Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić kazao je da je cilj projekta bio izvršiti dodatni institucionalni pritisak kako bi se pronašla pravna rješenja u slučajevima nepoštivanja državnog zakona, posebno imajući u vidu da lokalne zajednice, naročito u Republici Srpskoj, blokiraju obilježavanje masovnih grobnica.
“Odabrali smo 10 lokacija gdje se nalaze neke od najvećih masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini i dali smo udruženjima pravnu podršku kako bi podnijeli zahtjeve i dobili potrebne odluke”, kaže Džidić.
Dodao je da je dugoročni cilj doći do Ustavnog suda BiH i dobiti odluku kojom bi se utvrdilo da lokalne zajednice takvim postupanjem krše državni zakon.
Predstavljanje stranice grobnice.detektor.ba. Foto: Detektor
Džidić ističe da je to značajno ne samo s aspekta vladavine prava, već i evropskih integracija, posebno u kontekstu neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH, ali prije svega za žrtve, preživjele i porodice nestalih osoba.
Radeći na projektu Detektor je kreirao stranicu grobnice.detektor.ba na kojoj su predstavljene priče o deset lokacija masovnih grobnica, iskustva porodica žrtava i informacije o procedurama za njihovo obilježavanje.
Novinarka BIRN-a BiH Lamija Grebo, koja je na projektu radila s kolegicom Eminom Dizdarević Tahmiščija, na konferenciji je predstavila neke od ovih priča, te istakla da su radeći na projektu primijetili da udruženja žrtava ne koriste dovoljno mogućnosti koje im pruža Zakon o nestalim osobama BiH, ali i da se suočavaju sa brojnim administrativnim preprekama.
Predstavnica Ambasade Kanade Isabelle Jaulgey kazala je da Kanada podržava inicijative usmjerene na očuvanje historijskog sjećanja, te istakla da su memorijalizacija i obilježavanje masovnih grobnica jedan od načina da se oda priznanje žrtvama te iskustvima preživjelih i njihovih porodica.
“Time se čuva sjećanje na ljude koji su izgubili živote, ali i na mjesta povezana s tim događajima”, kazala je Jaulgey, te dodala da Kanada putem Kanadskog fonda za lokalne inicijative nastoji podržati projekte koji se odnose na ljudska prava, inkluziju i poštovanje dostojanstva svih ljudi.
Naglasila je da obilježavanje tih lokacija doprinosi očuvanju historijske memorije i dokumentiranju značajnog dijela prošlosti za buduće generacije, uz dostojanstven odnos prema preživjelima i porodicama žrtava.
O konkretnim problemima s kojima se suočavaju porodice žrtava govorile su i predstavnice udruženja. Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava “Foča 92-95” i članica Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH, istakla je da neobilježavanje mjesta na kojima su se nalazile masovne grobnice ostavlja prostor za zaborav zločina.
“Naša je ljudska i društvena obaveza da masovne grobnice budu obilježene i da se zna gdje su pronađeni posmrtni ostaci naših najmilijih”, kazala je Kaloper.
Poručila je da su svjesni da će to ići veoma teško, posebno u Republici Srpskoj, ali da “moramo biti uporni i proaktivno djelovati, jer vrijeme nije na našoj strani i porodica nestalih je svakim danom sve manje”, te da će porodice i udruženja nastaviti raditi na obilježavanju tih lokacija.
Ema Čekić. Foto: Detektor
Ema Čekić, predsjednica Udruženja „Porodice nestalih općine Vogošća“, naglasila je da se Zakon o nestalim osobama nedovoljno poznaje i primjenjuje, te je istovremeno ukazala i na probleme s kojima se porodice suočavaju u lokalnim zajednicama.
Podsjetila je da je prva grobnica otvorena nakon reintegracije Vogošće bila u mezarju u Svrakama te da će, uz pravnu pomoć i podršku BIRN-a BiH, pokušati postaviti obilježje na toj lokaciji. Ona kaže da je već istraživala mogućnosti postavljanja ploče, te da je razgovarala sa nadležnima, ali da su je uputili na Islamsku zajednicu radi pribavljanja odobrenja.
Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa”, istakla je da je Zakon o nestalim osobama jednak “nestalim osobama”, naglašavajući da taj Zakon nije zaživio i da porodice nemaju “vrata na koja bi mogla pokucati”.
Panel: Pravo porodica na sjećanje. Foto: Detektor
Na panel-diskusiji predstavnici porodica i udruženja žrtava govorili su o dugogodišnjim nastojanjima da obilježe mjesta stradanja, administrativnim preprekama i nedostatku institucionalne podrške.
Seida Karabašić iz Udruženja Prijedorčanki „Izvor“ istakla je da bi uz podršku BIRN-a BiH pitanje obilježavanja masovnih grobnica trebalo pokušati otvoriti i na državnom nivou.
Govoreći o iskustvima iz Prijedora, ukazala je na nedovoljnu informisanost porodica i potrebu da država preuzme odgovornost za obilježavanje mjesta stradanja. Prema njenim riječima, porodice bi, u skladu s postojećim zakonskim rješenjima, trebale imati instituciju na koju se mogu osloniti, umjesto da same traže odgovore i prolaze kroz administrativne procedure.
Istakla je da su se porodice iscrpile u dugogodišnjoj borbi, a da su mnoga dosadašnja spomen-obilježja podignuta zahvaljujući njihovim naporima, pomoći članova dijaspore i dobrovoljnim prilozima, bez sistemske podrške države.
Predstavnici udruženja žrtava na konferenciji o obilježavaju grobnica. Foto: Detektor
Emina Zahirović-Pintarić, stručna saradnica na projektu, spomenula je i o Pravilnik kojim se definiše uspostavljanje Fonda za potporu porodicama nestalih osoba, ističući da on do danas nije formiran. Zaključila je da, uprkos brojnim preprekama, treba nastaviti borbu za unapređenje zakonskog okvira i pronalaženje institucionalnih rješenja koja bi porodicama i udruženjima olakšala proces obilježavanja.
Edvin Kanka Ćudić iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjetio je na probleme s kojima su se suočavali prilikom inicijative za podizanje spomen-obilježja žrtvama ubijenim na Kazanima i groblju Sveti Josip u Sarajevu, te istakao značaj djelovanja organizacija civilnog društva u očuvanju sjećanja na žrtve.
Ova konferencija završni je događaj projekta “Obilježavanje masovnih grobnica: podrška udruženjima žrtava kroz obuke i javnu kampanju u njihovim nastojanjima da obilježe mjesta stradanja u Bosni i Hercegovini”, koji podržava Vlada Kanade kroz Fond za lokalne inicijative Kanade.
