Švajcarci su u pravu sa Trampom

SJEDINJENE DRŽAVE i Švicarska postigle su sporazum o smanjenju carina na švicarski uvoz sa visokih 39 na 15 posto, koje je uvela administracija Donalda Trumpa. Ovaj zaokret rezultat je, kako ga je BBC nazvao, zlatne ofanzive švicarskih poslovnih lidera, a sporazum uključuje obećanje Švicarske da će uložiti 200 milijardi dolara u američku ekonomiju.

Šta dogovor donosi

“To je veliko olakšanje za našu ekonomiju”, rekao je švajcarski ministar ekonomije Guy Parmelin, dodajući da je načinjena značajna šteta otkako su tarife stupile na snagu u avgustu prošle godine.

Prema sporazumu, Švajcarska će se obavezati da će do 2028. godine uložiti 200 milijardi dolara direktno u SAD, s tim da će trećina tog iznosa biti uložena već 2026. Zauzvrat, carinska stopa će biti usklađena sa onom od 15 odsto, koju su sa SAD već dogovorile susedne zemlje Evropske unije. Švicarska se također složila da ukine carine na određenu kvotu američkog izvoza mesa, uključujući govedinu, bizone i živinu.

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer rekao je da je dogovor postignut zahvaljujući “nenadmašnim pregovaračkim vještinama” predsjednika Trumpa koje “nastavljaju davati rezultate za američki narod”. Dodao je da sporazum “ruši dugogodišnje trgovinske barijere” i da će švicarske investicije otvoriti hiljade novih radnih mjesta.

Zlatna ofanziva u Bijeloj kući

Parmelin je otkrio da se sastanak čelnika švicarske industrije s Trumpom u Bijeloj kući pokazao odlučujućim. Za razliku od ranijeg neuspjelog pokušaja švicarske predsjednice Karin Keller Sutter, za koju je Trump rekao da je “bila fina žena, ali nije htjela slušati”, poslovni lideri su koristili drugačiju taktiku.

U Ovalni kabinet su stigli sa poklonima, uključujući zlatni Rolex sat i posebno graviranu, personalizovanu zlatnu polugu švajcarske kompanije za preradu zlata MKS. Nekoliko dana nakon sastanka, Trump je snimljen u njegovoj kancelariji, a na stolu su se jasno vidjeli predmeti koji odgovaraju opisu poklona, ​​potvrdio je zvaničnik Bijele kuće za BBC.

Među poslovnim liderima koji su se sastali s Trumpom bili su Jean Frédéric Dufour iz Rolexa, Johann Rupert iz Richemonta i Marwan Shakarchi iz MKS-a. Oni su opisali poklone kao “simbolične geste zahvalnosti koji odražavaju duh prijateljstva i trajnih veza između dva naroda”.

Inače, pokloni koje primaju američki predsjednici postaju vlasništvo države i čuvaju se u Nacionalnom arhivu. Ali predsjednici ih mogu zadržati ako plaćaju savezne poreze. Ne moraju plaćati porez samo ako poklon dolazi od bliskog rođaka.

Luksuz kao najbolja strategija za Trampa

Prema Axiosu, iza kulisa američko-švajcarskih pregovora vodila se intenzivna ofanziva švajcarskih poslovnih krugova, koji su zaključili da je luksuz najbolji način da se pridobije američki predsednik. Delegacija je u Vašington stigla sa poklonima dizajniranim posebno za Trampa, od kojih su najviše privukli pažnju personalizovana zlatna poluga i luksuzni stoni sat. Ali ovo nije usamljen slučaj: posljednjih mjeseci brojne države i korporacije pokušavaju doprijeti do Trumpa upravo putem poklona od velike simboličke i materijalne važnosti.

Prema riječima zvaničnika Bijele kuće, Trump je prihvatio poklone u ime svoje buduće predsjedničke biblioteke, poštujući tako protokol. Ali jasno je iz izvora uključenih u sastanak da je sam gest bio ključan. Slični pokušaji su već dopirali i do Ovalnog ureda – na primjer, Appleov poklon, posebno napravljen stakleni disk sa 24-karatnom zlatnom bazom u čast najavljenog američkog investicionog ciklusa vrijednog 100 milijardi dolara, koji je do posjete Švicarskoj navodno bio Trumpov favorit.

Komplet originalnih olimpijskih medalja iz 1984. godine, koji je Trampu uručio organizacioni komitet Olimpijskih igara u Los Anđelesu, i ogromni Boeing 747 vrijedan oko 400 miliona dolara, poklon katarskih vlasti njegovoj biblioteci početkom ove godine, nisu prošli nezapaženo. Uz sve to, veliki broj američkih i stranih kompanija donirao je oko 300 miliona dolara za izgradnju nove luksuzne plesne dvorane pored Bijele kuće, prostora po kojem Trump planira da bude “prepoznatljiv” i, prema Axiosu, pozlaćen.

U takvom okruženju, švicarski pokloni postali su dio šireg obrasca u kojem države i korporacije pokušavaju uspostaviti dobre odnose s američkim predsjednikom kroz ekstravagantne, personalizirane poklone. Nakon što je delegacija napustila Bijelu kuću, Trump je pohvalio “sve koji su učestvovali” na Truth Socialu i rekao da su “odradili sjajan posao”. Nekoliko dana kasnije, američka administracija je objavila odluku o drastičnom smanjenju carina na švajcarsku robu – potez koji je pozdravljen u Bernu kao znak da je taktika uspjela.

“Nismo prodali svoje duše đavolu”

Za švajcarsku industriju, sporazum sa SAD je stigao u poslednjem trenutku. Nakon uvođenja visokih carina prošlog augusta, izvoz tehnologije u SAD pao je za 14,2 posto u trećem kvartalu, a neke kompanije su upozorile da će morati poslati radnike na prisilni odmor ako se trend ne preokrene. Iv Bugman, predsednik Švajcarske federacije industrije satova, pozdravio je sporazum, dok je Parmelin rekao da Švajcarska “nije prodala dušu đavolu”, ističući da su i pre Trampovog mandata švajcarske kompanije planirale da prošire proizvodnju u SAD.

Industrijska udruženja pozdravila su sporazum kao način da se švicarske kompanije stave u ravnopravan položaj sa rivalima iz EU koji su ranije postigli sličan dogovor s Washingtonom, ali opozicione stranke su izrazile zabrinutost zbog ustupaka i nedostatka transparentnosti u pregovorima, posebno nakon što je postalo jasno da su rukovodioci kompanija poput Rolexa i Richemonta također lobirali u glavnom gradu SAD-a.

Bern se nada brzom aktiviranju niže tarifne stope, u roku od nekoliko dana ili sedmica, iako okvirni sporazum nije pravno obavezujući i uslijedit će dalji pregovori. Konačnu verziju mora odobriti švicarski parlament, a moguć je i referendum.

Prema riječima zvaničnika Berna, Švicarska je već predstavila plan za smanjenje i postepeno ukidanje trgovinskog suficita sa SAD-om, dok Washington očekuje da će Bern sniziti carine na američku robu i ukloniti neke necarinske barijere. Američki podaci pokazuju da je Švicarska 2024. godine imala trgovinski suficit od 38,3 milijarde dolara, koji je do jula ove godine narastao na 55,7 milijardi dolara.