjetila je i kako je sam Bogdanović govorio o mostarskom spomen-groblju.

“Bogdanović je Partizansko spomen-groblje nazivao simbolom jugoslovenske kulture i idealnim spomenikom prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Govorio je da takvi spomenici treba da budu čuvari grada, ne samo njegove slobode nego i sloge među ljudima”, kazala je.

Na kraju je naglasila da stručna zajednica u Srbiji podržava zajedničku regionalnu nominaciju, ali da političke okolnosti još uvijek nisu dovoljno povoljne.

“Struka u Srbiji apsolutno podržava zajedničku nominaciju i već se godinama time bavi. Problem je što još ne postoji politička klima kakvu, na sreću, trenutno vidimo ovdje”, rekla je Janakova Grujić.

Imamović: Spomenik može do UNESCO-a, ali se društvo mora suprotstaviti fašizmu

Jasmin Imamović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu PSBiH, govorio je o mogućnosti da spomenik Bogdana Bogdanovića bude uvršten na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, ali i o odnosu društva prema antifašističkom naslijeđu i rastućim pojavama koje je nazvao neonacističkim idejama.

Imamović smatra da spomenik može dobiti mjesto na UNESCO-ovoj listi. Govoreći o širem društvenom kontekstu, istakao je da pitanje očuvanja takvih spomenika nije samo kulturno, već i civilizacijsko pitanje odnosa prema fašizmu i antifašizmu.

“Najveća je greška što se 1945. smatra definitivnom pobjedom nad fašizmom. To je prva velika pobjeda nad fašizmom, a definitivna nije”, rekao je Imamović, pozivajući se na Umberta Eca i njegova upozorenja da je fašizam “vječita opasnost” kojoj se društvo mora stalno suprotstavljati.

Podsjetio je i na upozorenja Ismeta Mujezinovića, Branka Ćopića i Jean-Paula Sartrea, navodeći da nove generacije moraju na vrijeme prepoznati opasnosti koje donosi fašizam.

“Ako antifašisti ne rade, onda rade fašisti. Ako antifašisti prostor prostor prepuste šutnjom, nekom neborbenošću. Fašizam je vrlo jednostavan. Ko mu se ne sviđa, on ga ubije, šta mu se ne sviđa on to sruši”, kazao je Imamović.

Govoreći o spomenicima Bogdana Bogdanovića, naglasio je da oni predstavljaju sjećanje na žrtve fašizma i partizane koji su, kako je rekao, dali živote u borbi protiv Hitlera i Musolinija. Posebno je istakao ulogu Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu, navodeći da su na njenoj teritoriji tokom cijelog rata postojale slobodne teritorije.

“Ovdje smo imali sve vrijeme rata slobodne teritorije. I ovdje su oformljene sve države bivše Jugoslavije”, rekao je Imamović, dodajući da se o toj historijskoj ulozi danas premalo govori i piše.

Ocijenio je da je u društvu stvorena “kriva atmosfera” u kojoj se antifašističko naslijeđe često posmatra kroz ideološke etikete, dok se istovremeno zanemaruje značaj spomenika i kulturne baštine.

“Ovdje je krivo iz neonacističkih ideja. Nije to obični vandalizam”, naveo je Imamović, dodajući da reakcije institucija i društva često nisu dovoljno jasne i odlučne.

Govoreći o Bogdanu Bogdanoviću, podsjetio je da je riječ o partizanu i ratnom vojnom invalidu koji je kroz svoj rad pokazivao ljubav prema Bosni i Hercegovini i antifašističkim vrijednostima.

“Njegov opus je u samom svjetskom vrhu kada je u pitanju memorijalna arhitektura”, rekao je Imamović.

Na kraju je ponovio da vjeruje kako spomenik može biti kandidovan za UNESCO-ovu listu svjetske baštine, ali da je prvi korak njegova zaštita i očuvanje.

“Prije toga moramo ga zaštititi. Onda da pokažemo da možemo da štitimo i onda, naravno, da može”, poručio je Imamović.

Demirović: Partizansko spomen-groblje je simbol evropskih vrijednosti i borbe protiv fašizma

Direktorica SEAM Institute, dr. arh. Senada Demirović, izjavila je da je Partizansko spomen-groblje danas jedan od najugroženijih spomenika u Evropi, upozoravajući da izostanak sistemske zaštite i kontinuirani vandalizam predstavljaju ozbiljan problem za očuvanje kulturnog i historijskog naslijeđa.

„Svi jasno znamo da je Partizansko spomen-groblje u Mostaru ugroženo i da je 2023. godine proglašeno jednim od sedam najugroženijih spomenika Evrope“, rekla je Demirović.

Podsjetila je na dugogodišnje devastacije. „Još od rata devedesetih godina spomenik je bio izložen napadima, a nakon rata vandalizam je postao gotovo svakodnevan“, istakla je.

Naglasila je da u posljednje vrijeme nema značajnijih promjena. „Uveden je određeni nadzor u posljednjih nekoliko mjeseci, ali suštinski nema velikih pomaka“, kazala je.

Govoreći o odgovornosti institucija, istakla je ulogu lokalnih vlasti. „Grad Mostar bi morao pokazati mnogo više pijeteta i odgovornosti prema spomeniku, bez obzira na to što je kao nacionalni spomenik pod nadležnošću federalnih institucija“, navela je.

Dodala je da među građanima i dalje postoji snažna emotivna povezanost s memorijalom. „Postoje empatija, nostalgija i osjećaj pripadnosti prema tom prostoru, ali i veliko interesovanje mlađih generacija koje žele više saznati o ovom izuzetnom djelu memorijalne arhitekture“, rekla je Demirović.

Govoreći o uzrocima nemara, podsjetila je na događaje iz 2022. godine. „Nakon brutalne devastacije 2022. godine, kada je uništeno više od 700 kamenih elemenata i oštećeno drveće, do danas zvanično nije utvrđeno ko je odgovoran“, istakla je.

Upozorila je na opasnost historijskog revizionizma. „Postavlja se pitanje da li je riječ o revizionizmu ili negiranju ključnih evropskih vrijednosti na kojima se temelji savremena Evropa“, kazala je.

Naglasila je simboličku vrijednost spomenika. „Partizansko spomen-groblje kroz svoju arhitekturu govori o borbi običnog čovjeka za slobodu i predstavlja univerzalnu antifašističku poruku“, rekla je.

Dodala je da su te vrijednosti ugrađene u temelje Evropske unije. „Da nije bilo antifašističke borbe, ne bi bilo ni temelja današnje Evrope i Evropske unije“, navela je Demirović.

Istakla je i važnost obrazovanja. „Nedostatak znanja i pogrešni narativi kod mladih ljudi stvaraju animozitet i pogrešan odnos prema naslijeđu, zbog čega moramo mnogo više ulagati u obrazovanje“, upozorila je.

Govorila je i o inicijativi prema organizaciji Europa Nostra. „Pokrenuli smo proces međunarodne zaštite i podnijeli aplikaciju da se Partizansko spomen-groblje uvrsti među sedam najugroženijih spomenika Evrope, što je na kraju i prihvaćeno“, rekla je.

Naglasila je da je cilj bio internacionalizacija problema. „Ako zaštita unutar Bosne i Hercegovine nije dovoljna, bilo je potrebno otvoriti međunarodnu priču i ukazati na značaj ovog spomenika za evropsku kulturnu baštinu“, kazala je.

Govoreći o radu s mladima, istakla je važnost novih pristupa. „Organizovali smo radionice s mladima kako bismo otvorili drugačiji narativ i pokazali da historijsko naslijeđe nije samo fizički spomenik, nego i njegovo značenje“, rekla je.

Posebno je govorila o filozofiji arhitekte Bogdana Bogdanovića. „Bogdanović je u svojim djelima stvarao univerzalne simbole kako bi izbjegao mogućnost nacionalnog prisvajanja i negativnih interpretacija“, navela je.

Istakla je da je potreban dugoročan i uporan rad. „Proces obnove odnosa prema spomeniku neće biti brz. Potrebni su upornost, precizan rad i vrijeme kako bi se društvo ponovo vratilo pozitivnim vrijednostima“, poručila je Demirović.