Astrofizičari su analizom podataka svemirskog opservatorija Neil Gehrels Swift identificirali dosad neviđen kozmički događaj označen kao GRB (gamma-ray burst) 160425A. Izboji gama-zračenja ubrajaju se među najsnažnije eksplozivne pojave u svemiru te se tradicionalno dijele u dvije kategorije: kratkotrajne, koji traju kraće od dvije sekunde i nastaju spajanjem kompaktnih binarnih sustava poput neutronskih zvijezda ili crnih rupa te dugotrajne, koji traju dulje od dvije sekunde i povezuju se s kolapsom jezgri masivnih zvijezda.
Dva bljeska iz jednog izvora
Rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Nature Astronomy pokazuju da ovaj novootkriveni događaj obuhvaća oba tipa izboja – u okviru samo jedne pojave. Naime, događaj GRB 160425A sastoji se od dva pod-izboja razdvojena mirnim razdobljem od četiri minute.
Detektiran 25. travnja 2016. godine, prvi bljesak (G1) trajao je 1,7 sekundi i po svim spektralnim i fizikalnim svojstvima odgovara izboju nastalom spajanjem kompaktnih tijela. Drugi bljesak (G2) trajao je 51,2 sekunde te nosi sve karakteristike kolapsara, odnosno urušavanja masivne zvijezde. Svjetlost iz njihove matične galaksije putovala je do Zemlje oko 5,5 milijardi godina.
Izmjerene energije bile su iznimno visoke. Dok je prvi bljesak oslobodio energiju usporedivu s milijardama godina rada Sunca, drugi je emitirao oko tri puta više energije od toga, što premašuje ukupnu energiju koju Sunce može proizvesti tijekom cijelog svog životnog vijeka.
Izazov postojećim teorijama
Kako navodi jedan od autora istraživanja,Bing Zhang sa Sveučilišta u Hong Kongu, vjerojatnost da se radi o dva potpuno neovisna događaja koja su se slučajno dogodila u isto vrijeme i na istom mjestu (gledano sa Zemlje) izrazito je niska. Znanstvenici su analizirali pet mogućih teorijskih objašnjenja, no svako od njih ima ozbiljne fizikalne ili matematičke prepreke.
Li et al., Nature Astronomy, 2026
Slučajno poklapanje dvaju izboja iz različitih galaksija ili s različitih lokacija unutar iste galaksije ima vjerojatnost od tek jednog prema nekoliko stotina tisuća ili čak stotina milijardi. S druge strane, tumačenja da je riječ o produžetku kratkog izboja ili o ranoj emisiji prije kolapsa masivne zvijezde ne odgovaraju izmjerenim razinama energije i uočenoj vremenskoj stanki.
Peto objašnjenje sugerira da bi oba bljeska mogla potjecati iz jednog složenog sustava nepoznatog sastava, koji je proizveo isprepletenu eksploziju kroz dosad astronomima nepoznat mehanizam. Ova kombinacija dvaju odvojenih izboja, mirnog međuprostora i različitih fizikalnih tipova eksplozije čini GRB 160425A jedinstvenim primjerom u dosadašnjem promatranju svemira. Istraživači zaključuju kako postojeći teorijski okviri ne mogu jednostavno objasniti uočene parametre, zbog čega je nužno preispitati dosadašnje klasifikacije i scenarije nastanka izboja gama-zračenja, koji su ionako jedan od misterioznijih kozmičkih događaja.
