Misterij malih crvenih točaka ključ je za razumijevanje objekata u ranom svemiru

Nedavno otkriveni nebeski objekt, identificiran kao “rendgenska točka”, mogao bi pružiti odgovor na pitanje o pravoj prirodi tajanstvenih izvora svjetlosti u ranom svemiru. Objekt službenog naziva 3DHST-AEGIS-12014, udaljen približno 11,8 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje, otkriven je analizom podataka NASA-ina rendgenskog opservatorija Chandra. Ovo otkriće objavljeno je nedavno u časopisu The Astrophysical Journal Letters i nudi nove dokaze o evoluciji svemirskih struktura.

Karika koja nedostaje

Naime, još od početka znanstvenog rada svemirskog teleskopa James Webb, astronomi su uočili novu klasu objekata otad poznatih kao “male crvene točke”. Riječ je o malim i izrazito udaljenim objektima koji se nalaze na rubovima vidljivog svemira. Mnogi znanstvenici vjeruju da su ovi objekti zapravo supermasivne crne rupe okružene gustim oblacima plina, što ih razlikuje od tipičnih rastućih crnih rupa koje obično emitiraju snažno ultraljubičasto i rendgensko zračenje.

Novootkrivena rendgenska točka dijeli većinu karakteristika s ostalim “malim crvenim točkama”, uključujući njihovu boju, veličinu i udaljenost. Međutim, za razliku od prethodno promatranih objekata ove klase, ona emitira rendgensko zračenje. Autor studije Raphael Hviding s Instituta Max Planck za astronomiju ističe kako bi ovaj pojedinačni objekt mogao biti ključan za povezivanje svih dosadašnjih saznanja o ovoj tajanstvenoj skupini izvora.

Njegov istraživački tim sugerira da rendgenska točka predstavlja prijelaznu fazu iz “male crvene točke” prema tipičnoj, otvoreno rastućoj supermasivnoj crnoj rupi. Prema tom scenariju, crna rupa postupno troši okolni plin, stvarajući rupe u gustom oblaku kroz koje rendgensko zračenje uspijeva prodrijeti. Podaci s opservatorija Chandra pokazuju varijacije u svjetlini, što dodatno podupire tezu o djelomično zaklonjenoj crnoj rupi kroz čije “rupe” u oblaku plina povremeno probija svjetlost.

Snaga dvaju teleskopa

Pronalazak ovog specifičnog objekta rezultat je usporedbe novih podataka teleskopa Webb s dubinskim istraživanjem koje je ranije provela Chandra. Znanstvenici kažu da je rendgenska točka bila prisutna u podacima više od desetljeća, no njezina iznimna važnost postala je jasna tek nakon Webbovih opažanja. Ovaj slučaj ističe se kao snažan primjer suradnje između dva velika svemirska opservatorija.

Iako sada prevladava teorija o prijelaznoj fazi crnih rupa, postoji i alternativno objašnjenje. Neki znanstvenici smatraju da bi rendgenska točka mogla biti uobičajena supermasivna crna rupa, ali zaklonjena egzotičnom vrstom prašine koja dosad nije bila viđena. Buduća opažanja trebala bi razjasniti ove hipoteze i potvrditi je li čovječanstvo po prvi put doista zavirilo u samo srce “male crvene točke”.