Pitanje zagađenog zraka u Bosni i Hercegovini, a posebno u Sarajevu, koje se nalazi u prirodnoj kotlini, postavlja se već dugi niz godina. Ipak, rad na poboljšanju kvalitete zraka u BiH konačno bi mogao ući u konkretnu fazu.
Naime, projekat FBiH vrijedan 46 miliona eura, koji se provodi uz podršku Svjetske banke, obuhvata nekoliko ključnih komponenti: zamjenu individualnih ložišta, energetsku efikasnost, urbanu mobilnost i jačanje sistema monitoringa kvalitete zraka.
Višemilionska ulaganja
O ovoj temi za Oslobođenje govori federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, koja ističe da se radi o iskoraku koji treba donijeti koristi cijeloj Federaciji BiH, a ne samo Sarajevu.
– Iako je problem najizraženiji u Sarajevu, jer se nalazi u kotlini, zrak koji dišemo trenutno nije zdrav ni u Zenici, ni u Tuzli. Vjerujem da ćemo prve rezultate projekta moći vidjeti tek onda kada se prvi projektni elementi implementiraju, kaže ministrica.
Pozder napominje da je Zeničko-dobojski kanton već kolokvijalno povukao osam miliona eura, dok je Kanton Sarajevo potpisao isti sporazum, ali se u ovom slučaju radi o 23 miliona eura. Tuzlanski kanton se, u međuvremenu, potpuno povukao iz ovog projekta.
Pored industrijskih postrojenja, ministrica identifikuje kućna ložišta, te saobraćaj kao jedne od najvećih zagađivača u ovoj priči, te napominje da se kroz ovaj projekat nastoji utjecati direktno na dva od tri uzroka zagađenja.
Upozorila je i na izazove u Sarajevu, bespravnu gradnju, gubitak zelenih površina i arhitektonske barijere koje sprečavaju strujanje zraka i omogućavaju akumuliranje toksičnih materija u vazduhu.
– Sarajevo se nalazi u “poklopljenom loncu”, a visoki objekti, te gubitak zelenih površina u gradovima ne doprinose čistoći i kvaliteti zraka, ističe Pozder.
Na opasnosti zagađenja zraka upozorava i struka, koja godinama ukazuje na ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva.
Mirsad Hošić, specijalista urgentne medicine, objašnjava da se u Sarajevu tokom zimskih mjeseci u zraku nalaze opasne čestice koje nastaju sagorijevanjem različitih polutanata.
– Najugroženiji su hronični bolesnici, posebno kardiološki i pulmološki pacijenti, oboljeli od hipertenzije, astme i hronične opstruktivne bolesti pluća, zatim djeca i trudnice. Preporučujemo da se izlazak vani izbjegava u jutarnjim i večernjim satima, a da se aktivnosti obavljaju između 11 i 17 sati, kada je zrak najčišći, kaže Hošić.
Dodaje da bi građani trebali pratiti pokazatelje kvaliteta zraka, nositi FFP2 ili N95 maske, unositi dovoljno tečnosti i vitamina C, te što više boraviti na planinama gdje je zrak čist.
Premalo, prekasno
Iz Udruženja Eko akcija poručuju da je projekat federalnog Ministarstva važan, ali da rješenja ne bi smjela zavisiti od kredita međunarodnih institucija.
Anes Podić, izvršni direktor organizacije, kaže da je žalosno što država tek sada kreditima pokušava riješiti osnovne funkcije koje su godinama trebale biti dio redovnih budžeta.
– Dobar dio planiranih aktivnosti, poput jačanja institucija i laboratorija, spada u redovne obaveze propisane zakonom. Nije jasno zašto se čekalo na kredite. Isto važi i za zamjenu peći i poboljšanje javnog prevoza, ističe Podić.
Podsjeća i na primjere pogrešnog trošenja sredstava u prošlosti: “Kanton Sarajevo je između 2019. i 2022. godine potrošio desetine miliona maraka na subvencije za prirodni plin, ali se broj korisnika nije promijenio.”
Na tvrdnje da bi se problem mogao riješiti “kolektorima smoga”, Podić odgovara jasno.
– Nigdje na svijetu takve mašine nisu očistile zrak. Rješenje je uvijek bilo u smanjenju zagađenja na izvoru, napominje Podić.
Sve ostao, moglo bi se reći je magla, i doslovno, i metaforički.
Datum i vrijeme objave: 17.11.2025 – 06:55 sati
