Birali smo i izabrali. Dok se rezultati još zbrajaju, jasno je da slijedi partija šaha. Kako formirati vlast? Ko bi mogao pogaziti riječ, a ko će braniti principe iz pozicije opozicije? Šta su nam pokazali Opći izbori? Gosti emisije Plenum su: Sead Turčalo, Pavle Mijović i Srđan Puhalo.
Turčalo: Politički procesi odvijat će se manje-više identično kao prethodne četiri godine
Rezultati izbora neće nužno donijeti značajniju promjenu načina na koji funkcioniše vlast u Bosni i Hercegovini, a politički procesi u naredne četiri godine mogli bi se odvijati slično kao i do sada, ocijenio je dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo.
Komentarišući rezultate izbora za članove Predsjedništva BiH, Turčalo je kazao da dosadašnja praksa pokazuje da članovi Predsjedništva koji istovremeno nisu lideri političkih stranaka uglavnom ne odlučuju samostalno.
„Svjesni smo itekako da članovi Predsjedništva koji nisu istovremeno šefovi političkih partija uglavnom ne odlučuju samostalno, već implementiraju ono što partijski lideri žele da vide.“
Smatra da je konferencija za medije Milorada Dodika nakon izbora već nagovijestila kakav bi mogao biti naredni četverogodišnji period.
„Očekuju nas četiri godine iscrpljivanja. Sve ono što se pričalo o nekom evropskom, da ne kažem euroatlantskom putu, ostat će na nivou toga da ćemo vjerovatno govoriti kako smo dobili zeleno svjetlo ili kako su otvoreni pregovori.“
Prema njegovoj procjeni, politički procesi mogli bi ostati veoma slični onima iz prethodnog mandata.
„Suštinski ćemo imati neku vrstu déjà vua, u kojem će vrlo vjerovatno Trojka biti promijenjena sa neke druge dvije ili tri političke partije sa sjedištem u Sarajevu, ali će se cjelokupan politički proces odvijati na manje-više identičan način kako smo ga gledali u prethodne četiri godine.“
Govoreći o položaju OHR-a, Turčalo je ocijenio da je Ured visokog predstavnika doveden u stanje u kojem postoji, ali nema mogućnost suštinskog djelovanja.
„Ured visokog predstavnika je u nekom procesu eutanazije. Živ je, ali bez mogućnosti suštinskog djelovanja. Bilo kakvo računanje na intervenciju OHR-a, oslanjanje na Ured visokog predstavnika, nešto je što bi bilo najpogrešniji mogući pristup bilo koje politike u BiH.“
Osvrnuo se i na način političkog djelovanja Milorada Dodika.
„Milorad Dodik aktivno vodi politiku tako da se svi bave temama koje on otvara, dok on suštinski određuje odnose. On je neko ko vodi politiku, većini drugih politika se dešava.“
Kada je riječ o formiranju vlasti, Turčalo ne očekuje programsku koaliciju sa jasno utvrđenim ciljevima.
„Neku cjelokupnu programsku koaliciju zaista ne očekujem, jer nismo navikli na to da imamo programske koalicije sa jasnim ciljevima.“
Na državnom nivou SNSD i HDZ vidi kao sigurne učesnike u vlasti, dok ostaje pitanje kako će se grupisati stranke sa sjedištem u Sarajevu.
„Veliko je pitanje da li ćemo dobiti neku opciju velike koalicije SDA i SDP-a, uprkos činjenici da je, pogotovo od strane SDP-a, to odbacivano. Za Stranku za BiH ipak očekujem da bi mogla na federalnom nivou, pogotovo u nekim konturama, biti kingmaker i da ovo može na jedan vrlo pametan način iskoristiti.“
Mijović: Šest od deset građana nema apsolutno nikakvu volju da sudjeluje u političkom životu
Izbori su pokazali izraženu političku apatiju građana, ali i nastavak dominacije etabliranih političkih stranaka, ocijenio je Pavle Mijović, profesor filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA), govoreći o rezultatima izbora, sastavu Predsjedništva BiH, poziciji SNSD-a i Milorada Dodika te mogućim političkim kombinacijama nakon izbora.
Mijović je kazao da posebno zabrinjava podatak o slaboj izlaznosti, koju vidi kao pokazatelj šire političke apatije, posebno među mlađim generacijama.
„Izbori su pokazali u principu da od naših deset građana, šest građana nema apsolutno nikakvu volju da sudjeluju u političkom životu svake četiri godine. Glasačka abstinencija stvarno pokazuje jednu generalnu, političku apatiju, klimu, mlade generacije“, rekao je Mijović.
Govoreći o očekivanjima da bi mlađe generacije, uključujući one rođene nakon Dejtonskog sporazuma i generaciju Z, mogle donijeti promjene, Mijović je ocijenio da se na ovim izborima ipak potvrdio obrazac političkog udruživanja koji je u Bosni i Hercegovini prisutan decenijama.
Prema njegovim riječima, izborna kampanja bila je specifična, uz mnogo političkog sadržaja i, posebno na društvenim mrežama, veliki broj nereguliranih poruka. Ocijenio je da je kampanja u određenoj mjeri odbila građane, ali da se u konačnici „ništa u principu nije dramatski dogodilo“.
Mijović smatra da su etablirane stranke ponovo uspjele konsolidirati svoje pozicije. Istovremeno je ukazao na promjene u odnosima snaga među pojedinim strankama, navodeći da su Narod i pravda i Naša stranka doživjele svojevrsni zastoj, dok je dio prostora, prema njegovoj ocjeni, preuzela Stranka za BiH.
Govoreći o novom sazivu Predsjedništva BiH, Mijović je istakao da to tijelo ne posmatra prvenstveno kroz etničku pripadnost njegovih članova, već kao kolektivni organ koji bi trebao usaglašavati različite političke stavove.
„Predsjedništvo doživljavam kao kolektivno tijelo koje bi trebalo da sintetizira sve različite pozicije koje postoje u društvu i poroditi jednu minimalnu poziciju s kojima bi mogli nastupati i predstavljati ovu zemlju“, kazao je.
Mijović smatra da će saradnja među članovima Predsjedništva biti izazovna, s obzirom na njihove različite političke pozicije i karaktere. Posebno je govorio o mogućnosti da nova članica Predsjedništva doprinese uspostavljanju komunikacije među članovima.
„Gospođa Filipović u principu smatra da bi Predsjedništvo trebalo nastupati zajednički i poroditi te neke zajedničke ciljeve“, rekao je Mijović.
Kao moguće područje zajedničkog djelovanja naveo je vanjskopolitičke ciljeve, uključujući euroatlantske integracije, uz ocjenu da će stvarni kapacitet za takvu saradnju tek biti vidljiv.
Dio razgovora odnosio se i na rezultate SNSD-a i političku poziciju Milorada Dodika. Mijović je ocijenio da SNSD ima veoma snažan izborni rezultat, ali je istovremeno ukazao i na rezultate SDA i HDZ-a.
„Konkretno, da, SNSD stvarno ima jako jak rezultati“, rekao je Mijović.
Govoreći o Dodiku, Mijović ga je opisao kao političara izrazite političke energije i pragmatizma. Kazao je da je tokom višedecenijske karijere prolazio kroz različite političke faze, od pomirljivih do izrazito konfliktnih, te da je njegova politička snaga faktor koji će morati uzimati u obzir i potencijalni koalicijski partneri.
„SNSD može biti dio problema, ali u određenom mjeru dio rješenja. Njihovi koalicijski partneri moraju naći neku logiku da se smanji taj jedan veliki politički potencijal i energiju gospodina Dodika“, kazao je.
Mijović je Dodika opisao i kao nekonvencionalnog političkog aktera koji je, prema njegovoj ocjeni, razumio savremenu političku dinamiku i načine djelovanja kroz lobiranje i promjenjive odnose prema međunarodnim akterima.
„On je izrazito jak, politički lider, sigurno će uvjetovati, no on je također i politički pragmatičar“, rekao je Mijović.
Govoreći o formiranju vlasti nakon izbora, Mijović je ocijenio da će političke kombinacije zavisiti od rezultata na različitim nivoima vlasti, uključujući domove naroda i kantonalne strukture. Kao jednu od mogućih važnih uloga izdvojio je Stranku za BiH.
Mijović je zaključio da bi bilo poželjno da različiti nivoi vlasti usklade svoje djelovanje i politike, iako je svjestan da je zbog složenosti političkog sistema takav cilj teško ostvariti.
„Bilo bi dobro kada bi svi nivoi vlasti uspjeli harmonizirati na neki način svoje postupanje, svoje politike i malo ljude usmjeriti prema nekim boljim društvenim dinamikama. Ne znam da li je to realno za očekivati, ali sanjamo nešto tako“, poručio je Mijović.
Puhalo: U RS-u stanje je redovno – ko je na vlasti, ostaje na vlasti
Psiholog i politički analitičar Srđan Puhalo, komentarišući rezultate izbora u Bosni i Hercegovini, kazao je da u Republici Srpskoj nije došlo do značajnijih političkih promjena.
„Što se tiče Republike Srpske, stanje je redovno. Ko je na vlasti, ostaje na vlasti. Ko je u opoziciji, ostaće najvjerovatnije u opoziciji“, rekao je Puhalo.
Izdvojio je, kako kaže, dva pobjednika izbora u Bosni i Hercegovini. „Prvi su oni koji su navijali, lobirali i realizovali ove mašine za glasanje, što se pokazalo, čini mi se, kao vrlo dobra stvar. Na kraju krajeva, mrtvi su ostali negdje po grobljima i sad ne možemo njih optuživati da mijenjaju volju živih građana, odnosno glasača u Bosni i Hercegovini“, kazao je.
Kao drugog pobjednika označio je Milorada Dodika. „Drugi pobjednik je Milorad Dodik, koji se nije ni kandidovao, a koji je prosto pokazao ko je glavni baja, ne samo u Republici Srpskoj nego i u Bosni i Hercegovini“, rekao je Puhalo.
Dodao je da će biti interesantno pratiti Dodikovu političku ulogu u narednom periodu. „Bit će vrlo interesantno vidjeti da li će biti pomilovan i da li će te neke spekulacije koje sada slušamo, da bi on mogao biti premijer Republike Srpske, biti ostvarene, što bi bila još jedna njegova pobjeda“, naveo je.
Govoreći o političkim promjenama, Puhalo je ukazao na razliku između Federacije BiH i Republike Srpske. „Ono što mi je također vrlo važno jeste da smo vidjeli da u Federaciji dolazi do promjene vlasti. Ako su ljudi nezadovoljni, mijenja se vlast i to nije prvi put, to ide godinama“, rekao je.
S druge strane, smatra da u Republici Srpskoj i među hrvatskim političkim predstavnicima postoji znatno stabilnija struktura vlasti.
„U Republici Srpskoj, odnosno među Hrvatima, imamo jedno zabetonirano stanje gdje su SNSD i njihovi koalicioni partneri i HDZ ti koji su nesmjenjivi“, kazao je Puhalo.
Prema njegovim riječima, takva situacija otvara pitanje funkcionisanja demokratije. „To nameće jedno jednostavno pitanje – o kakvoj mi onda demokratiji govorimo ako imamo političke partije koje vladaju već 20, skoro 30 godina? To je za mene dilema svih dilema“, istakao je.
Govoreći o SDS-u, ocijenio je da ta stranka prolazi kroz ozbiljnu političku krizu. „Na kraju imamo, čini mi se, početak kraja SDS-a, koji kao jedna dinosaurus stranka polako izumire i u Republici Srpskoj“, rekao je.
Komentarišući izlaznost na izbore, Puhalo je kazao da se građani svake dvije godine pozivaju da izađu na izbore i pokušaju nešto promijeniti.
„Mi svake dvije godine imamo izbore, svake dvije godine ubjeđujemo druge da trebaju izlaziti. Shvatam one koji ne izlaze na izbore i neće da uvedu nešto novo zato što im je veoma dobro i vjerovatno to neće da mijenjaju, ali nije mi jasno zašto neko u Bosni i Hercegovini neće da izađe da to krene nabolje, jer mi smo daleko od Švajcarske“, kazao je.
Ipak, upozorio je da sama promjena vlasti ne mora nužno donijeti promjene. „Kad vi izaberete nekoga novog, ne desi se ništa novo“, rekao je Puhalo.
Govoreći o strankama Trojke, kazao je da njihov položaj treba posmatrati i kroz koalicione odnose sa SNSD-om i HDZ-om.
„Ja hoću malo da odbranim ovu Trojku koja je bila na vlasti iz prostog razloga – kad vi napravite koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om, što je negdje sasvim logična koalicija na nivou Bosne i Hercegovine, oni vas uhvate i zajedno sa njima provlače vas kroz to blato i uprljaju vas, htjeli vi to ili ne“, rekao je.
Dodao je da se vlast na državnom nivou dijeli sa koalicionim partnerima, što ograničava mogućnost samostalnog djelovanja. „Niste samo vi Bosna, vi je dijelite sa još dvoje koalicionih partnera i onda je veoma teško glumiti principijelnost“, naveo je.
Puhalo smatra da SNSD i HDZ raspolažu mehanizmima kojima mogu usporavati određene političke procese.
„Realno, Milorad Dodik ima sve mehanizme da koči procese koje želi Bosna i Hercegovina, i HDZ, i oni to vrlo pametno i mudro rade na štetu građana Bosne i Hercegovine, zastupajući, kako oni kažu, interese Srba, odnosno Hrvata i Republike Srpske“, kazao je.
Osvrnuo se i na odnos domaćih političara prema međunarodnoj zajednici. „Sve to podrazumijeva da se mi možemo dogovarati, a ne da nam stranci uređuju državu, što je divno čuti, ali bojim se da nije iskreno“, rekao je.
Govoreći o dijaspori, ocijenio je da je njeno interesovanje za izbore manje nego ranije. „Prije dvije ili četiri godine mnogo se truda ulagalo da se animira dijaspora, da njihovi glasovi nešto donesu. Ove godine dijaspora je prosto prespavala te izbore i sve više će ih prespavati, zato što ovi stari umiru, a mlade ne interesuje“, naveo je.
Dodao je da mlađe generacije koje žive izvan BiH sve više pažnje usmjeravaju na zemlje u kojima žive. „Vjerovatno ih Bosna i Hercegovina neće interesovati. Interesuju ih Njemačka, Slovenija, Švajcarska, Francuska, već gdje su“, rekao je.
Prema njegovim riječima, političko ponašanje građana ne može se objasniti samo jednim faktorom. „Mi ne možemo sve svesti na jedan uzrok i sve objasniti. To je splet više faktora koji utiču na naše ljude“, kazao je.
Puhalo smatra da Bosni i Hercegovini nedostaje vidljiv politički uspjeh koji bi građanima dao razlog da podrže određenu vlast.
„Ono što nama danas fali u Bosni i Hercegovini jeste uspjeh. Nama treba uspjeh. Da dobijemo vlast za koju se vrijedi boriti da ostane, a ne samo da je promijenite zato što ste nezadovoljni“, istakao je.
Komentarišući izjave u kojima se spominje američki predsjednik Donald Trump, Puhalo je kazao da se njegovo ime često koristi u domaćem političkom diskursu.
„Ja mislim da Milorad, kada ode i na slavu u neko selo ili na otvaranje crkve, mora spomenuti Trumpa zato što neko radi press clipping i nosi u Ameriku da kaže kako mi njega volimo i kako samo o njemu mislimo i sve nade polažemo u njega“, rekao je.
Dodao je da nije siguran koliko američki predsjednik uopšte prati političke prilike u Bosni i Hercegovini.
„Nisam siguran da Trump uopšte zna za nas, šta mi radimo, kako se ovdje živi, kakva je država i šta je Bosna i Hercegovina“, kazao je.
Govoreći o političkom predstavljanju Hrvata u BiH, Puhalo je kazao da očekuje promjenu tema koje će biti u fokusu političkih zahtjeva. „Meni je sada najveća dilema kako će Hrvati u Bosni i Hercegovini živjeti bez mantre da su preglasani i da nemaju svog člana Predsjedništva. Zamislite, to smo svaki dan slušali kao papagaji, a sada će najednom to nestati jer imaju legitimnu predstavnicu“, rekao je.
Prema njegovom mišljenju, u prvi plan bi sada mogli doći drugi politički zahtjevi. „Sada će izborni zakon, odnosno traženje svog entiteta, doći u prvi plan“, naveo je.
Puhalo je kazao i da ne očekuje značajniju medijatorsku ulogu nove članice Predsjedništva. „Ja ne vidim tu bilo kakvu medijatorsku ulogu, da će ona biti neki glas razuma. Ona će biti veoma dobar saveznik gospođe Cvijanović“, rekao je.
Na pitanje hoće li taj politički odnos ostati netaknut, odgovorio je: „Koliko su Čović i Dodik dobri, toliko će i njih dvije biti dobre.“
Na kraju se osvrnuo i na činjenicu da su dvije žene u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. „Da ne zaboravimo tu gender komponentu. Napokon imamo dvije žene na čelu države, pa ćemo vidjeti da li je to kvalitet neke nove ženske politike koja se rađa u Bosni i Hercegovini“, zaključio je Puhalo.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.
Plenum
Sead Turčalo
Pavle Mijović
Srđan Puhalo
Opći izbori 2026.
[post_publish_update_datetime]
