Stanovnici Vareša već mjesecima čekaju odgovor na pitanje koje direktno utiče na njihovo zdravlje, ko je odgovoran za prisustvo olova u krvi kod više od 300 građana i da li je eksploatacija rude povezana sa zagađenjem tla i zraka u ovom gradu. Kompanija DPM Metals BH odbacuje tvrdnje da postoji dokazana povezanost između rada rudnika i povišenih nivoa olova kod stanovništva.
Posljednja testiranja na teške metale, koja su sami građani finansirali, ponovo su pokazala alarmantne rezultate. Kod svih 85 testiranih građana potvrđeno je prisustvo olova u krvi, a pojedini među njima već su kandidati za bolničko liječenje. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se kod dijela stanovnika koncentracija olova kontinuirano povećava.
Među njima je i Ilhan Klančević, koji upozorava na izloženost olovu i da institucije ne nude konkretna rješenja.
„Trovanje traje, što je najveći problem. Kod žene mi se za mjesec i po povećalo za četiri jedinice nivo olova u krvi. Do kada? Šta? Ima li iko da kaže ‘pokušat ćemo ovo zaustaviti, da se stabilizuje’, ako je potrebno i da se liječi bolnički“, pita Klančević.
Zbog sve ozbiljnijih zdravstvenih upozorenja raste i pritisak roditelja koji zahtijevaju hitno testiranje djece na prisustvo teških metala. Do sada je 265 roditelja zvanično zatražilo da se njihova djeca testiraju, nakon što su nadležni prije dva mjeseca obećali da će taj proces biti pokrenut.
Građani nezadovoljni
Predsjednik Ekološkog udruženja „Opstanak“ Miroslav Pejčinović tvrdi da su institucije više energije usmjerile na smirivanje javnosti nego na rješavanje problema.
„Vratit ću se na posjetu ministra Rimca i direktora Zavoda za javno zdravstvo Skočibušića, izjavu njihovu zajedničku sa direktorom Doma zdravlja. Jedan od zaključaka je bio smiriti medijsku javnost. Možemo samo reći da su to dobro uradili, smirili medijsku javnost, a sve ostalo što je rečeno i najavljeno je ostalo mrtvo slovo na papiru“, kaže Pejčinović.
Dok stanovnici traže hitne odgovore, iz Federalnog ministarstva zdravstva nije dostavljen odgovor na upite medija o tome zašto testiranje djece još nije realizirano i koje su konkretne mjere zaštite stanovništva planirane.
Istovremeno, Federalno ministarstvo okoliša i turizma tvrdi da je slučaj složen i da dosadašnje analize ne omogućavaju definitivno utvrđivanje uzročno posljedične veze između rada rudnika i povećanih koncentracija teških metala.
U zvaničnom odgovoru Ministarstva za N1 navodi se da su inspekcijski nadzori pokazali kako operator DPMetals BH d.o.o. provodi tehničko tehnološke mjere zaštite okoliša, uključujući prekrivanje mehanizacije tokom transporta, prskanje i vlaženje saobraćajnica, zatvoreno skladištenje rude i zatvoren sistem transporta rude od skladišta do pogona prerade.
Inspekcija navodi i da su lokaliteti sa prekoračenjima zagađenja zraka „značajno izvan eksploatacionog polja i nisu pod direktnim uticajem operatora“.
Međutim, u istim dokumentima potvrđeno je da su analize tla pokazale prisustvo opasnih teških metala.
U izvještaju inspekcijskog nadzora iz decembra navedeno je da je u uzorcima tla evidentirano prekomjerno prisustvo žive, dok je registrovan i kadmijum, metal koji se pojavljuje kao sporedni proizvod pri preradi olova. Dugotrajna izloženost olovu, živi i kadmijumu povezuje se sa ozbiljnim oštećenjima nervnog sistema i povećanim rizikom od karcinoma.
Građani posebno ukazuju na područja uz puteve kojima se transportuje ruda iz Rupica prema Veovači.
„Indikativno je da su najveća trovanja i najveće količine olova u tlu pored puteva transporta rude iz Rupica do Veovače“, kaže Ilhan Klančević.
Dodaje da su posebno pogođena naselja Daštansko i Tisovci, odnosno područja u neposrednoj blizini lokacija na kojima se ruda prerađuje.
“Nije moguće napraviti precizna poređenja “
Ipak, Federalno ministarstvo okoliša i turizma insistira na tome da povećane koncentracije teških metala u tlu nisu evidentirane tek nakon početka eksploatacije rudnika.
Pozivajući se na Studiju uticaja na okoliš iz 2019. godine, koju je radila ENOVA d.o.o. Sarajevo, Ministarstvo navodi da su povišene koncentracije olova zabilježene i prije početka eksploatacije.
U dokumentaciji se navodi da je na uzorku tla sa brane jezera T2 još tada izmjerena koncentracija olova od 3.419 mg/kg, te da su povišene vrijednosti „definitivno posljedica aktivnosti starog pogona za preradu rude“.
Ministarstvo dodatno naglašava da su analize tla iz 2020. i 2025. godine rađene različitim metodologijama i na različitim lokacijama, zbog čega „nije moguće napraviti precizno poređenje stanja prije i poslije početka eksploatacije“.
Inspekcija je tokom nadzora utvrdila i da postoji mogućnost emisije prašine na pogonu drobilice rude, zbog čega je operatoru naloženo vanredno kontrolno mjerenje emisije prašine pri punom tehnološkom kapacitetu, kao i obavezno korištenje sistema za otprašivanje i prskalica pri svakom pokretanju drobilice.
U izvještaju se navodi i da je tokom mjerenja od 15. do 22. septembra 2025. evidentirano prekoračenje vrijednosti PM2,5 čestica na lokalitetu S. Ponikva, dok su kasnija mjerenja iz decembra pokazala da vrijednosti PM2,5 i PM10 zadovoljavaju granične norme.
Federalna uprava za inspekcijske poslove navela je i dodatni problem, laboratorije koje su analizirale krv stanovništva i laboratorije koje testiraju radnike kompanije DPMetals koriste različite mjerne jedinice i referentne vrijednosti za olovo u krvi. Zbog toga je od Federalnog ministarstva zdravstva zatraženo zvanično tumačenje koje vrijednosti će biti referentne za Federaciju BiH.
Kompanija nad kojom je vršen inspekcijski nadzor nije Adriatic Metals, kako se često navodi u javnosti, već DPMetals BH d.o.o., što je posebno naglašeno u zvaničnom odgovoru Ministarstva.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma objavilo je i detaljnu hronologiju postupanja institucija. Ministarstvo je 18. decembra 2025. godine zatražilo hitan inspekcijski nadzor nakon pojave informacija o prisustvu olova u krvi stanovnika Vareša. Inspekcijski nadzor proveden je od 22. do 24. decembra 2025. godine.
Predloženo formiranje ekspertskog tima
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara održala je 9. februara sastanak sa predstavnicima federalnih institucija i lokalne zajednice, kojem su prisustvovali federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, direktor Federalnog zavoda za javno zdravstvo Siniša Skoćibušić i predstavnici lokalne zajednice.
Nakon dodatnog inspekcijskog nadzora iz februara 2026. godine, preporučeno je formiranje zajedničkog multidisciplinarnog ekspertnog tima koji bi trebao dati konačnu analizu uticaja eksploatacije rudnika na kvalitet zraka i tla.
Vlada Federacije BiH je 9. aprila naložila ministarstvima da odredi predstavnike za formiranje ekspertnog tima.
Međutim, među građanima raste nepovjerenje da će taj proces donijeti konkretne rezultate.
„A ja se bojim, s obzirom na to da sam dugo radio u državnoj administraciji, kada nešto treba usporiti ili nezavršiti, formiraj radnu grupu neka se ona bavi time. Tada nema odgovornosti“, upozorava Pejčinović.
Mještani otvoreno govore o osjećaju napuštenosti i strahu za budućnost.
„Trebate naći one koji su to dozvolili i koji su prodali ovu državu“, poručio je jedan od ogorčenih stanovnika.
Dok institucije insistiraju na dodatnim analizama, multidisciplinarnim pristupima i ekspertskim timovima, stanovnici Vareša svakodnevno žive sa činjenicom da je kod stotina građana potvrđeno prisustvo olova u krvi, dok su u tlu evidentirani arsen, cink, hrom, živa i kadmijum.
Najveći strah među građanima više nije samo pitanje ko je odgovoran, već koliko će zdravstvene posljedice biti dugoročne i da li će reakcija institucija stići prekasno.
Na upit Forbesa BiH, iz kompanije stigao odgovor
Agencija zadužena za komunikaciju kompanije odgovorila je na upit Forbes BiH. Građani i nevladine organizacije optužuju kompaniju da zbog rudarenja u Varešu mještani imaju zdravstvene probleme. Kompanija je negirala i odbacila ovakve optužbe.
“DPM ozbiljno pristupa pitanjima zaštite okoliša i javnog zdravlja te podržava rigorozna i nezavisna testiranja i monitoring. Nakon preuzimanja, DPM je finansirao program testiranja zajednice, koji je nezavisno proveo Dom zdravlja Vareš, u dogovoru s predstavnicima lokalne zajednice”, stoji u odgovoru za Forbes BiH.
Dodaju i da na osnovu do sada javno dostupnih i laboratorijski potvrđenih rezultata, nije utvrđena uzročno posljedična veza između aktivnosti kompanije DPM Metals BH i povišenih nivoa olova u krvi kod određenog broja stanovnika Vareša. Dosadašnje analize također nisu utvrdile povezanost između aktivnosti DPM-a i prisustva olova u ambijentalnom zraku ili prašini.
“Detaljan inspekcijski nadzor koji je provela Federalna uprava za inspekcijske poslove obuhvatio je provjeru provođenja mjera propisanih okolišnom dozvolom, kao i analizu rezultata dugoročnog monitoringa kvaliteta zraka i tla. Inspekcija je potvrdila da se mjere zaštite okoliša provode u skladu s okolišnom dozvolom”, stoji u saopćenju.
DPM je preuzeo, kako kažu za Forbes BiH, i započeo upravljanje rudnikom u Varešu u septembru 2025. godine. Rudarske aktivnosti na ovom području, uključujući i rad prethodnih operatera, prisutne su već više godina. Povišene koncentracije teških metala u tlu evidentirane su u brojnim izvještajima i dokumentima još godinama prije početka rada rudnika, što su inspekcijski organi potvrdili i u svojim javnim izjavama.
“Upoznati smo s medijskim izvještajima o prijavama koje su nevladine organizacije podnijele u vezi sa lokacijom u Varešu. Konkretno, 6. maja podnesen je zahtjev federalnom sudu radi pribavljanja informacija od institucija vlasti u Bosni i Hercegovini. To nije pravni postupak protiv DPM-a niti se u njemu kompanija tereti za bilo kakve nepravilnosti.”
Podjećaju da su se medijski izvještaji također odnosili na zasebnu prijavu podnesenu Tužilaštvu Zeničko – dobojskog kantona. DPM, dodaju, nije zaprimio nikakvu službenu obavijest niti dokumentaciju u vezi s tim predmetom te trenutno traži dodatne informacije.
“DPM nastavlja u potpunosti sarađivati s nadležnim organima i institucijama, uključujući tekuće analize iz oblasti zaštite okoliša i javnog zdravlja. Smatramo da se ova pitanja trebaju procjenjivati na osnovu provjerenih naučnih dokaza i kroz odgovarajuće institucionalne procedure”, kažu za Forbes BiH.
Za kraj ističu kako kompanija ostaje posvećena odgovornom upravljanju rudnikom u Varešu, transparentnosti i kontinuiranom dijalogu s lokalnom zajednicom i svim relevantnim akterima.
Autori: Azur Delić i Vedran Drljević
