Evropski parlament usvojio je izmjene pravila o zaštiti privatnosti kojima se elektronskim komunikacijskim uslugama omogućava dobrovoljno otkrivanje seksualnog zlostavljanja djece, uz jasnije zaštitne mjere i izuzeće komunikacija zaštićenih end-to-end enkripcijom.
Usvojeni tekst bit će upućen Vijeću Evropske unije, koje u naredna tri mjeseca treba odlučiti hoće li prihvatiti predložene izmjene. Ako ih ne prihvati, Evropski parlament i Vijeće počet će se pregovorima o konačnom tekstu zakona.
Stav Vijeća bi u praksi ponovo uveo privremeno izuzeće koje je isteklo, a koje bi omogućilo pružaocima usluga da dobrovoljno otkrivaju seksualno zlostavljanje djece i vrbovanje djece u privatnim komunikacijama na svojim platformama, kao i da uklanjaju i prijavljuju relevantni materijal.
Anesa Agović Đozo, viša analitičarka Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), objašnjava da izuzimanje end-to-end enkriptovanih komunikacija predstavlja pokušaj da se zaštita djece ne gradi na slabljenju osnovne digitalne sigurnosti svih građana. Ipak upozorava da se ne smije zanemariti činjenica da kriminalci koriste upravo enkriptovane prostore za distribuciju materijala seksualnog zlostavljanja djece, povezivanje počinilaca i prikrivanje svojih aktivnosti.
Pojedini izvještaji, dodaje, navode da je rast upotrebe end-to-end enkripcije vjerovatno doprinio smanjenju broja prijavljenih slučajeva, što ne mora značiti da je došlo do smanjenja zlostavljanja, već da je dio sadržaja postao teže vidljiv i prijavljiv. Zbog toga izuzimanje enkriptovanih poruka može otežati otkrivanje određenih slučajeva, ali slabljenje enkripcije, prema njenim riječima, nije jedini niti nužno najbolji odgovor.
“Potrebna je kombinacija ciljane istrage, prijava korisnika, analize finansijskih tokova, zaštite djece po dizajnu i boljeg postupanja prema već poznatom nezakonitom sadržaju“, ističe Agović Đozo.
Ilustracija EU zastave. Foto: EPA/OLIVIER HOSLET
Ona pojašnjava da end-to-end enkripcija omogućava da sadržaj poruka mogu pročitati samo pošiljalac i primalac, čime se štite privatnost i sigurnost korisnika. Prema njenim riječima, izuzimanje end-to-end enkriptovanih komunikacija znači da aplikacije poput WhatsAppa ili Signala ne bi bile obavezane ili podstaknute da mijenjaju samu arhitekturu enkripcije kako bi automatski analizirale sadržaj privatnih poruka. Za korisnike to znači da njihove poruke zadržavaju postojeći nivo povjerljivosti.
U javnosti se prijedlog često naziva „Chat Control“, što je izazvalo bojazan od nadzora privatnih poruka. Agović Đozo kaže da takvi strahovi nisu potpuno neutemeljeni jer bi sistemi koji automatski analiziraju privatne poruke mogli predstavljati široku intervenciju u povjerljivost komunikacija, posebno ako bi se koristilo takozvano “client-side” skeniranje sadržaja prije enkripcije.
Istovremeno upozorava da je pogrešno tvrditi da postojeća pravila omogućavaju državnim organima da čitaju sve poruke građana. Riječ o pravilima koja pružaocima određenih komunikacijskih usluga omogućavaju dobrovoljnu upotrebu tehnologija za otkrivanje i prijavljivanje materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece (CSAM). Prijedlog Evropskog parlamenta, tvrdi, nastoji produžiti taj režim, ali uz dodatna ograničenja.
Agović Đozo naglašava da enkriptovane aplikacije nisu prostor bez zakona niti da su počinioci nedostupni. Ključni problem je, dodaje, što se tehnička mogućnost skeniranja poruka ne može jednostavno ograničiti samo na “dobre svrhe“. Mehanizam koji otvara pristup enkriptovanom sadržaju, tvrdi, može postati sigurnosna slabost koju mogu zloupotrijebiti kriminalci, autoritarne strukture ili strani akteri“.
Zbog toga se, prema njenim riječima, rasprava ne može svesti na izbor između privatnosti i zaštite djece. Rješenja moraju istovremeno štititi djecu i očuvati sigurnost digitalnih komunikacija.
Sigurnost na internetu. Foto: EPA/SASCHA STEINBACH
Saša Mrdović, profesor računarskih mreža na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kaže da je sa tehničke strane veoma složeno jasno odrediti koje komunikacije bi trebalo izuzeti iz zaštite enkripcije, odnosno omogućiti njihovo dešifriranje radi otkrivanja krivičnih djela, uključujući i najteže oblike poput seksualnog zlostavljanja djece.
On objašnjava da je osnovna karakteristika end-to-end enkripcije upravo to što sadržaj komunikacije mogu pročitati samo krajnji korisnici koji učestvuju u razgovoru. Dodaje da bi ukidanje enkripcije ili omogućavanje pristupa komunikacijama otvorilo dodatna pitanja nadležnosti i sigurnosti.
Pojašnjava da je takav pristup u tradicionalnim komunikacijskim sistemima bio jednostavniji. Da bi se komunikacija prisluškivala, pošta odnosno telekom su mogli omogućiti pristup komunikaciji, a agencije za provođenje zakona su, uz sudske naloge, mogle dobiti pristup telefonskim razgovorima.
Međutim, savremene digitalne komunikacije funkcionišu drugačije.
“Ovdje, pošto infrastruktura kojom se to prenosi nije u nadležnosti države, institucije ili jedne organizacije, mnogo je komplikovanije pronaći način da se omogući zakonit pristup komunikacijama, a da se istovremeno ne ugroze privatnost i sigurnost svih korisnika“, zaključuje Mrdović.
Agović Đozo ističe da efikasniji pristup za otkrivanje i suzbijanje materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece na internetu zahtijeva djelovanje u više tačaka sistema prije nego što sadržaj uopće dospije u privatnu enkriptovanu komunikaciju.
Tehnološke kompanije, smatra, moraju primjenjivati princip “safety by design”, odnosno procjenjivati rizike i ugrađivati zaštitne mjere prije nego se proizvod plasira na tržištu. Umjesto fokusiranja samo na privatne poruke, potrebno je djelovati i prema servisima, platformama i infrastrukturi koji omogućavaju proizvodnju i distribuciju nezakonitog sadržaja.
Kao primjer navodi da je Internet Watch Foundation (IWF) pronašao AI-generisani material seksualnog zlostavljanja djece na skrivenoj verziji chatbot stranice, gdje su korisnici mogli birati seksualizirane persone i generisati dodatne slike.
Agović Đozo dalje navodi da finansijske istrage mogu imati veliki značaj u borbi protiv komercijalnih mreža koje distribuiraju materijal seksualnog zlostavljanja djece. Kako kaže, podaci kompanije Chainalysis pokazuje da komercijalne CSAM mreže koriste pretplatničke modele i kriptovalute, ali javna i trajna priroda blockchain transakcija može omogućiti praćenje uplata, povezivanje adresa i identifikaciju infrastrukture.
U jednom slučaju, prema tim podacima, identificirana je mreža sa više od 5.800 kriptoadresa i preko 530.000 američkih dolara primljenih uplata.
Dodatne mjere uključuju jednostavnije prijavljivanje sadržaja, efikasnije uklanjanje već poznatog CSAM-a, digitalnu forenziku, međunarodnu razmjenu podataka, specijalizovane istražne timove, podršku žrtvama i preventivnu edukaciju djece i roditelja.
Detektor je zatražio i komentar od kompanije Meta, ali do objave teksta odgovor nismo dobili.
End-to-end enkripcija danas je standardna zaštita u brojnim aplikacijama za komunikaciju.WhatsApp i Viber su je uveli tokom 2016. Signal je od početka zasnovan na end-to-end enkripciji, dok je Meta ovu zaštitu počela uvoditi kao zadanu za privatne poruke i pozive na Messingeru 2023.
Datum i vrijeme objave: 03.08.2026 – 08:00 sati
