Bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Eisenkot danas je započeo težak zadatak formiranja nove vlade, obraćajući se saveznicima Benjamina Netanyahua, dok je dugogodišnjeg premijera optužio da je zemlju doveo u historijsku krizu.
Eisenkot (66), lider stranke Yashar, koji je obećao prevazići duboke podjele u izraelskom društvu nastale tokom Netanyahuove vladavine, zvanično je dobio mandat od predsjednika Isaaca Herzoga. Predsjednik mu je dao 28 dana da formira vladu, iako njegov politički blok nema jasnu parlamentarnu većinu.
„Nalazimo se u vanrednom stanju i približavamo se tački bez povratka za državu Izrael“, izjavio je Eisenkot, koji je na ceremoniji u predsjedničkom uredu svoju uobičajenu potpuno crnu odjeću zamijenio odijelom i kravatom.
„Moramo formirati vladu nacionalnog jedinstva za vanredne okolnosti. To će zahtijevati kreativne i nekonvencionalne političke korake“, dodao je.
Tri moguća puta do formiranja nove vlade
Eisenkot se suočava sa značajnim izazovima na putu do premijerske funkcije. Pred njim su tri mogućnosti: sporazum o podjeli vlasti s Netanyahuom, podrška stranaka koje predvode Arapi, čemu se protivi nekoliko članica njegovog bloka, ili dogovor s ultraortodoksnim strankama koje zahtijevaju izuzeće svojih pripadnika od obaveznog služenja vojnog roka.
Eisenkot i Herzog ukazali su na sve veću međunarodnu izolaciju Izraela pod Netanyahuom, za kojim je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje.
U Sjedinjenim Američkim Državama, najbližem savezniku Izraela, demokrati su u utorak ostvarili uvjerljivu pobjedu na međuizborima, uz sve glasnije pozive da se ograniči izraelsko djelovanje nakon razaranja u Gazi i nepopularnog rata s Iranom, koji je Netanyahu pokrenuo zajedno s Donaldom Trumpom.
„Nalazimo se usred razorne diplomatske krize. Čak i naši najbliži prijatelji i strateški saveznici govore da se njihov odnos s Izraelom mora preispitati“, rekao je Eisenkot.
Pozvao je Netanyahuovu stranku Likud, kao i krajnje desničarsku stranku ministra finansija Bezalela Smotricha, da mu se pridruže, ali isključivo pod uslovom da on bude premijer.
„Moja vrata su otvorena i moja ruka je pružena, iskreno i spremno, svakome ko razumije ozbiljnost ovog trenutka“, poručio je.
Ukoliko Eisenkot uspije formirati koaliciju, na premijerskoj funkciji zamijenit će Netanyahua, koji je najduže obavljao tu dužnost u historiji Izraela.
Arapske stranke mogle bi odlučiti o budućoj vlasti
Eisenkotov široki opozicioni blok osvojio je 48 od ukupno 120 mjesta u izraelskom parlamentu na oktobarskim izborima, dok je Netanyahuov blok osvojio 53 mandata. Nijedna strana tako nije osigurala većinu.
Tokom konsultacija s Herzogom, Eisenkot je dobio podršku obje izborne liste s većinski arapskim biračkim tijelom, koje bi nakon dosad nezabilježenih izbornih uspjeha mogle imati presudnu ulogu u formiranju vlasti.
Eisenkot je postavio niz uslova za ulazak bilo koje arapske stranke u njegovu koaliciju, uključujući priznavanje Izraela kao jevrejske države i proglašavanje palestinskog militantnog pokreta Hamas terorističkom organizacijom.
Jedan od njegovih partnera, konzervativnija stranka Yisrael Beiteinu, već je saopćila da neće učestvovati u koaliciji sa strankama koje predvode Arapi.
Eisenkot, bivši vojni načelnik, i njegovi partneri učinili su jednaku obavezu služenja vojnog roka jednim od centralnih pitanja svoje kampanje. Konkretno, zahtijevaju ukidanje dugogodišnjih izuzeća od vojne obaveze koja uživaju ultraortodoksni Jevreji.
Netanyahu osporava izbore i upozorava na savez s arapskim strankama
Netanyahu je više puta tvrdio da su izbori „ukradeni“ zahvaljujući arapskim strankama, koje su mobilizirale svoje pristalice da u velikom broju izađu na birališta. Međutim, za takve tvrdnje ponudio je vrlo malo dokaza ili ih uopće nije iznio.
Očekuje se da će Netanyahu nastaviti vršiti pritisak na Eisenkota, tvrdeći da bi svaki savez s arapskim strankama predstavljao čin izdaje.
Izraelska sigurnosna agencija Shin Bet pokrenula je istragu o mogućem stranom miješanju u izbore. Ipak, Centralna izborna komisija Izraela i predsjednik Herzog smatraju da su izbori bili važeći te da eventualno utvrđene nepravilnosti nisu značajno utjecale na rezultate.
Netanyahu je u subotu navečer pozvao na formiranje vlade „nacionalnog jedinstva“ s Eisenkotom, ali ostaje nejasno mogu li dvojica političkih rivala postići sporazum o podjeli vlasti.
Takve koalicione vlade poznate su po nestabilnosti i čestim raspadima.
Eisenkot obećava ujedinjenje Izraelaca i obračun s ekstremistima
Eisenkot, koji je bio načelnik Generalštaba izraelske vojske od 2015. do 2019. godine, nastoji ujediniti Izraelce nakon Netanyahuove vladavine obilježene dubokim podjelama, tokom koje se zemlja snažno pomjerila udesno.
Obećao je odlučnije djelovanje protiv ekstremističkih izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali koji su nekažnjeno napadali Palestince, osuđujući nedavne incidente kao „jevrejski teror“ kojem je, prema njegovim riječima, pogodovala Netanyahuova vlada.
Protivi se uspostavljanju palestinske države i obećao je okončati Hamasovu vlast u Gazi te uništiti vojno krilo tog islamističkog pokreta.
Dok je komandovao vojskom tokom rata s Hezbollahom 2006. godine, Eisenkot je razvio takozvanu „doktrinu Dahiya“.
Riječ je o strategiji nazvanoj po predgrađu Bejruta koje je teško oštećeno tokom tog rata, a podrazumijeva izraelsku prijetnju upotrebom masovne sile protiv civilne infrastrukture u područjima pod kontrolom libanskog militantnog pokreta Hezbollah.
Eisenkot ima 28 dana da osigura parlamentarnu većinu
Nakon što je dobio mandat, Eisenkot ima 28 dana da osigura 61 glas potreban za formiranje vlade.
Ukoliko ne uspije, Herzog mu može odobriti produženje roka za dodatnih 14 dana, nakon čega mandat mora ponuditi nekom drugom.
Ako nijedna strana ne uspije formirati vladu, Izrael će ponovo izaći na izbore.
Zbog ponovljenih političkih blokada, Izrael je između 2019. i 2022. godine održao čak pet izbora, prenosi The Guardian.
