Nafta ponovo iznad 80 dolara – evo koliko je dizel u BiH poskupio od februara

Svjetsko tržište nafte i dalje se suočava s oscilacijama cijena i energetskom neizvjesnošću, što je glavna tema na globalnim berzama. Pitanje je hoće li uskoro biti postignut dugoročni sporazum između SAD-a i Irana i hoće li se otvoriti Hormuški moreuz, te koliko će vremena tržištu nafte i naftnih derivata trebati da se oporavi od cjenovnih oscilacija zabilježenih u proteklih šest mjeseci.

U vikend se ušlo s cijenom koja je premašila 80 dolara po barelu. Do zatvaranja berzi u petak, sirova nafta Brent dostigla je 83,50 dolara po barelu, što je rast od preko 3 posto. Isti trend pratio je i West Texas Intermediate (WTI), čija se cijena kretala od 77,20 do 78,18 dolara po barelu.

Od 28. februara, kada je počeo američko-izraelski napad na Iran, a potom i iransko zatvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji je dnevno transportovano oko 20 miliona barela sirove nafte i refiniranih naftnih derivata, te oko 20% globalne trgovine LNG-om, uglavnom iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, osjetili su potrošači globalno. Prema Statisti, u SAD-u je benzin porastao za otprilike 45%, a dizel za preko 48% u periodu od 23. februara do 4. maja ove godine.

Upoređujući februarske cijene dizela u BiH sa onima iz augusta, trenutno je dizel između 30 i 40% skuplji. U februaru je prosječna cijena dizela u bh. entitetu Federaciji BiH bila oko 2,35 KM po litru, da bi se do kraja marta povećala na 3,29 KM po litri, što je u odnosu na 28. februar bio porast od oko 40 % (0,94 KM više). U drugom bh. entitetu RS prije februara dizel je u prosjeku koštao 2,3 KM.

Cijena dizela je nastavila rasti i u aprilu te je prema podacima GlobalPetrolPrices.com, vrhunac dostigla sredinom aprila kada je litar dizela koštao 3,67 KM, što je ujedno bila i najviša zabilježena cijena u posljednjih deset godina.

Kako su se osjetili pomaci u pregovorima između Irana i SAD-a, naročito pred i nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju u Islamabadu, tako su cijene počele blago padati.
Krajem jula prosječna cijena dizela u BiH kretala se od 2,79 do 3,76 KM, ovisno od pumpe, dok se 10. augusta kreće od 3,26 KM do 3,45 KM, te je u odnosu na predratni nivo od 2,30 KM, dizel danas skuplji za otprilike 1,00 – 1,15 KM po litru (45–50%).

I dok oscilacije cijena osjete građani u svojim kućnim budžetima, na drugom kraju prodajnogl lanca, u međuvremenu je, pet najvećih svjetskih naftnih kompanija – ExxonMobil, Chevron, BP, Shell i TotalEnergies – u drugom je tromjesečju ostvarilo 48 milijardi dolara dobiti, potaknuti rastom cijena nafte tokom sukoba između SAD-a i Irana. Kako je prenio Forbes, istovremeno su generirali gotovo 90 milijardi dolara novčanog toka, najviše u historiji, nadmašivši čak i razdoblje nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Rekordni rezultati otvorili su pitanje kako će kompanije iskoristiti novac; za nove investicije, isplatu dioničara ili jačanje bilansi, dok istovremeno rastu politički pritisci za uvođenje poreza na izvanrednu dobit. Američki predsjednik Donald Trump proije nekoliko dana je optužio Exxon i Chevron da su tokom rata s Iranom ostvarili “prevelike profite” te ponovo zatražio niže cijene goriva.