Kina kontrolira skoro polovicu daljinskih istraživanja, Amerikanci pali ispod 10 %

Sjedinjene Američke Države znatno zaostaju za Kinom u takozvanim daljinskim istraživanjima, prema sveobuhvatnoj novoj studiji koja je pratila sedam desetljeća akademskog objavljivanja i otkriva veliki preokret u globalnom tehnološkom statusu. Iz Kine sad dolazi gotovo polovica svih recenziranih publikacija, dok je američki udio pao na jednoznamenkaste brojke, stoji u studiji Centra za urbanu znanost i napredak Tehničkog fakulteta Tandon Sveučilišta New York, objavljenoj u časopisu Geomatics.

Analiza više od 126.000 radova objavljenih između 1961. i 2023. pokazuje kako je Kina porasla od praktički nikakve prisutnosti između šezdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća na 47 % publikacija o daljinskim istraživanjima do 2023., dok je SAD s 88 % svih istraživanja ove tematike u šezdesetima pao na današnjih samo 9 %.

Znanost prikupljanja informacija

Daljinsko istraživanje je znanost prikupljanja informacija korištenjem tehnologija poput laserskog skeniranja, snimanja i hiperspektralnih snimaka sa zemlje, iz zraka pa čak i svemira, a ti se nalazi, između ostalog, koriste u autonomnim vozilima, praćenju klime i projektima nacionalne sigurnosti, odnosno nadzora stanovnika.

Broj znanstvenih radova iz daljinskih istraživanja eksponencijalno rastao, s otprilike dvanaest radova godišnje na više od 13.000; globalna vrijednost tih radova procijenjena je na 452 milijarde dolara, a do 2030. mogla bi se i utrostručiti. Ovaj rast pripisuje se sve manjim troškovima opreme, većem globalnom sudjelovanju, digitalnom objavljivanju i, što je najvažnije, prihvaćanju AI tehnika poput strojnog učenja i dubokog učenja.

Savršena korelacija

Istraživanje pokazuje gotovo savršenu korelaciju između nacionalnog financiranja i broja objavljenih radova. Kineska Nacionalna zaklada za prirodne znanosti sad se pojavljuje u zahvalama više od 53 % radova o daljinskom istraživanju objavljenih između 2021. i 2023., dok se američke agencije navode u samo pet posto slučajeva.

Kineska istraživačka dominacija proteže se i na stvaranje intelektualnog vlasništva: Kina drži većinu patenata za daljinsko istraživanje podnesenih u svijetu. I dok su nekad prioritet bile satelitske snimke, posljednjih godina uočava se eksplozivan rast AI tehnika, s pojmovima poput “dubokog učenja” i “strojnog učenja” koji se spominju u više od 80.000 publikacija.