Na ukrajinskom frontu širi se bolest koju su vojnici Evrope posljednji put masovno poznavali prije više od jednog stoljeća – gasna gangrena. Ova opasna infekcija, poznata po visokoj smrtnosti među ranjenicima tokom Prvog svjetskog rata, sada se ponovo pojavljuje među ukrajinskim vojnicima koji ne dobijaju na vrijeme medicinsku pomoć.
Prema navodima svjetskih medija, ranjeni borci često ostaju danima, pa i sedmicama, zarobljeni u improviziranim podzemnim skloništima, odsječeni od bolnica zbog neprekidnih ruskih dron-napada. U takvim uslovima, bez adekvatne njege i kiseonika, razvija se bolest koju uzrokuju bakterije klostridije – gasna gangrena. Počinje u odumrlom tkivu, a pod kožom se stvaraju mjehurići gasa koje se mogu osjetiti i čuti.
Boris Pistorious
Njemački ministar odbrane poslao jezivo upozorenje: Rusija će biti spremna do 2029.
Britanski list „Telegraf“ prenosi svjedočenje dobrovoljca iz Zaporožja, koji kaže: „O gasnoj gangreni smo učili u školi, ali ovde je sada viđamo jer ranjenici ne dobijaju pravovremeno zbrinjavanje.“ Dodaje da u bolnice stižu borci koji su ranjeni prije više sedmica.
Trenutno ne postoji nezavisna potvrda o razmjerama izbijanja infekcije, ali otežan pristup linijama fronta i kašnjenje zaliha jasno ukazuju na pogoršane uslove za liječenje. Novi vojnici pješače kilometrima do borbenih linija, dok oni povrijeđeni čekaju u rovovima – bez sigurnosti da će ikada dobiti medicinsku pomoć.
Gasnu gangrenu izazivaju bakterije koje se nalaze u zemlji i ljudskim crijevima. Kada dospiju u duboke rane bez kiseonika, brzo uništavaju tkivo. Bolest napreduje brzo i smrtonosna je bez hitnog liječenja, koje podrazumijeva operaciju, intravenozne antibiotike i laboratorijsku analizu – što na frontu gotovo da nije moguće. Uz sve češću otpornost bakterija na antibiotike, situacija postaje još opasnija.
Gasna gangrena se u Evropi dugo smatrala skoro iskorijenjenom. Smrtnost je bila masovna tokom Prvog svjetskog rata, ali se situacija značajno poboljšala u Drugom svjetskom ratu zahvaljujući penicilinu. Danas, u ratnim rovovima Ukrajine, ponovo se javljaju uslovi kakvi nisu viđeni više od sto godina.
U isto vrijeme, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će 19. oktobra otputovati u Tursku, s ciljem ponovnog pokretanja pregovora s Rusijom. “Spremamo se da ponovo oživimo pregovore. Razvili smo rješenja koja ćemo predložiti našim partnerima”, rekao je Zelenski, prenosi Reuters.
Prema informacijama iz turskih diplomatskih izvora, Zelenski bi u Ankari trebao razgovarati sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, dok će se američki izaslanik za Bliski istok, Stiv Vitkof, priključiti sastancima, ali se neće sastajati s Erdoganom.
Posljednji direktni pregovori između Kijeva i Moskve održani su u Istanbulu u julu, kada su dogovorene razmjene zarobljenika i posmrtnih ostataka, ali bez napretka prema prekidu vatre. Ukrajina, uz podršku Turske, sada pokušava da ponovo otvori dijalog.
Datum i vrijeme objave: 18.11.2025 – 22:17 sati
