Najveće svjetske naftne kompanije ostvarile su ogromne profite tokom perioda kada su geopolitičke tenzije i poremećaji na energetskim tržištima povećali cijene nafte i plina. Istovremeno, klimatske promjene izazvale su rekordne toplotne valove, suše i požare širom svijeta, što je dodatno pojačalo kritike prema industriji fosilnih goriva.
Analiza finansijskih rezultata osam velikih proizvođača nafte pokazuje da su kompanije poput Saudi Aramca, BP-a, Shella, Equinora, TotalEnergiesa, Enija, Chevrona i ExxonMobila u jednom tromjesečnom periodu ostvarile gotovo 93 milijarde dolara dobiti.
Rast profita povezuje se s naglim skokom cijena energije nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koji je poremetio tržište nafte i povećao neizvjesnost oko globalne opskrbe.
Rat kao pokretač energetskog profita
Energetska tržišta tradicionalno snažno reaguju na ratove i političke krize u regijama koje su ključne za proizvodnju i transport nafte.
Tokom posljednjih poremećaja cijene nafte dostizale su najviše nivoe u godinama, što je proizvođačima donijelo dodatne prihode. Aktivisti za zaštitu okoliša tvrde da su velike energetske kompanije profitirale od kriza koje istovremeno povećavaju troškove života za građane širom svijeta.
Prema dostupnim podacima, osam najvećih proizvođača ostvarivalo je više od 700.000 dolara profita svake minute tokom posmatranog perioda.
Saudi Aramco na vrhu liste
Najveći pojedinačni dobitnik bio je saudijski energetski gigant Saudi Aramco, koji je prijavio više od 33 milijarde dolara kvartalne dobiti.
Kompanija je i dalje najveći proizvođač fosilnih goriva prema historijskom doprinosu emisijama ugljika, zbog čega se često nalazi na meti kritika klimatskih organizacija.
Ipak, predstavnici energetskog sektora tvrde da su ulaganja u proizvodnju nafte i plina i dalje neophodna kako bi se osigurala stabilna opskrba energijom dok svijet prelazi na nove izvore energije, javlja Guardian.
BP mijenja strategiju
Britanski energetski gigant BP također je zabilježio snažne rezultate, s kvartalnom dobiti većom od 5 milijardi dolara.
Međutim, kompanija se posljednjih godina suočava s kritikama zbog usporavanja ulaganja u obnovljive izvore energije. BP je smanjio planirane izdatke za energetsku tranziciju i ponovo veći fokus stavio na tradicionalni energetski biznis.
Kompanija tvrdi da je cilj održati sigurnu opskrbu energijom i istovremeno razvijati projekte s manjim emisijama.
Kritike zbog klimatske krize
Veliki profiti naftnih kompanija dolaze u trenutku kada mnoge zemlje bilježe ekstremne vremenske događaje.
Evropu su pogodili rekordni toplotni valovi, suše i veliki šumski požari, dok su dijelovi Azije suočeni s ekstremnim padavinama i poplavama.
Naučna istraživanja posljednjih godina sve češće povezuju emisije fosilnih goriva s povećanjem intenziteta ekstremnih vremenskih pojava.
Kritičari industrije tvrde da kompanije koje ostvaruju rekordnu zaradu trebaju izdvojiti veća sredstva za sanaciju klimatske štete i ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije.
Chevron i ExxonMobil među najvećim dobitnicima
Američke kompanije Chevron i ExxonMobil također su ostvarile značajan rast dobiti.
Chevron je prijavio više od 12 milijardi dolara kvartalne dobiti, dok je ExxonMobil ostvario približno 14,5 milijardi dolara.
Njihovi rezultati izazvali su političke reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se otvorila rasprava o tome da li energetske kompanije ostvaruju preveliku korist od ratnih i tržišnih poremećaja.
Energetska tranzicija između profita i pritiska javnosti
Rekordna zarada naftnih kompanija pokazuje složenost današnjeg energetskog sistema.
S jedne strane, države i industrija tvrde da su fosilna goriva i dalje ključna za stabilnost ekonomije. S druge strane, klimatski stručnjaci upozoravaju da nastavak velikog oslanjanja na naftu i plin povećava dugoročne rizike za okoliš i društvo.
Kako ekstremni vremenski događaji postaju učestaliji, pritisak na velike energetske kompanije da povećaju ulaganja u čistu energiju vjerovatno će biti sve veći.
Budućnost energetskog sektora tako će se oblikovati između dvije snažne sile – potrebe za sigurnom opskrbom energijom i zahtjeva za ubrzanom borbom protiv klimatskih promjena.
