Od osnivanja 1924. godine, preko ratnog prekida i obnove 2003. godine, do današnje borbe za opstanak, FK Guber nije samo fudbalski klub, već jedan od najvažnijih simbola Srebrenice. Klub koji je decenijama okupljao generacije, promovisao zajedništvo i stvarao sportske uspomene, danas se suočava s ozbiljnim finansijskim, kadrovskim i infrastrukturnim problemima.
Prva fudbalska lopta u Srebrenicu donesena je 1923. godine, a već naredne 1924. godine, osnovan je Fudbalski klub Guber. Time je započela priča koja traje više od jednog stoljeća i koja je duboko utkana u sportski, društveni i kulturni identitet tog grada. Posebno mjesto u historiji kluba zauzimaju Čedomir Vujadinović i Selman Selmanagić, koji su poklonili zemljište za izgradnju fudbalskog igrališta.
Guber | 25 godina RTVFBiH
„Guber“ je priča o snažnoj, devedeset godina staroj ljubavi koja i dan danas poništava podjele među ljudima. 1924. godine gospodin Selmanagić i gospodin Vujadinović poklonili su svoja zemljišta kako bi se napravio fudbalski stadion za FK „Rudar“, koji kasnije do…
Tokom decenija postojanja Guber je bio mnogo više od sportskog kolektiva. Bio je mjesto okupljanja, prijateljstva, odrastanja i zajedničkog života. Na njegovom stadionu stasavale su generacije fudbalera, ali i ljudi koji su svojim odnosom prema klubu i gradu ostavili dubok trag.
Koliko je Guber značio Srebreničanima najbolje govori sjećanje na nekadašnju atmosferu na utakmicama. Na stadion se dolazilo u odijelima i s kravatama, bez obzira na vremenske prilike ili značaj utakmice. Dolazak na utakmicu bio je poseban ritual, a za Guber se živjelo. Rijetki su bili klubovi koji su s gostovanja na stadionu Vidikovac uspijevali odnijeti bodove.
Ratna dešavanja 1992. godine prekinula su rad kluba, ali uprkos svemu, ideja o Guberu nije nestala.
Klub je obnovljen 2003. godine, u vremenu kada je Srebrenica pokušavala ponovo uspostaviti život i vratiti barem dio nekadašnje svakodnevice.
Prema riječima člana Uprave FK Guber Faruka Smajlovića, obnova kluba bila je rezultat ogromnog entuzijazma i nadljudskih napora ljudi koji nisu željeli dopustiti da se ugasi jedna od najvažnijih srebreničkih tradicija.
– Klub je prestao s radom 1992. godine zbog ratnih dešavanja, a ponovo je osnovan 2003. godine. Budući da sam se ja u Srebrenicu vratio 2004. godine, nisam učestvovao u tom procesu, ali ljudi koji jesu, uz podršku tadašnjeg načelnika opštine Abdurahmana Malkića, uspjeli su formirati ekipu koja je krenula od nule. Bilo je to vrijeme entuzijazma, velike želje, borbe i ogromne energije da se u Srebrenicu vrati koliko-toliko normalan život – ističe Smajlović za Fenu.
Danas, više od dvije decenije nakon obnove, FK Guber se ponovo nalazi pred velikim izazovima. Iako je u decembru 2024. godine obilježena stota godišnjica postojanja kluba, jubilej nije donio finansijsku stabilnost kojoj su se članovi kluba nadali.
Jedan od najvećih problema, kako je naglasio Smajlović, jesu nedostatak finansijskih sredstava i izostanak kontinuirane podrške sponzora.
– Dovoljna je činjenica da je račun kluba bio blokiran godinu dana i da je s velikim naporima deblokiran. Finansije su ono bez čega nijedan klub, bez obzira na rang takmičenja, ne može funkcionisati. Zato pozivamo sve koji mogu, žele i hoće pomoći da to učine uplatom godišnje članarine – kaže Smajlović.
Posebno zabrinjava činjenica da klub već godinama nema nijednog sponzora koji bi redovno finansijski podržavao njegov rad. Prihodi od članarina su minimalni, dok sredstva koja izdvaja Opština Srebrenica, iako značajna, nisu dovoljna da pokriju sve troškove takmičenja i funkcionisanja kluba.
Dodatni problem predstavlja demografska situacija. Odlazak stanovništva iz Srebrenice direktno se odražava na igrački kadar, zbog čega je klub često primoran angažovati fudbalere iz drugih gradova, što dodatno opterećuje ionako skroman budžet.
Problemi ne zaobilaze ni omladinski pogon. Iako u klubu ima izuzetno talentovane djece, veliki broj mladih nakon završetka osnovne škole odlazi u veće gradove, gdje nastavlja školovanje, a često i fudbalski razvoj.
Osim finansijskih i kadrovskih poteškoća, Guber se suočava i s ozbiljnim infrastrukturnim problemima.
Od ponovnog osnivanja 2003. na stadionu i pratećim objektima urađeno je relativno malo. U prethodnim godinama klub je uspio osposobiti i djelimično urediti klupske prostorije i svlačionice, ali za ozbiljnije zahvate na terenu, tribinama i okolnom prostoru nema potrebnih sredstava.
– Naš stadion ima znatno lošije uslove u odnosu na ostale klubove u ligi. Kada je riječ o uređenju terena, tribina i okolice, mi zaista nismo u mogućnosti da bilo šta značajnije uradimo. Nadam se da će nekome od odgovornih zasmetati neuređen stadion na samom ulazu u grad i da će se pokrenuti akcija njegovog uređenja. Ruinirana vanjština stadiona stvara veoma ružnu sliku o samom gradu – upozorava Smajlović.
Uređenje stadiona ne bi predstavljalo samo ulaganje u sportski kolektiv već i u izgled grada, njegovu infrastrukturu i društveni život. Zato bi eventualno gašenje kluba predstavljalo mnogo više od prestanka rada jednog sportskog kolektiva.
– Jako je malo ljudi koji se sjete da negdje tamo, u Srebrenici, postoji nekoliko ljudi koji su svoj život posvetili tome da se klub održi i izbjegne ono najgore – gašenje. Ukoliko bi se klub ugasio, bio bi zakucan i posljednji ekser u kovčeg u kojem se gušimo svi mi koji živimo u ovom malom, prelijepom, ali zaboravljenom gradu na istoku Bosne i Hercegovine – poručuje Smajlović.
Ipak, u teškoj situaciji postoje i primjeri podrške koji pokazuju da Guber nije zaboravljen. U augustu 2025. godine Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) donirala je klubu nove dresove i sportsku opremu za treninge i utakmice.
Smajlović posebno ističe i pomoć svog prijatelja Omera Joldića, koji, iako nije rođen u Srebrenici, svojim nesebičnim angažmanom pokazuje koliko je važno prepoznati trud ljudi koji se bore za opstanak kluba. Zahvaljujući takvim pojedincima i organizacijama, Guber i dalje ima priliku da nastavi svoju dugu tradiciju. Prioritet je opstanak, ali budućnost zahtjeva zajedničku odgovornost.
FK Guber trenutno se takmiči u Drugoj ligi Republike Srpske – grupa Istok, a nalazi se u donjem dijelu prvenstvene tabele. U takvim okolnostima prioritet je osigurati opstanak u ovom rangu takmičenja, ali i stvoriti stabilne temelje za budućnost.
– Cilj je opstanak u ovom rangu. Stabilizacija kluba je prioritet, ali bez sistemskog rješenja i ozbiljnijeg pristupa većeg broja ljudi u otklanjanju mnogobrojnih problema, mi sami nećemo moći mnogo toga uraditi. Također, jedan od naših ciljeva je njegovanje omladinskog pogona, koji bi garantovao bolju budućnost kluba – naglašava Smajlović.
Zbog toga je upućen apel institucijama, privrednim subjektima, potencijalnim sponzorima, dijaspori i svim ljudima koji vole Srebrenicu da pomognu očuvanju kluba.
– Apelujem na sve institucije, firme, dijasporu i ljude koji vole Srebrenicu i FK Guber da nam pomognu dok još nije kasno. Srebrenica zaslužuje da ima barem klub, jer je gotovo sve ostalo ugašeno. Mi koji živimo u Srebrenici zaslužujemo da se barem jednom u 15 dana radujemo nadolazećoj utakmici – poručuje Smajlović.
FK Guber danas, kako je rekao, ne traži privilegije niti posebne uslove. Traži priliku da opstane, da nastavi okupljati mlade, da čuva tradiciju i da i narednim generacijama omogući da osjete ono što su nekada osjećali njihovi roditelji i djedovi – ponos kada na stadionu Vidikovac zaigra njihov Guber.
Zato očuvanje FK Guber nije samo odgovornost ljudi koji danas vode klub. To je odgovornost svih koji vjeruju da Srebrenica treba imati budućnost, sportski život i mjesta na kojima se ljudi okupljaju.
