Više od 3.000 tarantula, skrivenih u prljavim čarapama i raspoređenih u tri putna kofera, zaplijenjeno je na međunarodnom aerodromu u Limi, glavnom gradu Perua, tokom pokušaja njihovog krijumčarenja u Njemačku. Peruanske vlasti saopćile su da su u pokušaj ilegalnog transporta ovih paukova bila uključena trojica evropskih državljana, dvojica Nijemaca i jedan Poljak, koji su nakon otkrivanja pošiljke privedeni.
Prema informacijama Nacionalne službe za šumarstvo i divlje životinje Perua (SERFOR), neobična pošiljka otkrivena je tokom rutinske carinske kontrole na međunarodnom aerodromu Jorge Chávez.
Službenici su posumnjali da se u prtljagu nalazi nešto neuobičajeno kada su primijetili pokrete unutar kofera. Nakon detaljnijeg pregleda ustanovljeno je da se u čarapama nalaze hiljade živih tarantula različitih veličina i razvojnih stadija.
O slučaju su peruanske vlasti izvijestile u četvrtak, a informacije je prenijela francuska novinska agencija AFP.
Sumnju izazvali pokreti unutar kofera
Krijumčarenje je otkriveno zahvaljujući pažnji carinskih službenika koji su tokom redovne kontrole prtljaga uočili neobično pomjeranje sadržaja kofera. Kada su otvorili prtljag, pronašli su prljave čarape u kojima su bili skriveni paukovi, namijenjeni ilegalnom transportu iz Perua prema evropskom tržištu.
Cora Suarez, tehničarka za kontrolu divljih životinja pri peruanskoj službi SERFOR, opisala je trenutak otkrivanja neobične pošiljke.
„Primijetili smo da se neki od njih pomjeraju. Bilo je i malih i velikih“, izjavila je Suarez. Detaljnim pregledom utvrđeno je da se u tri kofera nalazi više od 3.000 tarantula.
Paukovi su potjecali iz nekoliko različitih područja Perua, zemlje poznate po izuzetno bogatoj biološkoj raznolikosti i velikom broju životinjskih vrsta koje žive u njenim tropskim šumama i drugim prirodnim staništima.
Među zaplijenjenim tarantulama bila su i jaja i tek izlegli paukovi
Posebno je zanimljivo da krijumčari nisu prevozili samo odrasle primjerke tarantula. Prema riječima Core Suarez, zaplijenjeni paukovi bili su u različitim fazama razvoja, od jaja i tek izleglih jedinki do potpuno odraslih tarantula.
To pokazuje da je pošiljka obuhvatala veliki broj primjeraka različite starosti, koji su bili namijenjeni transportu na hiljade kilometara udaljeno evropsko tržište.
Peruanske vlasti nisu precizirale koliko je tarantula pripadalo pojedinim vrstama niti jesu li sve zaplijenjene jedinke bile obuhvaćene istim režimom zaštite. Međutim, sama količina zaplijenjenih životinja ukazuje na razmjere pokušaja krijumčarenja.
Jedna tarantula u Evropi može koštati 500 eura
Iza neobičnog pokušaja krijumčarenja krije se potencijalno izuzetno unosan posao. Prema procjeni peruanskih stručnjaka, pojedina tarantula na evropskom tržištu može postići cijenu od približno 500 eura, odnosno oko 560 američkih dolara.
Cora Suarez navela je da bi, uz takvu prodajnu cijenu, ukupna potencijalna vrijednost zaplijenjene pošiljke mogla dosegnuti čak 1,5 miliona eura.
To znači da bi krijumčari samo jednim putovanjem, u slučaju uspješne prodaje svih životinja po procijenjenoj cijeni, mogli ostvariti prihod koji se mjeri milionima.
Ipak, riječ je o procijenjenoj tržišnoj vrijednosti, a ne o potvrđenom iznosu za koji su životinje već bile prodate ili ugovorene. Visoka vrijednost pojedinih egzotičnih životinja na međunarodnom tržištu jedan je od razloga zbog kojih ilegalna trgovina divljim vrstama predstavlja izuzetno unosnu kriminalnu djelatnost.
Dvojica Nijemaca i Poljak privedeni zbog sumnje na krijumčarenje
Nakon što je otkrivena skrivena pošiljka, peruanske vlasti poduzele su mjere protiv trojice evropskih državljana koji su prevozili koferе. Riječ je o dvojici državljana Njemačke i jednom državljaninu Poljske, koji su, prema informacijama SERFOR-a, pokušali iznijeti tarantule iz Perua i transportovati ih u Njemačku.
Osumnjičene su priveli pripadnici policijskih jedinica specijalizovanih za krivična djela protiv okoliša.
Iz peruanske Nacionalne službe za šumarstvo i divlje životinje saopćeno je da će se protiv njih voditi krivični postupak zbog sumnje na nezakonitu trgovinu divljim životinjama.
Nisu objavljeni dodatni detalji o identitetu privedenih osoba niti o tome jesu li životinje bile namijenjene određenim kupcima u Njemačkoj ili daljnjoj distribuciji u drugim evropskim državama.
Ilegalna trgovina divljim životinjama godišnje donosi milijarde dolara
Zapljena u Limi još jednom je skrenula pažnju na razmjere međunarodne trgovine divljim životinjama, koja predstavlja ozbiljan problem za zaštitu prirode i očuvanje ugroženih vrsta. Prema podacima međunarodne policijske organizacije Interpol, ilegalna trgovina divljim životinjama i proizvodima koji potječu od njih izuzetno je unosna kriminalna djelatnost, čija se godišnja vrijednost na globalnom nivou procjenjuje na približno 20 milijardi američkih dolara.
Takva trgovina obuhvata različite životinjske vrste i proizvode životinjskog porijekla, a krijumčarske mreže često iskorištavaju veliku potražnju za egzotičnim životinjama na međunarodnom tržištu. Osim što omogućava ostvarivanje velike nezakonite zarade, ova vrsta kriminala ima i ozbiljne posljedice po prirodne ekosisteme.
Hvatanje i iznošenje životinja iz njihovih prirodnih staništa može dovesti do smanjenja populacija pojedinih vrsta, narušavanja ekološke ravnoteže i dodatnog ugrožavanja biološke raznolikosti.
Ilegalna trgovina divljim životinjama zbog toga se ubraja među značajne uzroke globalnog gubitka biodiverziteta.
Zapljena koja pokazuje razmjere krijumčarenja egzotičnih životinja
Slučaj otkriven na aerodromu Jorge Chávez u Limi posebno se izdvaja zbog broja zaplijenjenih životinja i načina na koji su bile skrivene.
Više od 3.000 tarantula, među kojima su se nalazila jaja, tek izlegli paukovi i odrasle jedinke, bilo je raspoređeno u prljavim čarapama unutar samo tri kofera.
Da carinski službenici nisu primijetili neobične pokrete u prtljagu, pošiljka je mogla nastaviti put prema Njemačkoj, gdje bi njena potencijalna tržišna vrijednost, prema procjenama peruanskih vlasti, iznosila oko 1,5 miliona eura.
Troje osumnjičenih evropskih državljana sada se suočava s krivičnim postupkom, dok zapljena predstavlja još jedan primjer načina na koji međunarodna potražnja za egzotičnim životinjama podstiče ilegalno iskorištavanje divljih vrsta.
