Znanstvenici Instituta za neuroznanost Wu Tsaipokrenuli su Stanford Digital Brain Project s ciljem izrade prvog prediktivnog računalnog modela ljudskog mozga. Dosad neviđeni projekt okuplja stručnjake humanističkih i prirodnih znanosti, medicine i inženjerstva Sveučilišta Stanford koji će tijekom sljedećih pet godina surađivati kako bi stvorili velike, prilagođene skupove podataka o aktivnosti ljudskog mozga i koristili te podatke za obuku dosad najdetaljnijih i najtočnijih modela aktivnosti ljudskog mozga.
Ovaj pothvat koristi napredne AI modele obučene na golemim slikovnim podacima za kvantitativno predviđanje reakcija neuronskih krugova. To će, kažu, omogućiti provođenje tisuća virtualnih eksperimenata i simuliranje preciznih terapija prije njihove primjene na pacijentima. Digitalni blizanac služit će i za mapiranje ponašanja mreža zaduženih za pamćenje, jezik, emocije i donošenje odluka. Prikupljeni podaci, nadaju se na Stanfordu, pomoći će u otkrivanju skrivenih biomarkera za rano dijagnosticiranje depresije ili Parkinsonove bolesti, a platforma će, najavljuje se, biti besplatno dostupna znanstvenoj zajednici.
Virtualna Zemlja bez života kao model za egzoplanete
Astrobiolozi Sveučilišta Washington razvili su složenu simulaciju Zemljinih geokemijskih sustava kroz razdoblje od pet milijardi godina. Ovaj model precizno simulira kruženje kemikalija između jezgre, plašta, kore, površine i atmosfere, ali uz jedan ključan detalj – u potpunosti izostavlja utjecaj živih organizama. Virtualni planet, predstavljen u časopisu The Planetary Science Journal, uspješno je predvidio 19 ključnih svojstava, poput protoka topline kroz plašt.
Znanstvenicima će ovaj alat služiti kao geokemijska polazna točka za razlikovanje nastanjivih od stvarno nastanjenih svjetova. Ako atmosfera nekog stjenovitog egzoplaneta ne bude odgovarala ovom neživom modelu, to će biti snažan indikator prisutnosti života. Novi i poboljšani model također može pomoći u dizajnu budućih teleskopa za proučavanje udaljenih planeta, poput predloženog Opservatorija nastanjivih svjetova.
Elektroničke komponente uče kao ljudskimozak
Fizičari Sveučilišta u Würzburgu razvili su polimorfnu elektroničku komponentu koja uspješno simulira funkcije neurona i sinapsi. Njihov uređaj temelji se na sučelju dvaju izolacijskih oksida: lantanovog aluminata i stroncijevog titanata, gdje se stvara ultra tanki vodljivi dvodimenzionalni elektronski plin. Prolazak struje pomiče atome kisika i mijenja električni otpor, što omogućava “treniranje” komponente.Ovisno o načinu ožičenja, ovaj nanoskalni sklop može raditi kao tranzistor, memristor ili memkondenzator.
Jochen Thamm, think-design
Ova platforma, opisana u časopisu Nature Communications, posebna je po tome što se uz njenu pomoć mogu ostvariti vrlo različite funkcije koristeći isti materijalni sustav. To nas približava hardveru koji ne samo da računa, već može i izravno učiti unutar komponente i privremeno pohranjivati informacije, kažu njeni tvorci koji tehnologiju vide kao energetski učinkovit hardver za umjetnu inteligenciju i autonomne medicinske biosenzore.
Piezoelektrična četkica uništava plak
Stručnjaci Fakulteta i bolnice za stomatologiju Sveučilišta u Pekingu (PKUSS) razvili su inovativnu četkicu za zube koja se sama napaja i električnim nabojem uništava bakterije. Vlakna četkice izrađena su od pametne plastike poliviniliden-fluorida (PVDF) koja savijanjem tijekom mehaničkog pranja generira slabu mikrostruju. Taj električni naboj u kontaktu sa slinom i vodom potiče stvaranje reaktivnih oblika kisika (ROS) koji uništavaju stanične membrane bakterija odgovornih za karijes i parodontitis.
Y. Lu, Xuehui Zhang i sur.
U tromjesečnom kliničkom ispitivanju ova je metoda, opisana u časopisu Science Advances, uklonila više od 99 % plaka te smanjila upalu i krvarenje desni za 40 %.
Platforma za izradu društvenih mreža bez kodiranja
Istraživači MIT-a razvili su Social.Wiki, inovativni softverski okvir koji korisnicima omogućuje da sami kreiraju i uređuju aplikacije poput Wikipedije. Koristeći ugrađene AI alate, osobe bez programerskog iskustva mogu sad sami dizajnirati forume, aplikacije za upoznavanje ili mreže za dijeljenje slika, dok sustav automatski vodi računa o poslužiteljima i bazama podataka.
Temeljen na decentraliziranoj infrastrukturi Graffiti, sustav vraća vlasništvo nad podacima korisnicima, primjenjuje princip “pluralnog upravljanja” za moderaciju sadržaja te uključuje klijentsku zaštitu podataka od zlonamjernih aplikacija.
Fleksibilni dron otporan na sudare
Istraživači instituta ETH Zurich razvili su FlexiQuad, mekani kvadrokopter čiji se okvir kontrolirano deformira pri udaru u prepreke. Za razliku od klasičnih bespilotnih letjelica s krutim središnjim tijelom, ovaj dron ima prstenastu strukturu inspiriranu krilima kukaca. Okvir je dizajniran tako da se bočno savija i apsorbira energiju sudara, dok vertikalno ostaje krut kako bi omogućio stabilan prijenos sile rotora.
Unatoč svojoj mekoj strukturi, letjelica postiže brzine do 80 km/h i ubrzanja usporediva s krutim modelima, a primjenjivat će se u misijama spašavanja. Projekt je u međuvremenu nominiran za nagradu Spark, a strukturni dizajn prijavljen je za patent.
Robotski pas pokretan ljudskim moždanim stanicama
Australska biotehnološka tvrtka Cortical Labs je u suradnji s europskim Hondinim istraživačkim institutom uspješno povezala žive ljudske neurone s mehaničkim robotskim psom. Znanstvenici su, piše ScienceAlert, moždane stanice uzgojili izravno na silicijskom čipu s elektrodama, stvorivši tako biološko-digitalno sučelje za dvosmjernu električnu signalizaciju.
Cortical Labs
Kroz više od 4000 sati simulacija i testiranja 1300 kombinacija signala, prva velika optimizacija parametara omogućila je pretvaranje neuronske aktivnosti u svrhovito kretanje robota prema cilju na karti. Ovakvo bioračunarstvo troši tek djelić energije klasičnih procesora, a pruža visoku prilagodljivost u nepredvidivim okruženjima. Rad je nedavno predstavljen na konferenciji NeurIPS 2026 i može ga se proučiti platformi arXiv.
Kontrola kvazičestica za naprednu spintroniku
Istraživači Instituta Paul Scherrer (PSI) upotrijebili su rendgenski laser SwissFEL kako bi detaljno mapirali brzu interakciju kvazičestica u bakrovom oksidu.
Hiroki Ueda/Paul Scherrer Institute
Prateći magnetske valove magnone i vibracije rešetke fonone, oni su uočili da magnoni imaju iznenađujuće dug životni vijek. To će otkriće, objavljeno u časopisu Nature Communications, biti ključno za razvoj spintronike, tehnologije koja manipulira samo spinom elektrona dok oni miruju. Budući da nema fizičkog protoka struje kroz čip, potpuno se eliminiraju električni otpor i stvaranje otpadne topline, što pak otvara put novoj eri ultra-učinkovitih i brzih računala.
