Magazinović: Dogovor nikada nije bio da Dodik predloži glavnog pregovarača

Još jedna hitna sjednica Predstavničkog doma BiH zakazana je za danas. Hoće li budžet za 2025. godinu biti usvojen ili nas čeka novi ciklus političkog blokiranja institucija? Čemu da se nadaju policija i vojska?

– U trenutku kada razgovaramo (petak, op. a), još ne mogu sa sigurnošću tvrditi koji će biti ishod sjednice u ponedjeljak. Ono što je moj stav od početka je da je budžet morao biti davno usvojen, a to se nije desilo, jer ministar finansija Srđan Amidžić nije poštovao zakon koji mu nalaže kada se budžet mora naći u proceduri.

Svako jutro po jedno novo ime

BiH i dalje bez pregovarača za EU: “Na sceni je koalicija koja ne želi zdravu državu”

Teško djelo

Da za trenutak zanemarimo budžet za 2025, reći ću kao ilustraciju samo to da je budžet za narednu godinu davno trebao biti u Parlamentu, a očigledno ga nije ni Vijeće ministara predložilo Predsjedništvu BiH.

Kako komentarišete činjenicu da su prijave protiv Milorada Dodika zbog govora mržnje na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu završile u tamošnjem tužilaštvu? Kako gledate na to što je Tužilaštvo BiH prebacilo te prijave i je li moralo reagovati samo – po službenoj dužnosti ili svjedočimo urušavanju ove institucije iznutra?

– Za mene je teško naći pristojne riječi kojima bi se komentarisao sav govor mržnje i ratnohuškački govor Milorada Dodika u nekoliko navrata posljednjih dana. Nisam, možda, najpozvaniji da govorim o procedurama unutar Tužilaštva, ali mogu reći da je jako važno da su reagovale pravosudne institucije, a i CIK, koji najavljuje da će raspravljati o ovom slučaju. Zajedno sa još deset kolegica i kolega zastupnika sam uputio pismo na više od 750 adresa u inostranstvu upravo o ovoj temi. Ljudi treba da znaju šta se dešava i da to što radi Dodik predstavlja destabilizaciju zemlje i otvara vrata mogućoj eskalaciji. Pisma su upućena na relevantne adrese u Evropskom parlamentu, Evropskoj komisiji, State Departmentu, Senatu i Kongresu Sjedinjenih Država, NATO-u…

Boravili ste u Washingtonu. Šta su najvažnije poruke koje ste dobili u State Departmentu? Da li Washington očekuje brže provođenje antikorupcijskih reformi poput izmjena Zakona o javnim nabavkama i Krivičnog zakona?

– Ako bih morao sažeti te poruke iz posjete Washingtonu, koju ocjenjujem kao veoma uspješnu, to bi bilo da je za SAD nepromijenjeni prioritet teritorijalni integritet i suverenitet BiH, njena cjelovitost i stabilnost. Svi oni koji smatraju da se tu nešto promijenilo, u velikoj su zabludi. Raduje me da sam imao priliku da sa drugim kolegama u State Departmentu razgovaram o antikorupcionim aktivnostima i reformama unutar BiH.

Saša Magazinović: Bunoza mora osigurati glasove za evropske zakone

Ono što struka ocjenjuje kao najveću takvu reformu u posljednjih 20 godina su izmjene Zakona o javnim nabavkama i Krivičnog zakona koje je usvojio Predstavnički dom i koje čekaju na usvajanje u Domu naroda. Ovi zakoni sprečavaju da kriminal u oblasti javnih nabavki prođe nekažnjeno ili sa mizernim novčanim kaznama, za što postoje brojni primjeri. Suprotno tome, zakoni predviđaju da kriminalna zloupotreba javnih nabavki bude procesuirana kao teško krivično djelo, što i jeste. Drago mi je bilo čuti da i američki zakonodavci pripremaju jedan akt koji se tiče Zapadnog Balkana, koji je vrlo komplementaran sa ovim zakonima koje razmatramo, a u čijem je fokusu, između ostalog, borba protiv korupcije.

Dio političkih stranaka na državnom nivou predložio je kandidate za glavnog pregovarača s EU. Kako će se priča završiti, jer se SNSD i HDZ pozivaju na “dogovor” po kojem će prijedlog dati stranka Milorada Dodika?

– Nikada nije postojao dogovor da Milorad Dodik predloži glavnog pregovarača, ali jeste da glavni pregovarač bude iz reda drugog naroda ili Ostalih u odnosu na predsjedavajuću Vijeća ministara i ministra vanjskih poslova. Ovdje se radi i o tome da SNSD, HDZ i DF spore da se može glavni pregovarač izabrati u Predstavničkom domu Parlamenta. SNSD i HDZ se zalažu za izbor u Vijeću ministara, a DF za izbor u Predsjedništvu BiH. Svi imaju svoje argumente kao što je i naš argument da, ukoliko Predstavnički dom može izabrati ministra vanjskih poslova, onda može izabrati i državnog službenika čiji je zadatak da koordinira između stavova vlasti u BiH i institucija u Bruxellesu.

Pozdravljam činjenicu da je SNSD uputio apelaciju, gdje traži od Ustavnog suda BiH da kaže da li je ova procedura uredu. Svima nam je jasno da ono što kaže Sud treba poštovati. To je već naučena lekcija, čak i u SNSD-u.

Preduslov za pregovore

Drago mi je i iz razloga što su ljudi iz SNSD-a za kratko vrijeme promijenili svoj stav od “ne priznajemo Ustavni sud” do “žalimo se Ustavnom sudu”.

Dragan Čović kaže kako mu nije jasno zašto dosad nisu usvojena dva evropska zakona – o Sudu i VSTV-u BiH. Imate li Vi odgovor na to pitanje?

– Ova dva zakona bi trebao predložiti ministar Davor Bunoza, ali prije toga obezbijediti glasove za ono što predlaže. Svima nam je lako uputiti “bilo kakav prijedlog”, imali smo nebrojeno primjera za to, ali to ne znači da će takav prijedlog biti usvojen. Budući da se radi o zakonima koji su preduslov za otvaranje pregovora, smatram da je potrebno uložiti mnogo veću energiju na postizanje dogovora oko verzije zakona koju će prihvatiti neophodni broj zastupnika u Parlamentu. To je vrlo složen i važan proces i mislim da mu treba pristupiti na jedan potpuno drugačiji način, nego što je to bio slučaj do sada.

Mnogo je nezadovoljstva iskazano iz redova opozicije RS-a u posljednje vrijeme radom državnih vlasti. Je li Platforma za mir, stabilizaciju, evropsku budućnost i ekonomski napredak BiH i dalje živa i šta se desilo sa pričom da će ona biti i proširena?

– Za mene je sasvim razumljivo zašto opozicione stranke iskazuju nezadovoljstvo radom vlasti. Ja bi se začudio da je to drugačije. Za mnoge stvari su u potpunosti u pravu, jer blokade koje pravi, prije svega SNSD, zaista vlast čine neefikasnom. I oni to adresiraju na jedan vrlo pristojan način u odnosu na to kako bi SNSD adresirao to isto da je on opozicija. Što se tiče saradnje sa opozicijom iz Republike Srpske, ja mogu govoriti o Parlamentu, ona postoji. Radovno se komunicira i u različitim prilikama pokušava učiniti iskorak. Podsjetit ću da bez njihovih glasova posljednja dva zakona na evropskom putu ne bi bila usvojena.