Dvodnevni sastanci između vlasnika Nove Željezare Zenica i Vlade FBiH završeni su danas bez postignutog dogovora. Kako je nakon sastanka u Sarajevu, pojasnio ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić, Vlada je na stolu imala dva prijedloga rješenja za spas integralne proizvodnje i radnih mjesta, ali da su oba odbili većinski vlasnici. Rješenja su u oba slučaja uključivala povlačenje zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka, kojeg je nova uprava Željezare podnijela Općinskom sudu Zenica u decembru prošle godine, nedugo nakon što je kupila preduzeće od ArcelorMittala, a 31.oktobra objavila da nastavlja sa radom pod imenom Nova Željezara Zenica.
U prvom modelu, Vlada je predložila potpuni otkup većinskog udjela (92 %), po cijeni koja bi se utvrdila nezavisnom procjenom njegove stvarne tržišne vrijednosti, te analizom dokumentovanih ulaganja. Drugi model odnosio na operativno preuzimanje bez promjene vlasništva, gdje bi Nova Željezara Zenica zadržala pravni status, imovinu, radnike, dozvole i ugovore, dok bi subjekt kojeg odredi Vlada najmanje tri godine finansirao, organizirao i vodio integralnu proizvodnju.
Šta su podrazumijevala dva prijedloga
“Vlada je došla s dva jasna i provediva rješenja, ali većinski vlasnik nije pokazao spremnost da ih prihvati. Razočaravajuće je da nije bilo više razumijevanja za radnike i značaj Željezare za Zenicu”, kazao je između ostalog Lakić.
Za većinske vlasnike (Pavgord grupa), kako su naveli u svom zvaničnom saopćenju, Vlada FBiH nije ponudila ništa novo, već je “došla sa pričom koju su dva suda već odbila, bez marke ulaganja i bez ideje”. Kako kažu, uslov iz drugog modela podrazumijevao je i pravo raspolaganja gotovim proizvodima i troskom kompanije, što za njih nije prihvatljivo.
“Vlada FBiH je došla s istom pričom koju su Općinski i Kantonalni sud već odbili, samo u drugačijoj formulaciji; bez dokaza, finansijskog plana i idejom da upravljaju našim kapitalom. To nikada nećemo prihvatiti”, navode, dodajući da ni nakon razgovora nisu vidjeli finansijski, poslovni ili operativni plan koji bi pokazao kako bi se integralna proizvodnja mogla ponovo pokrenuti i dugoročno održati.
Kompaniji je naročito sporan prijedlog najma fabrike, za koji tvrde da bi se oslanjao na njihov kapital i zalihe umjesto na svježi novac Vlade. “Očito je da Vlada FBiH nikada nije bila spremna da izdvoji finansijska sredstva za svoje ambiciozne najave o pokretanju integralne proizvodnje, već je računala na korištenje našeg kapitala. Sami kupite koks, rudu i sve potrebno, a ne od našeg novca. Kada proizvedete gotove proizvode i trosku, onda ih možete prodavati.”
Odgovor Uprave
Podsjećaju i da je njihova ponuda Vladi za davanje fabrike u najam od 16. jula vrijedila isključivo pod uslovom da Vlada, putem povezanog društva, preuzme sve radnike i o svom trošku organizuje integralnu proizvodnju, na šta Vlada, kako tvrde, nije bila spremna.
Prijedlog otkupa po cijeni koju bi odredila Vlada također odbacuju, jer kako ističu, cijenu imovine određuju vlasnici, a ne politički prijedlozi. “Vlada FBiH je imala priliku da stekne vlasnički udio pod tržišnim uslovima kada se za to ukazala prilika, ali je to propustila.”
U saopćenju je naglašeno i da fabrika više nije i neće biti predmet razgovora o prodaji.
Podsjećamo, sastanci koji su se održavali prethodna dva dana uslijedili su nakon što je propao pokušaj Vlade da u cilju zaustavljanja stečaja Željezare, kroz posebni zakon (lex specialis), a koji je usvojen u oba doma Parlamenta FBiH (ono što je svojevremeno Vlada Hrvatske uradila sa lex agrokorom), pokrene postupak Vanredne uprave u Novoj Željezari Zenica. Općinski sud u Zenici odbio je ovaj prijedlog, a njegovu odluku 22. jula ove godine potvrdio Kantonalni sud u Zenici.
Ranije je ova kompanija tražila uvođenje privremene carinske zaštite od 30% na uvoz čelika, što Vijeće ministara BiH nije usvojilo. U međuvremenu, nakon nekoliko traženja sastanaka s Vladom, do kojih, kako je nova uprava zeničkog preduzeća kazala ranije za Forbes BiH, nije došlo, obustavljena je integralna proizvodnja čelika.
Pravni koraci
Resorni ministar Lakić, danas je najavio naredne pravne korake, a prvi je da će Vlada, koja je manjinski vlasnik u zeničkom preduzeću (8 % udjela), pokrenuti reviziju pred Vrhovnim sudom FBiH radi osporavanja postupaka koji vode ka stečaju.
Do tada, ostaje neizvjesno šta će se dalje dešavati sa preduzećem koje zapošljava preko 1.900 radnika.
“Nećemo prihvatiti da radnici snose posljedice odluka na koje nisu mogli utjecati. Vlada se neće povući niti će zatvoriti oči pred problemom. Nastavit ćemo koristiti svaki zakonit i realan put da zaštitimo radna mjesta i sačuvamo ono što se u Zenici gradilo generacijama”, kazao je Lakić.
Da bi se razumjela pozicija zeničke Željezare, i šta u ovakvom omjeru snaga uopće može učiniti Vlada, osim upućivanja optimističnih poruka, veoma je važno sagledati strukturu duga ovog preduzeća.
U intervu za Forbes BiH, Ahmed Hamzić, direktor Nove željezare Zenica i suvlasnik u preduzeću H&P Zvornik, koje je i kupilo zeničku firmu, a posluje u okviru bh. Pavgord grupe, u januaru ove godine, kazao je da dug preuzete firme iznosi 317 miliona maraka, te da se zatečeno stanje razlikovalo od onoga na papiru, naglasivši kako se kroz stečaj nastoji napraviti reorganizacija, da se eliminiše sve ono što, kako kaže, firmi „pije zdravu krv“.
Ko je kome dužan
Budući da većinski vlasnik drži više od 80 % duga sam prema sebi (oko 270 miliona KM preuzetog duga odnosi se na potraživanja kompanija koje se direktno dovode u vezu s većinskim vlasnikom (Pavgord, Ferrum Zvornik, Nova Ljubija Prijedor), on i diktira tempo daljeg rješenja. Šta vladi preostaje? Pokušaj osporavanja duga, uvođenje preduzeća u dugu sudsku parnicu, pretvaranje javnog duga u vlasnički udio. Sve su ovo otvorena pitanja za koja je teško pretpostaviti ishod. Ali, ono što je izvjesno, što se može zaključiti iz poruka nove uprave Željezare, je to da je integralna proizvodnja čelika u Zenici priča bez budućnosti.
“Ukoliko Vlada Federacije BiH zaista želi pomoći radnicima, Zenici i kompletnoj državi BiH, mnogo korisnije bi bilo da se fokusira na stvaranje poslovnog ambijenta za realizaciju investicije u novu elektrolučnu peć vrijednu oko 400 miliona KM. Potrebne su mjere u vidu zabrane izvoza starog željeza koje će osigurati sirovinsku bazu, ubrzati investicione procese i omogućiti postepeni povratak što većeg broja radnika u proizvodnju. Time bi Bosna i Hercegovina zadržala proizvodnju čelika, ali na principima zelene energije i tehnologije koje danas koriste razvijene evropske zemlje”, poručeno je iz zeničkog preduzeća.
