Dok su američke trupe napuštale Somaliju u proljeće 1994. godine, tada tinejdžer Muse Omar Jama počeo je raditi kao trgovac devizama u poznatoj pijaci Bakara u glavnom gradu. Više od tri decenije kasnije, i dalje radi isti posao – ali sada sa sve većom nesigurnošću u budućnost, opisuje The Guardian.
U maloj kancelariji koju dijeli s drugim trgovcima, Jama (49) sjedi okružen zaključanim metalnim sefovima punim miliona somalijskih šilinga. Novac koji je nekada imao vrijednost danas gotovo da ne znači ništa.
„Kao da smo preko noći bankrotirali“, kaže on.
Masovno odbacivanje somalijskog šilinga
Prošlog mjeseca, zbog lošeg stanja i istrošenih novčanica, dio trgovaca u Mogadišuu odlučio je prestati prihvatati somalijski šiling. Odluka se brzo proširila na prodavnice, prevoznike i druga područja izvan glavnog grada.
Posljedice su bile trenutne – cijene osnovnih namirnica naglo su porasle. Na primjer, mala vrećica mlijeka u prahu više nego se udvostručila.
Ekonomija sve više zavisi od dolara
U pozadini krize nalazi se dugogodišnja nestabilnost i sve veća „dolarizacija“ ekonomije. Somalija je jedna od najzavisnijih zemalja u svijetu kada su u pitanju doznake iz dijaspore, koje se uglavnom šalju u američkim dolarima.
Zbog toga se u zemlji sve više koristi dolar i mobilni novac, dok je somalijski šiling postepeno izgubio svoju funkciju.
Somalija ne štampa novac od 1991. godine, kada je srušena vlada Siada Barrea, a centralna banka prestala s radom.
Posljedice za stanovništvo
Zbog odbacivanja šilinga, posebno su pogođeni najsiromašniji građani.
„Beskorisni su i za prosjake“, kaže Jama. „Ljudi im daju novac koji više ne mogu nigdje zamijeniti.“
Trgovci koji rade sa razmjenom novca sada odbijaju primati šilinge jer ih ne mogu zamijeniti za dolare, što dodatno pogoršava situaciju.
Protesti i reakcija vlasti
Dana 4. maja, desetine trgovaca devizama organizovale su protest, noseći stare novčanice i poručujući: „Somalija je jedina zemlja bez valute.“
Iako vlada tvrdi da je odbijanje šilinga nezakonito i poziva na njegovo korištenje, mnogi građani sumnjaju u mogućnost provođenja tih mjera u slabom državnom sistemu.
„Dekret vlade je dobar, ali nema ko da ga provede“, kaže Jama.
Humanitarna kriza se produbljuje
Kriza dolazi u trenutku kada Somaliju pogađa teška suša, koja je uništila usjeve i dodatno podigla cijene hrane.
Prema podacima Svjetskog programa za hranu (WFP), oko 6,5 miliona ljudi suočava se s ozbiljnom glađu, dok je 2 miliona djece mlađe od pet godina akutno pothranjeno.
Za mnoge, situacija znači kraj načina života koji su poznavali decenijama.
„Naša valuta je mrtva, i naš način života također“, kaže Jama. „Milioni će patiti i još više porodica će biti gurnuto u siromaštvo.“
Datum i vrijeme objave: 11.05.2026 – 10:01 sati
