Fotografija tehnoloških milijardera iz Silicijske doline s inauguracije Donalda Trumpa, na kojoj Elon Musk, Jeff Bezos i Mark Zuckerberg sjede jedan pored drugog u prvom redu, danas izgleda poput spiska potencijalnih meta demokratskog Kongresa odlučnog da milijarderima oteža poslovanje, opisuje Blake Montgomery za The Guardian.
Ta fotografija tada je simbolizirala pokoravanje najbogatijih ljudi svijeta jednom od najmoćnijih političkih lidera, odnosno svojevrsni savez izuzetno bogatih i politički utjecajnih pojedinaca.
Iako su već posjedovali ogromna bogatstva, tehnološki magnati iz Silicijske doline vjerovali su da će im javno približavanje desničarskom pokretu MAGA donijeti još veće finansijske koristi. To se i dogodilo.
Tokom nekoliko godina, dok se činilo da će Trump trajno zadržati presudan politički utjecaj, a širenje umjetne inteligencije nastaviti nezaustavljivim tempom, njihova bogatstva rasla su do gotovo nezamislivih iznosa. Bogatstvo Elona Muska premašilo je bilion dolara.
Pobjeda demokrata mijenja politički odnos snaga
Međutim, nakon međuizbora održanih u utorak, potpuno oslanjanje na pokret MAGA sve više izgleda kao rizična politička odluka.
Demokrati su preuzeli kontrolu nad američkim Kongresom, osvojivši mjesta koja su prethodnih godina smatrana sigurnim za republikance.
Demokratski kandidati ostvarili su uspjehe i na izborima za guvernere širom zemlje, uključujući tradicionalno republikanske savezne države poput Teksasa.
Birači zabrinuti zbog korupcije izrazili su nezadovoljstvo pokušajima bogatih tehnoloških poduzetnika da oblikuju političko okruženje prema vlastitim interesima.
Prema ocjeni autora, protivljenje utjecaju tehnoloških milijardera doprinijelo je jačanju podrške demokratima i slabljenju republikanaca.
Nezadovoljstvo tehnološkim oligarsima, ubrzanim razvojem umjetne inteligencije, izgradnjom podatkovnih centara i korištenjem nadzornih kamera kompanije Flock također je utjecalo na raspoloženje birača.
“Birači su odbacili republikance dijelom zato što su ih kupili milijarderi iz sektora umjetne inteligencije. Demokrati ih moraju pozvati na odgovornost, umjesto da prihvataju njihove čekove”, napisao je demokratski kongresmen iz Teksasa Greg Casar.
Demokratski senator iz Georgije Jon Ossoff, koji je osvojio novi mandat, u pobjedničkom govoru osvrnuo se na odnos prema tehnološkoj industriji.
“Magnati Silicijske doline grade bunkere za sebe i upozoravaju da umjetna inteligencija koju stvaraju predstavlja rizik od izumiranja čovječanstva”, rekao je Ossoff.
Obećao je i da će velike tehnološke kompanije staviti pod kontrolu.
Još oštriji bio je demokratski senator iz Massachusettsa Ed Markey, koji je u utorak navečer na društvenoj mreži X poručio: “Morat će zasaditi nove šume zbog svih sudskih poziva koje ćemo štampati.”
Tehnološke kompanije suočavaju se s mogućim istragama i ograničenjima
Demokrati su najavili kongresne istrage protiv tehnoloških kompanija, ali i mogućnost privremene zabrane izgradnje novih podatkovnih centara, što bi moglo otežati poslovanje kompanijama koje razvijaju umjetnu inteligenciju.
Tokom protekle godine vodeće kompanije u sektoru umjetne inteligencije intenzivno su se takmičile u kupovini i izgradnji velikih podatkovnih centara.
Riječ je o objektima koji zahtijevaju ogromne količine energije i drugih resursa, a opremljeni su velikim brojem poluprovodničkih čipova neophodnih za sve veće potrebe računarske obrade podataka.
Takvi projekti izazivaju značajno protivljenje dijela američke javnosti.
Demokrati su tokom izbornih kampanja obećavali ograničenja izgradnje velikih podatkovnih centara, a pojedini kandidati za guvernere upravo su na tim obećanjima gradili svoju političku platformu.
Gina Hinojosa iz Teksasa, Amy Acton iz Ohija i Keisha Lance Bottoms iz Georgije među političarkama su koje su obećale privremenu obustavu izgradnje takvih objekata.
Istovremeno, najavljene su i istrage protiv velikih tehnoloških kompanija.
Kompanijama Nvidia i Amazon već su upućeni zahtjevi za očuvanje dokumentacije koja bi mogla biti korištena u budućim istragama.
Tehnološka industrija našla se u središtu kritika tokom međuizborne kampanje, a nezadovoljni građani očekuju konkretne mjere protiv kompanija i njihovih vlasnika.
Elon Musk među glavnim potencijalnim metama demokrata
Elon Musk mogao bi postati jedna od najistaknutijih meta novih kongresnih istraga, s obzirom na njegove bliske veze s Trumpovom administracijom i status najbogatijeg čovjeka na svijetu.
Demokrati bi mogli istraživati njegov angažman u okviru Odjela za efikasnost vlade (DOGE), koji je učestvovao u velikim rezovima unutar američke administracije, uključujući slabljenje Agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Za demokrate koji su preuzeli kontrolu nad Kongresom takva istraga mogla bi predstavljati politički značajnu priliku za javno preispitivanje djelovanja Trumpove administracije.
Musk je tokom izborne noći pretrpio značajan politički neuspjeh.
Najbogatiji čovjek svijeta izdvojio je 450 miliona dolara za podršku republikanskim kandidatima, a najveći dio njegove podrške bio je usmjeren prema Kenu Paxtonu u Teksasu.
Međutim, Paxton je izgubio izbore velikom razlikom, dok Muskova finansijska podrška republikancima nije donijela očekivane rezultate.
Musk se nije oglašavao približno osam sati dok su pristizali izborni rezultati, koji su pokazivali sve nepovoljniji ishod za politički pokret koji je podržavao.
U međuvremenu je obrisao objavu s društvene mreže X u kojoj je na dan izbora poručio: “Glasajte za republikance danas!”
Do srijede ujutro direktor SpaceX-a već je govorio o mogućnosti premještanja podatkovnih centara izvan Zemlje.
“Podatkovni centri u svemiru sada izgledaju prilično dobro”, napisao je Musk.
Pod lupom bi se mogli naći SpaceX i xAI
Muskovi poslovni planovi također bi mogli postati predmet političkog i regulatornog preispitivanja.
Demokrati bi mogli istražiti ili pokušati poništiti višemilijardersko spajanje kompanije SpaceX i Muskove kompanije za razvoj umjetne inteligencije xAI.
Kompanija xAI razvila je chatbot Grok, koji je izazvao kontroverze zbog generisanja antisemitskog sadržaja, uključujući veličanje nacizma, kao i zbog mogućnosti stvaranja seksualiziranih slika bez pristanka osoba koje su na njima prikazane.
Pored toga, xAI ima ugovor vrijedan 200 miliona dolara s američkom vojskom, što bi također moglo privući pažnju demokratskih zakonodavaca.
Zuckerberg bi se ponovo mogao suočiti s kongresnim istragama
Izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg mogao bi se ponovo naći pred američkim zakonodavcima, kao što je to bio slučaj više puta krajem 2010-ih godina.
Zuckerberg je tokom Trumpovog drugog predsjedničkog mandata napravio vidljiv politički zaokret udesno.
Posjetio je Trumpovo imanje Mar-a-Lago kako bi mu predstavio Metine pametne naočale opremljene kamerama, a njegova kompanija ukinula je i program raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI), u vrijeme kada je Trumpova administracija provodila mjere protiv takvih inicijativa.
Zuckerberg, koji se već suočava sa značajnim negativnim stavovima dijela američke javnosti, sada bi mogao pokazati koliko su njegove političke i društvene pozicije dugoročno dosljedne.
Autor teksta postavlja pitanje jesu li njegova interesovanja, poput brazilskog jiu-jitsua i mješovitih borilačkih vještina, bila autentična ili su predstavljala način približavanja utjecajnim voditeljima podcasta iz takozvane manosfere, internetskog prostora povezanog s određenim oblicima muškog identiteta i društvenog aktivizma.
Moguće je i da će Zuckerberg pokušati obnoviti raniji liberalniji javni imidž, kakav je imao prije desetak godina, kada je, između ostalog, osnovao neprofitnu organizaciju koja se zalagala za prava imigranata.
Sam Altman pokušava naglasiti važnost kontrole umjetne inteligencije
U međuvremenu, izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman, koji je također boravio na Trumpovom imanju Mar-a-Lago, počeo je javno naglašavati potrebu za kontrolom razvoja umjetne inteligencije.
Njegova objava na društvenim mrežama u utorak navečer podsjećala je na političke poruke progresivnog senatora Bernieja Sandersa.
“Ljudi ne bi trebali prepustiti kontrolu nad budućnošću superinteligenciji, a taj zahtjev bi u konačnici trebao ograničavati napredak umjetne inteligencije”, napisao je Altman.
Pozivanjem na regulaciju koja u središte stavlja ljudske interese, Altman je, prema ocjeni autora, pokušao napraviti otklon od Trumpovog pristupa koji favorizira široku slobodu razvoja umjetne inteligencije.
Trump je posljednjih mjeseci također nastojao predstaviti umjetnu inteligenciju kroz koncept “superinteligencije”.
Mogu li tehnološki milijarderi obnoviti povjerenje javnosti?
Ipak, tehnološki milijarderi iz Silicijske doline teško će preko noći obnoviti svoj javni imidž nakon godina političkog približavanja centrima moći.
Pitanja pristupačnosti osnovnih životnih potreba i korupcije postala su ključne teme američke političke rasprave, dok najbogatiji predstavnici tehnološke industrije imaju malo odgovora na probleme koji svakodnevno pogađaju građane.
Prema ocjeni autora, veliki dio američke javnosti tehnološke milijardere doživljava kao simbole ekstremne ekonomske nejednakosti i političkog sistema u kojem novac omogućava pristup moći.
U takvim okolnostima nameće se pitanje: Šta milijarderi mogu ponuditi građanima koji su sve nezadovoljniji rastućim cijenama i troškovima života?
