Geoffrey Hinton, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, napravio je 1980-ih godina veliki profesionalni zaokret. Napustio je dobro finansiranu poziciju na Carnegie Mellon Universityju kako bi se posvetio tada slabo istraženom području mašinskog učenja na University of Toronto.
Četiri decenije kasnije, Hinton i istraživanja koja je pokrenuo pomogli su postaviti temelje načina na koji funkcionišu savremeni sistemi umjetne inteligencije, ali su istovremeno promijenili i lice kanadskog grada.
Silicijska dolina i dalje je srce globalne tehnološke industrije, ali je oko Hintona u Torontu izgrađen snažan ekosistem umjetne inteligencije.
Tehnološki divovi poput Googlea, Nvidije, Mete i Microsofta, zajedno s brojnim startupima, otvorili su urede i istraživačke laboratorije na svega nekoliko kilometara od University of Toronto. Čak i kompanije koje nisu iz tehnološkog sektora sve više gledaju prema gradu zbog njegove stručnosti u oblasti umjetne inteligencije. Farmaceutska kompanija Sanofi tako je ove godine najavila ulaganje od gotovo 300 miliona dolara u Centar izvrsnosti za umjetnu inteligenciju u Torontu.
Toronto se sada može pohvaliti trećim najboljim tržištem tehnoloških talenata na svijetu, ispred New Yorka, a iza San Francisca i Seattlea, prema godišnjoj analizi kompanije za komercijalne nekretnine CBRE.
Veliku ulogu u tome imaju obrazovne institucije poput University of Toronto i javno privatni istraživački instituti poput Vector Institutea. Hinton je bio jedan od suosnivača Vector Institutea, koji je osnovan s ciljem da pomogne u primjeni i komercijalizaciji istraživanja iz oblasti umjetne inteligencije.
„Imao sam sreće jer je prije 20 godina vrlo malo ljudi radilo na ovome, pa su u Toronto dolazili pametni mladi studenti… i sada su se pretvorili u cijelu generaciju lidera umjetne inteligencije“, rekao je Hinton za CNN tokom intervjua u Torontu.
Kanadski premijer Mark Carney sada želi dodatno ojačati lokalni ekosistem umjetne inteligencije kroz nacionalnu strategiju koja uključuje više od dvije milijarde dolara ulaganja u istraživanje, obrazovanje i širu primjenu umjetne inteligencije, kao i nove mjere usmjerene na sigurnost.
Toronto jača u trenutku trgovinskih tenzija sa SAD-om
Rastući značaj Toronta kao centra za umjetnu inteligenciju dolazi u trenutku pogoršanja trgovinskih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.
Posljednjih mjeseci odnosi između dvije zemlje dodatno su se zaoštrili, dok kanadske vlasti pokušavaju zaštititi domaću industriju. To bi mogao biti još jedan razlog zbog kojeg su ulaganja u domaću tehnološku industriju važna za Kanadu.
„Mislim da si ne možemo priuštiti da Kanada dobije svu tu tehnologiju iz SAD-a ili Kine“, rekao je Hinton.
„Svidjelo nam se ovdje“
Među novom generacijom lidera umjetne inteligencije u Torontu nalazi se Nick Frosst. Studirao je kod Hintona na University of Toronto, a 2017. godine bio je jedan od prvih zaposlenika u Hintonovom Googleovom laboratoriju za umjetnu inteligenciju u Torontu.
Frosst je kasnije suosnovao kompaniju za umjetnu inteligenciju Cohere, čija se vrijednost procjenjuje na oko sedam milijardi dolara.
Za razliku od mnogih tehnoloških preduzetnika koji se sele u Silicijsku dolinu, Frosst je odlučio ostati u Torontu iz jednostavnog razloga, voli živjeti u tom gradu.
„Postoji sjajan tehnološki ekosistem, postoji i sjajna umjetnička zajednica, postoji i sjajna akademska zajednica, postoji i sjajna poslovna zajednica“, rekao je Frosst, koji je također frontmen indie rock benda Good Kid iz Toronta.
Mnogi drugi osnivači tehnoloških kompanija u gradu osjećaju se slično.
Gennady Pekhimenko, koji je prošle godine prodao svoj startup CentML kompaniji Nvidia, a sada je viši direktor za AI softver u toj kompaniji, smatra da međunarodna gastronomska scena Toronta pomaže u privlačenju stručnjaka iz drugih dijelova svijeta.
Tomi Poutanen, osnivač i izvršni direktor kompanije Signal 1, koja razvija rješenja zasnovana na umjetnoj inteligenciji za zdravstveni sektor, istakao je prednosti kanadskog zdravstvenog sistema i poznatog torontskog područja Hospital Row, gdje se nalazi veliki broj medicinskih ustanova.
Hinton je također istakao da Kanada, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država pod administracijom Donalda Trumpa, ima otvoreniji pristup imigraciji, na koju se tehnološke kompanije dugo oslanjaju kao izvor stručne radne snage.
Jedan od prvih zaposlenika Pekimenka u CentML-u bio je Amazonov inženjer koji nije mogao obnoviti svoju H1 B vizu za boravak u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, mogao je dobiti kanadsku radnu dozvolu.
Prijateljskija imigraciona politika olakšava privlačenje međunarodnih stručnjaka koji razmišljaju globalno i mogu pomoći kompanijama da razvijaju proizvode namijenjene svjetskom tržištu, rekao je Jordan Jacobs, generalni direktor investicione kompanije Radical Ventures.
Toronto također ima koristi od blizine velikih tržišta poput New Yorka, Washingtona i Chicaga.
„Možete letjeti 90 minuta i dosegnuti 200 miliona ljudi“, rekao je Jacobs.
Gradnja tehnološkog ekosistema izvan Silicijske doline
San Francisco je i dalje neosporno središte tehnološke industrije. Prema podacima CBRE-a, u njemu radi oko 20 posto više tehnoloških radnika nego u Torontu.
Tehnološke kompanije također se snažno vraćaju u središte grada nakon što su se mnoge tokom pandemije preselile u druga područja.
Ipak, ljudi koji grade ekosistem umjetne inteligencije u Torontu smatraju da im koristi činjenica da se nalaze izvan tehnološkog mjehura Silicijske doline.
Troškovi života u Torontu generalno su niži, dijelom zbog pristupačnijih cijena nekretnina, javno finansiranog zdravstvenog sistema i kvalitetnog javnog obrazovanja, kažu lokalni preduzetnici.
To znači da vrhunski stručnjaci mogu biti dostupni po nižoj cijeni. Mnoge kompanije iz Toronta ipak imaju kancelarije i u Kaliforniji.
Toronto također nema problem s visokom fluktuacijom zaposlenih u istoj mjeri kao San Francisco, smatra Ray Reddy, bivši potpredsjednik Shopifyja koji trenutno radi na novom startupu.
U Silicijskoj dolini, kaže Reddy, „čak i ljudi koji su vrlo usmjereni na misiju uvijek gledaju preko ramena i pitaju se ima li tamo nešto bolje“. Reddy je ranije radio u sjedištu Googlea u Silicijskoj dolini.
San Francisco često karakterišu ogroman entuzijazam i velika očekivanja kada je riječ o umjetnoj inteligenciji. Frosst, međutim, smatra da Toronto ima drugačiju prednost, otvorenost prema raspravi i različitim mišljenjima.
Kao primjer je naveo vlastiti odnos s prijateljem i mentorom Hintonom. Njih dvojica se ne slažu oko nekih ključnih pitanja, između ostalog oko toga predstavlja li razvoj umjetne inteligencije stvaranje nove vrste bića ili samo sofisticiranog alata.
Ipak, i dalje redovno igraju šah, a Frosst ponekad namjerno pokreće rasprave nadajući se da će zbuniti Hintona. Hintonova igra, kaže, obično ostaje nepokolebljiva.
„Mislim da to potječe od toga što Toronto i Kanada nisu monokultura“, rekao je Frosst. „Ovdje nisu samo tehnološki radnici, ovdje je pomalo svega, i mislim da to vodi inovacijama, to dovodi do toga da ljudi razmišljaju o onome što nije popularno.“
Velika prilika za umjetnu inteligenciju u Kanadi
Prema podacima kanadske vlade, domaći digitalni sektor već doprinosi bruto domaćem proizvodu zemlje s više od 140 milijardi dolara.
Lokalni ekosistem umjetne inteligencije mogao bi imati i šire koristi za Kanadu, smatra Hinton.
„Ako umjetna inteligencija uzrokuje veliku nezaposlenost, htjet ćemo da profit ostvaren zamjenom radnika ostane u Kanadi kako bi se mogao oporezivati u Kanadi za podršku radnicima koji su ostali bez posla“, rekao je Hinton.
Osim toga, vlade i kompanije širom svijeta sve više traže načine da diverzifikuju svoje dobavljače i smanje zavisnost od napredne tehnologije koja dolazi isključivo iz Sjedinjenih Američkih Država.
To je stvorilo „trajnu prednost“ za kompanije sa sjedištem u Kanadi, rekao je Frosst.
Cohere je zabilježio povećan broj upita potencijalnih klijenata nakon što je Bijela kuća u junu uvela kontrole izvoza naprednih AI modela kompanije Anthropic.
„Zastava Kanade gradi povjerenje“, rekao je Frosst. „Želimo povećati otpornost i nezavisnost svakoga ko koristi našu tehnologiju i općenito mislim da je Kanada, kao zemlja, zainteresovana da isto učini za sve naše partnere.“
I dok se najpoznatiji tehnološki investitori i dalje nalaze u Silicijskoj dolini, činjenica da je kompanija smještena negdje drugo više nije prepreka za prikupljanje velikih iznosa kapitala.
Raquel Urtasun napustila je poziciju čelnice Uberovog laboratorija za autonomnu vožnju u Torontu kako bi prije pet godina pokrenula kompaniju za autonomne kamione Waabi.
Kompaniju je osnovala u Torontu, iako se njeni kamioni uglavnom testiraju na američkom jugozapadu. Ranije ove godine Waabi je prikupio više od milijardu dolara u okviru investicione runde Serije C, što predstavlja najveću pojedinačnu rundu finansiranja u historiji kanadskog tehnološkog sektora.
„Na kraju krajeva, ono što privlači investitore jeste pitanje koja će kompanija biti vodeća i predvoditi ogromno tržište“, rekla je Urtasun za CNN. „Jesmo li u Kanadi ili u Silicijskoj dolini, to zapravo nije bilo važno.“
[post_publish_update_datetime]
